Capital.ba

Grčke banke otišle – posljedice ogromne

06.12.2013. / 11:15

krizaBRISEL, Balkanske zemlje veoma su pogođene ekonomskom krizom u EU a naročito slabljenjem bankarskih sistema za koje su bile vezane – navode finansijski analitičari.

Prije izbijanja krize u EU, grčke banke bile su važan faktor na Balkanu. One su u više od 1.900 ekspozitura zapošljavale 23.000 ljudi i raspolagale kapitalom od 70 milijardi evra.

Osim austrijskih i italijanskih, grčke banke sa udjelom od 15 odsto u ukupnom kapitalu svih banaka na Balkanu bile su važne za domaće ekonomije. Kod njih su građani mogli da dobiju kredite.

Pet godina nakon izbijanja ekonomske i finansijske krize u Grčkoj sve se promijenilo.

Iako su njihove poslovnice u instranstvu ostvarivale dobit, grčke banke su zbog nedostatka kapitala u domovini bile prisiljene da povlače svoj kapital iz susjednih država.

Na taj način u balkanskim zemljama povećana je nestašica kredita.

Zapadni Balkan i te kako osjeća posljedice krize u EU. Razlog za to je velika ekonomska vezanost za Uniju. Zemlje iz te regije dvije trećine svoje trgovinske razmjene ostvaruju sa članicama EU.

Smanjenje izvoza na to tržište i smanjenje stranih investicija, kao i pad uplata iseljenika u domaće banke, doveli su do negativnog, odnosno samo minimalnog rasta.

Posljedice su katastrofalne. Trećina stanovnika zapadnog Balkana živi u siromaštvu, nezaposlenost je ogromna i sve je više onih koji napuštaju domovinu u potrazi za nekim boljim životom.

Neki analitičari smatraju da bi balkanske zemlje ovu krizu mogle da iskoriste za provođenje strukturnih reformi.

Za ekonomski prosperitet važno je kvalitetno obrazovanje. A baš je ono problematično na Balkanu u odnosu na zapadnoevropske zemlje – smatraju analitičari, a prenosi Dojče vele.

Rješavanju tog problema nije pomoglo ni osnivanje novih /privatnih/ univerziteta.

Ista stvar je i sa srednjim školama. Škole za proizvodna zanimanja često se na zapadu Balkana smatraju “školama za one koji su zakazali”.

Za usklađivanje obrazovanja i ekonomije potrebno je da svaka zemlja zna u kojem pravcu se treba razvijati idućih deset ili 15 godina – navode analitičari.

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!