ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Građani Srpske privatnim elektranama dali 8,8 miliona KM

Objavljeno u ENERGETIKA, FINANSIJE

 – Rogatički „Hidroinvest“ zaradio 2,4 miliona KM
– Oko 68.000 KM uzele i firme „Besjeda“ i „Banjaluka College“ Nenada Novakovića
– „Elingova“ MHE „Ilomska“ ove godine izgubila dozvolu, prošle zaradila oko milion KM
– Veća naknada od januara 2018. godine poskupljuje račune za struju, ali i povećava iznos premija

BANJALUKA – Prošlogodišnju premiju tešku 8,8 miliona KM prikupljenu od naknade za obnovljive izvore struje, koju plaćaju građani uz račune za električnu energiju, podijelilo je 39 proizvođača u Republici Srpskoj, a najveći iznos, čak 2,4 miliona KM, doznačen je rogatičkom „Hidroinvestu“, saznaje portal CAPITAL.

Povezana slika

Mala hidroelektrana „Ustiprača“ koja je u sastavu ove firme, kako navode u Regulatornoj komisiji za energetiku RS, mjesečno je proizvodila 35,4 miliona kilovat časova, od ukupnih 112,9 miliona kilovata.

Sudeći po premijama, prošla godina bila je dobra i za „EHE“ iz Banjaluke sa zaradom od oko 1,7 miliona KM za mjesečnu proizvodnju 23,3 miliona kilovata. Teslićki „Eling“, čija je mala hidroelektana „Ilomska“ ove godine izgubila dozvolu, treći je na ovoj listi sa premijom od oko milion KM za proizvodnju 13,6 miliona kilovata.

Najniži iznos premije, 1.800 KM, zapao je derventsku firmu „Martić“ koja je prikupljanjem solarne energije u sistemu mjesečno proizvodila oko 6.000 kilovata.

U elektro-sistemu trgovci, književnici, naftaši…

Zanimljivo je da je banjalučki „Mega elektrik“, u čijem su sastavu male HE „Velika Jasenja“ „Žeželja“ i „Žirija“, za mjesečnu proizvodnju oko četiri miliona kilovata, od premije zaradio oko 400.000 KM.

Preduzeće za trgovinu stočnom hranom „Gold-MG“, u vlasništvu nekadašnjeg načelnika Donjeg Žabara Gorana Mitrovića, za proizvodnju 56.600 kilovata struje iz biogasa zaradilo je oko 10.000 KM.

Povezana slikaDa pokriva gotovo sve privredne oblasti dokazao je i Nenad Novaković, vlasnik izdavačke kuće „Besjeda“ i „Banjaluka college“, ali i direktor Narodnog pozorišta RS. Njegove dvije firme, u čijem sastavu su tri solarne elektrane, od premije su inkasirale oko 68.000 KM.

„Fratello Trade“, poznat po proizvodnji i preradi morskih plodova, takođe je u elektro-sistemu RS, a njegove dvije solarne elektrane proizvele su 149.000 kilovata i za taj posao zaradile premiju od 35.500 KM.

Prostora za zaradu našla je i dobojska „Džungla“. Njena solarna elektrana mjesečno je prošle godine proizvodila oko 180.000 kilovata, a isplaćeno joj je oko 41.000 KM po osnovu premije, a da je proizvodnja struje unosan posao uvjerila se i prijedorska Toplana koja je za proizvodnju oko 231.000 kilovata dobila oko 43.000 KM.

Zarade nisu zaobišle ni naftnu industriju RS, pa je Rafinerija ulja Modriča svojom solarnom elektranom proizvela 125.000 i za to dobila oko 30.000 KM, dok je solarna elektrana „Nestro petrola“ proizvela oko 13.000 kilovata i to naplatila 4.000 KM.

Iako računi za struju stižu redovno, a i građani Republike Srpske isto tako moraju da ih izmiruju, u javnosti se nezvanično mogu čuti informacije da isplata premija kasni i po nekoliko mjeseci. Međutim, u firmama koje su u elektro sistemu ne žele mnogo da govore o ovim problemima.

U trebinjskoj „Energani“, koja je za mjesečnu proizvodnju 1,1 milion kilovata, zaradila oko 136.000 KM, samo su kratko rekli da „sve funkcioniše“. Iz REERS na ovo pitanje nije nam stigao odgovor.

Premija nedovoljna, računi skuplji

Da dosad prikupljena premija nije dovoljna, svjedoči i najava da će već od 1. januara 2018. godine računi za struju biti skuplji za 0,7 odsto. Industrijskim potrošačima, kažu u REERS-u, nova odluka donosi poskupljenje od 0,9 odsto. Sa ovogodišnjih 0,0044 KM po kilovatu,  naknada će biti povećana na 0,0053 KM.

REERS je odlučio da ponovo poveća naknadu za obnovljive izvore energije kako bi iz džepa građana u 2018. godini uzeo oko 25 miliona KM koje će proslijediti uglavnom privatnim proizvođačima struje.

„Uzimajući u obzir sredstva potrebna za funkcionisanje sistema podsticaja u 2018. godini i činjenicu da planirana neto potrošnja krajnjih kupaca u RS za 2018. godinu iznosi 3.702.830.000 kWh, naknada je utvrđena u iznosu od 0,0053 KM/kWh i primjenjivaće se od 1. januara 2018. godine“, stoji u nacrtu odluke, koja će, nakon što je Vlada RS odobri, biti objavljena u Službenom glasniku RS.

Samo u posljednje tri godine naknada za obnovljive izvore povećana je za 0,0028 KM po kilovatu, a računi su bili veći za više od dvije KM mjesečno. Naknada je 2016. godine iznosila 0,0025 KM po kilovatu, ove godine je povećana na 0,0044 KM, a posljednja cifra koja će udariti na budžete domaćinstava veća je za 0,009 KM po kilovatu.

Hidroelektrane u pogonu, „Ilomska“ i definitivno bez dozvole

U REERS vode računa o povećanju premija, koje svakako moraju stići i na račune 18 hidroelektrana u sistemu.

Napominju da tri male hidroelektrane nisu u sistemu podsticaja budući da se radi o objektima koji su ranije izgrađeni i nemaju pravo na podsticaj u skladu sa odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji.

Slikovni rezultat za ilomska hidroelektrana„Imamo i jednu malu hidroelektrana kojoj je poništeno pravo na podsticaj u maju 2017. godine“, naveli su u REERS.

Riječ je, kako je CAPITAL ranije pisao, upravo o MHE „Ilomska“ u Kneževu, koja je izgubila dozvolu za proizvodnju električne energije, jer je Okružni sud Banjaluka poništio ekološku dozvolu izdatu od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

Zanimljivo je da je „Eling“, koji je izgradio ovu MHE, sakrio ovu vrlo važnu činjenicu od Komisije koja je to otkrila naknadno, u proceduri provjere dostavljenih podataka.

CAPITAL: Žana Gauk

 

Ključne riječi:  , , , , , , , , ,

Komentari |


Komentari (5)

  • Ilija iz Zvornika

    meni premija netreba kada izgradim solarne panele samo cu se iskljuciti sa sistema

    • bistar ko crkvena

      Pametno mogu ti reci. Ugradis panele, iskljucis se sa mreze i nocu ukljucis zamrzivac u svijecu.

      • Ilija iz Zvornika

        ako ti treba savjeta okotoga stojim ti na raspolaganju ali moja satnica nije jeftina

  • savjet

    sta kod. EU i cak Slovenija od 2025 nece vise dozvoljavati registraciju auta aku je ta na gas. Iskljucivo elektro ili hybrid. Isto tako od 2025 se gase nuklearne elektr. i termoelektre.
    To znaci da se najvise sad isplati investirati u trajne hidroelektrane koje mogu sa minimalnim odrzavanjem raditi od 30godina.

    Ja sam inz. i ne spekulanta – ali ako bi imao novac i ekonomsko znanje poceo bi da kupujem akcije HETR i HEDR jer su ciste, proizvode ogromno kapacitetu u GWh gdje im suncane i vjetrne elektrane nisu do koljena. A jos jedna MW vodna turbina uzme 25m2 prostora dok suncani paneli cijela polja i jos ne mogu se preraditi – pitaj boga sta je sve u tim materialima. Npr. Vodna turbina vam je sve iz metala.

    Da cijelu EU napunite energijom, potrebne su mega ciste elektrane. To mogu u BIH samo hidroelektrane kao npr. Trebisnjica HETR, HEDR.

    • Ilija iz Zvornika

      ljudino moja okaci ti svoj papir macku orep hidroelektrana zahtjeva troskove a solarna vrlo malo pogledaj sta se po svijetu radi eno ti Svaba pokrili citavu drzavu drugo odakle malom coeku pare da investira u mini hidrocentralu sto je visestruko skuplje od solarne opreme a stose tice elektrana kupice sve Evropa stose proizvede nece oni gledati izkog izvora je to doslo pa Francuska ima 130 atomski centrala a sto se tice goriva tu stvari drugacie stoje fosilna goriva cese koristiti bar jos 30 godina i tu se dosada nije napredovalo znatnije da ne duzim

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+