Grad kriv ako izgubi zemljište Poljoprivredne škole
11.01.2018. / 16:18
– Presuda: Po zahtjevu grada izvršena dioba, pa škola po zakonu postala vlasnik nepokretnosti
– Desetine miliona KM vrijedno zemljište u gradu škola mijenjala za bezvrijedno u okolnim selima
– Grad traži reviziju i poziva se na zakone o prenosu prava raspolaganja imovinom jedinica lokalne samouprave i o srednjem obrazovanju i vaspitanju RS
– Pravobranilaštvo RS: Postupićemo u skladu sa izjašnjenjem grada
BANJALUKA – Uspjeh grada Banjaluka u sporu protiv Poljoprivredne škole pred Vrhovnim sudom RS mogle bi da dovedu u pitanje ranije sporne odluke gradskih čelnika, koji su priznavali da je škola vlasnik, a ne korisnik zemljišta i objekata u Dervišima, Drakuliću i Lazarevu. S obzirom da je tako praktično priznato pravo koje je školi dosudio i Okružni sud, Pravobranilaštvo RS sada pokušava da pronađe način da situaciju ipak okrene u korist grada, saznaje CAPITAL.
U Pravobranilaštu, koje u ovom slučaju zastupa grad, kažu da je presuda vrlo kompleksna, ali da će ispoštovati rok i do 25. januara podnijeti zahtjev za reviziju presude kojom je ovoj srednjoškolskoj ustanovi praktično odobreno da radi ono što je i dosad bez problema činila – mijenjala zemljište vrijedno nekoliko stotina miliona KM u gradu za gotovo bezvrijedno po okolnim selima.
„Pravobranilaštvo će postupiti po zakonima i u skladu sa izjašnjenjima grada“, bio je šturi odgovor iz ove institucije.
Međutim, dobro upućen izvor CAPITAL-a navodi da je grad odlukama starim desetak godina doveo u pitanje eventualno pozitivnu odluku Vrhovnog suda RS.
„Čitav je niz spornih odluka grada. Na primjer, postoji sporazum vezan za diobu zemljišta u Dervišima. Grad je priznao da je škola vlasnik zemljišta. Ovaj slučaj bi trebalo zaista ozbiljno shvatiti. To stoji i u presudi Okružnog suda. Grad se poziva na Zakon o utvrđivanju i prenosu prava raspolaganja imovinom jedinica lokalne samouprave RS i Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju RS, ali i Poljoprivredna škola ima i te kako čvrste odgovore“, ističe naš izvor.
U presudi koja je u posjedu naše redakcije navedeno je da je rješenjem Osnovnog suda u Banjaluci od 25. avgusta 2008. godine izvršena fizička dioba nekretnina između škole i grada, a po zahtjevu grada od 9. jula 2007. godine. Okružni sud utvrdio je da je škola javna ustanova čiji je osnivač Republika Srpska.
„Na osnovu tako utvrđenih činjenica, 16. juna 2015. godine, a shodno Zakonu o stvarnim pravima, pretvoreno je pravo raspolaganja, upravljanja i korišćenja dosadašnjeg nosioca tog prava u pravo svojine na zemljištu u društvenoj odnosno državnoj svojini“, navodi se u presudi, a odnosi upravo na pojedine parcele u Lazarevu, Dervišima i Drakuliću.
Grad i škola: Dva tumačenja zakona
U Gradskoj upravi prije tri dana za CAPITAL su naveli da će insistirati upravo na ovim aktima jer oni nedvosmisleno ukazuju na to da se radi o imovini Banjaluke.
„Prema odredbama Zakona o utvrđivanju i prenosu prava raspolaganja imovinom jedinica lokalne samouprave, zemljište i zgrade u kojim se obavlja predškolska, osnovna i srednjoškolska vaspitna djelatnost čine imovinu jedinica lokalne samouprave. Istovremeno, prema Zakonu o srednjem obrazovanju i vaspitanju, školama nije data mogućnost da raspolaže nepokretnostima koje služe za provođenje nastave”, kazali su tada.
Nakon skoro dvije godine, Okružni sud u Banjaluci odbio je krajem decembra prošle godine tužbu Banjaluka koji je ovim pokušao da ospori rješenje Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) po kojem je Poljoprivredna škola vlasnik, a ne korisnik zemljišta i objekata.
RUGIP je gradu nemilo rješenje donio 22. februara 2016. godine, a gradski oci pred sudom su tvrdili da su nepravilno i nepotpuno utvrđene činjenice te nepravilno primijenjeno materijalno pravo.
Osim na zakone, grad se u tužbi pozivao i na dopis Ministarstva prosvjete i kulture RS od 25. juna 2012. godine, prema kojem je data saglasnost za upis prava raspolaganja na nekretninama škola u korist grada. Ovaj dopis imao je, kažu, uporište u Zakonu o srednjem obrazovanju RS.
Konkretno, kada je u pitanju zemljište u Drakuliću, ono je bilo upisano kao opštenarodna imovina, a, prema rješenju Narodnog odbora Sreza banjalučkog – Savjeta za privredu Banjaluka iz 18. oktobra 1952. godine, kao korisnik je bila upisana Poljoprivredna škola. Grad je smatrao da je „škola pogrešno zaključila da je riječ o pravu svojine, odnosno o bezuslovnom sticanju svojine“.
Poljoprivredna škola, s druge strane, nije osporavla da je tužba zasnovana na Zakonu o utvrđivanju prenosa prava raspolaganja na jedinicu lokalne lokalne samouprave, ali je navela da je grad nije dobro rastumačio član 2. ovog akta.
„Imovina jedinica lokalne samouprave je i ona koju je stekla kao pravni sljedbenik ustanova i institucija koje su prestale da postoje. To znači da bi Poljoprivredna škola trebalo da prestane da postoji da bi pravo raspolaganja nepokretnostima bilo moguće utvrditi na grad Banjaluku“, stoji u odgovoru na tužbu.
Potpuno je, kako je navedeno, bezvrijedan dopis resornog ministarstva, jer je upravo to ministarstvo u svom izjašnjenju od 17. maja 2010. godine obrazložilo da je Poljoprivredna škola pravno lice te da može samostalno da zaključuje ugovore. Osim toga, ministarstvo se 20. novembra 2012. godine izjasnilo da je ova srednjoškolska ustanova stekla pravo svojine potpuno zakonito, a u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima RS.
Škola je 10. februara 2016. godine podnijela zahtjev banjalučkoj jedinici RUGIP-a za pretvaranje prava korišćenja imovine u pravo svojine, a Okružni sud presudio da je pravilno utvrđeno pretvaranje izvedenih prava na zemljištu u društvenoj svojini u pravo svojine ove obrazovne ustanove.
Korist za Budimira Stankovića
Grad Banjaluka u oktobru prošle godine, kako je CAPITAL pisao, pokušao je još jednom, u ponovljenom sudskom postupku, da ospori pravo trgovačkom centru „Bingo“ da izgradi tržni centar na desetine miliona maraka vrijednom zemljištu Poljoprivredne škole koje im je prodao biznismen Budimir Stanković.
Okružni sud u Banjaluci poništio je 28. septembra 2016. godine presudu Osnovnog suda o poravnanju te, nakon dvije žalbe, omogućio gradu da obnovi spor sa „Bingom“.
Grad je tužbu protiv „Binga“, Poljoprivredne škole, Perice Repajića iz Laktaša i firme „Oktan promet“ iz Bijeljine podnio nakon što je zemljište škole prodato ovom trgovačkom lancu.
„Bingo“ je zatim uzvratio kontratužbom i zahtijevao od grada odštetu od 20 miliona maraka plus kamate, nakon čega je zamjenik pravobranioca RS u Banjaluci Mirko Stojčinović, bez znanja grada, prihvatio odluku o poravnanju i odrekao se prava na žalbu, a „Bingo“, s druge strane, traženih 20 miliona KM.
Na pripremnom ročištu po ovim tužbama, koje je održano 5. aprila 2016. godine, Osnovni sud u Banjaluci je prihvatio zahtjev Pravobranilaštva RS za poravnanje sa „Bingom“, a presuda je istog dana postala pravosnažna jer su se obje strane odrekle prava na žalbu.
Na to je oštro reagovao odlazeći gradonačelnik Slobodan Gavranović koji je tražio od Pravobranilaštva da podnese žalbu, što je kancelarija zamjenika u Banjaluci i učinila, ali je Okružni sud to odbio 15. juna.
Zemljište Poljoprivredne škole predmet je brojnih sudskih procesa i brojnih afera. Kako su ranije prenijeli mediji, najveći dio kolača na zemljištu Poljoprivredne škole ugrabio je tajkun Budimir Stanković u saradnji sa Edijem Hanešom, direktorom ove škole, i uz podršku nekih ljudi iz Gradske uprave i Pravobranilaštva RS. Njih dvojica su atraktivno zemljište Poljoprivredne škole vrijedno desetine miliona maraka, zamijenili za bezvrijedne parcele u okolini Banjaluke i Laktaša koje su formalno u vlasništvu Perice Repajića.
Međutim, stvari su se zakomplikovale kada je Gradska uprava Banjaluke podnijela tužbu protiv Haneša zbog prometovanja gradskog zemljišta. Zemljište je bilo u vlasništvu Grada, a Poljoprivredna škola imala je pravo korištenja tog zemljišta.
CAPITAL: Žana Gauk
Tagovi: grad banjalukaizdvajamoOkružni sud Banjalukapoljoprivredna skolapravobranilastvo rspresudavaznovrhovni sud RSzemljiste
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
