Finansijska podrška regionu preko 14 milijardi evra
30.04.2012. / 8:40
BRISEL, Preko 14 milijardi evra podrške EU Srbiji i regionu za reforme na putu u članstvo EU biće mnogo savitljivije i ciljano upotrijebljene kroz novi IPA II program od 2014. do 2020. godine, a napredak u vladavini zakona i osposobljenosti državne uprave će biti ključni preduslovi za sve etape pregovora.
Kako proizlazi iz pripremnih dokumenata IPA II, koje je Evropska komisija (EK) predočila Savjetu ministara EU, i rasprave u Evropskom parlamentu (EP), oko dvije milijarde evra bespovratne podrške pripremi političkih ustanova, pravnog poretka i tržišnih privreda Zapadnog Balkana, Turske i Islanda, imaju za cilj da se mnogo brže i djelotvornije stvore uslovi za napredak ka članstvu EU svake zemlje ponaosob i cjeline kandidata za proširivanje.
U dokumentima EK, u koje je imala uvid agencija Beta, podvlači se da su osim Islanda, bruto domaći proizvod po stanovniku i društveno-ekonomski razvoj zemalja na putu u članstvo osjetno ispod prosjeka najniže rangiranih zemalja EU, tako da su “nužne bitne investicije” da bi te buduće članice dostigle standarde EU i “mogle da se nose s konkurencijom jedinstvenog tržišta EU i obavezama članstva”.
Tako je odlučeno da se uklone pomalo vještačke prepreke između pet instrumenata IPA programa i posebno omogući brži pristup svim sredstvima i države na putu u EU brže osposobe svoje državne uprave da djelotvorno koriste ta sredstva.
IPA II će biti prilagođena specifičnim potrebama i sposobnostima svake zemlje kandidata i potencijalnog kandidata da upotrebi raspoloživa sredstva.
U nedavnoj raspravi u Evropskom parlamentu predstavnici zemalja Zapadnog Balkana su zvaničnicima EK i EP predočili veliku važnost inicijative pokrenute u regionu da se sredstva za reforme mnogo brže i ravnomjernije rasporede u ranijoj fazi reformi i priprema za članstvo.
Oni su ukazali da se sad događa da zemlja koja postane članica odjednom može da “povuče” i 10 puta veća sredstva, ali teško da njena administracija to može da odmah iskoristi.
Generalni direktor za proširivanje u EK Stefano Sanino je u raspravi stavio do znanja da će nešto djelimično tako biti učinjeno kroz IPA II, rekavši da će podjele i prepreke između ključnih komponenti tri, četiri i pet biti praktično uklonjene.
Komisija u Briselu namjerava i da za svaku zemlju izradi “Sveobuhvatni strategijski dokument” koji će, uz primjenu svih nužnih propisa i standarda EU, pomoći da se stalno prati i pomoć i reforme sasvim
prilagode posebnim potrebama, problemima i sposobnostima dotičnog kandidata za članstvo u EU.
Nužni instrumenti za podršku bi odmah bili primjenjivani i ne bi se čekalo da oni vještačkim pravilima dođu na red mnogo kasnije, a time bi se “politički ciljevi pretočili u specifične akcije”.
Sanino je ukazao na to da će svi budući pregovori o članstvu s nekom zemljom počinjati poglavljima vladavine zakona, temeljnih sloboda, reforme pravosuđa, što znači i da se prvo države budućih
članica osposobe za bitku protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Mehanizmi za praćenje i ocjenjivanje napretka svake zemlje će stalno biti primjenjivani, pa se tako planira da predstavnici vlada Srbije i Makedonije budu pozvani da uzmu učešća u mehanizmu “dubinskog snimanja” svih reformi koje će Evropska komisija sprovesti za Crnu Goru u očekivanju da Podgorica uskoro počne pregovore o članstvu.
Zvaničnik Revizorskog suda EU Karil Pingsten je u raspravi o predlozima EK za IPA II, održanoj u Spoljnopolitičkom odboru EP, naglasio da je ključno da članice EU budu stopostotno sigurne da će država kandidat biti istinski potpuno spremna za članstvo.
Pingsten je upozorio da raširena korupcija jako šteti zapadnobalkanskim zemljama i primijetio da je i Hrvatska, iako je već potpisala sporazum o članstvu s EU, i dalje pod nadzorom zato što još nema dokaza da je njena državna uprava u potpunosti osposobljena da koristi velika sredstva iz strukturnih fondova Unije.
Sanino je predočio da će uporedni bitan cilj proširivanja i IPA II biti da se ekonomski razvitak zemalja Zapadnog Balkana podstakne kako sredstvima EU, tako kroz što tješnju saradnju s drugim međunarodnim
finansijskim ustanovama, posebno kroz postojeći Investicioni okvir za Zapadni Balkan.
EK jako veliku pažnju namjerava da posveti saradnji s civilnim društvom Zapadnog Balkana i regionalnoj saradnji.
U dokumentima EK za IPA II stoji i da su “zemlje Zapadnog Balkana i dalje relativno mlade države, stvorene poslije raspada bivše Jugoslavije” i da je “još potrebno da se u njima ojačaju politička stabilnost, puno uvreženje načela demokratije, poštovanja ljudskih prava i dobre vladavine”.Beta
Tagovi: drzavna upravaeufinansijska podrskaregionsrbija
Povezane vijesti
29.03.2019 | 14:52
Građani najčešće prijavljuju korupciju u državnoj upravi, pravosuđu i obrazovanju
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
