Evropske zemlje uvode porez na dobit za multinacionalne kompanije
10.09.2022. / 14:04
PRAG – Pet evropskih zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, potvrdilo je namjeru da 2023. godine uvede minimalni porez od 15 odsto na dobit multinacionalnih kompanija, dok Mađarska blokira usvajanje te novine u Evropskoj uniji.
Foto: Pixabay
„Ako se u narednim nedjeljama ne postigne jednoglasnost (27 država EU), naše vlade su spremne da svim mogućim pravnim sredstvima uvedu minimalno oporezivanje 2023. godine“, izjavlili su u zajedničkom tekstu ministri finansija grupe zemalja EU, među kojima su Španija, Italija i Holandija, prenosi Beta.
Poreska pravda mora biti prioritet za Evropsku uniju, navode i dodaju da će od 2023. godine uvesti minimalno oporezivanje, bilo evropskim ili nacionalnim putem.
Ovo je obećao francuski ministar Bruno Le Mer tokom neformalnog sastanka sa svojim kolegama u Pragu.
„U Njemačkoj smo donijeli odluku da primijenimo minimalni porez na nacionalnom nivou ako ne bude bilo evropskog sporazuma“, rekao je njemački ministar finansija Kristijan Lindner.
Minimalno oporezivanje multinacionalnih kompanija je, po stavu pet zemalja, „ključna poluga za jačanje poreske pravde kroz efikasniju borbu protiv izbjegavanja i utaje poreza“.
Budimpešta blokira da uvođenje minimalnog poreza od 15 odsto na profit multinacionalnih kompanija postane propis EU, iako je to važan projekat koji je posle pet godina debate, prošle godine u okviru OECD odobrilo skoro 140 zemalja sveta – uključujući Mađarsku.
Međutim u EU je neophodno jednoglasno odobrenje svih 27 zemalja članica da bi stupila na snagu direktiva koju je pripremila Evropska komisija.
Prvo je to mjesecima blokirala Poljska koja je konačno odustala od protivljenja. Međutim, Mađarska koja se složila na glasanju početkom aprila, stavila je veto na to u junu, navodeći uticaj rata u Ukrajini na svoju privredu.
Sumnja se da Budimpešta to radi nastojeći da prinudom izdejstvuje da joj EU odobri plan oporavka od 7,2 milijarde evra subvencija, blokiran zbog nedovoljne borbe Mađarske protiv korupcije.
Globalni minimalni porez je deo sporazuma OECD – „Drugi stub“. „Prvi stub“ koji posebno cilja na digitalne gigante, predviđa oporezivanje kompanija u svim zemljama gdje ostvaruju profit, kako bi se okončali izbjegavanje i utaja poreza.
Za to je potreban međunarodni sporazum koji još nije finalizovan. Biznis.rs
Tagovi: evropska unijaporezporez na dobit
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Bilo bi to dobro da je stvarno tako u svim zemljama. Međutim zapad je uvijek nalazio kako da pivuče pametne i uspiješne, kao i da ostvari prednost svojoj proizvodnji da bude konkurentnije u osnovu na druge. Daje im razne poticaje kao i bezpovratne kredite a stvarni krediti su im uvijek višestruko jeftiniji od onih koje u drugim zemljama moraju plaćati. Ako statistički analiziramo uslove za privredu, biznis a naročito proizvodnju može se doći do nevjerovatnih podataka. Svi koji su na zapadu pokrenuli proizvodnju su debelo bolje prošli u osnovu na one koji su tu proizvodnju pokretali na istoku. Međutim za takvo stanje nike kriv zapad i zapadna pamet već glupost, oholost i naivnost političara na istoku. zapad nešto smisli i kao to je dobro za sve i forsira to a već su iskoristili prijašnje stanje i sad traže da se promjene uslovi da ih ovi na istoku ne bi stigli u razvoju. Sad hoće smanjenje zagađenja a oni su već toliko zagadili, ovi koji nisu zagađivali do sad i zato su zaostali u razvoju trebali bi tražiti da imaju pravo da se izjednače. odnosno kod njih će mjere stupiti na sbnagu kad dostignu standard-razvoj zapada. Ako hoće zapad da što pre prestanu zagađivati nek im omoguće da što pre dostignu razvijenost zapada. Evo sad zapad hoće uvođenje jednakog poreza svugdje a pre nekoliko su spašavali razne kompanije državnim novcem. Tko je na istoku spašavao privatne kompanike državnim novcem, odnosno novcem od tih poreza. Nezgodne su te igre koje imaju dalekosežne posljedice. Evo iz BiH se iselilo milion radno sposobnih stanovnika koji sad proizvode na zapadu ostvarujući zapadu višak vrijednosti i uvećavajući zapadno bogatstvo i moć. Čak tamo plaćaju PDV i ostale poreze. Stare i nemoćne neće zapad njih je ostavio na teret BiH ali opet zapad nije kriv zbog tog već BH političari. Međutim trebaju BH političari vidjeti što će dalje. Da li će se trviti zaboravljajući na budućnost BiH ili će naći načina da u BiH ima budućnosti i da im je to prioritet a onda nek se bore za vlast kako znaju i umiju. Zato se trebaju svi političari složiti s Dodikom da se doštampa novca koliko imamo viška rezervi te se taj novac iskoristi za razvoj BiH. A onda nek se bore oni za vlast i sve ostalo, odcepljenje, unitarnu, Džamahiriju ili tko šta već hoće. Pa tko pobjedi bar da ima nešto a ne pobjedi a sve propalo.