FRANKFURT – Na objavu Evropske centralne banke (ECB) o prvom gubitku banke od njenog osnivanja iz rezultata poslovanja u 2023, nadovezale su se slične vijesti iz njemačke Bundesbanke (DB) i Centralne banke Nizozemske (DNB).
Iz Bundesbanke su saopštili kako neće biti uplate dobiti u njemački državni budžet iz poslovanja u 2023, a DNB je objavio gubitak u prošloj godini od 3,5 milijarde eura.
Iako posao centralne banke nije da radi profit koji uplaćuje u državni budžet, u DB-u su podastrli i računicu i zaključke koji ukazuju na drastično pogoršanje bilansa banke, a samim tim i monetarnih pokazatelja ekonomske lokomotive Evrope.
“Neto prihod od kamata, kao najveće komponenta računa dobiti i gubitka banke, lani je pao za 17,9 milijardi evra u usporedbi s prethodnom godinom te je prvi put bio negativan u iznosu od 13,9 milijardi evra. Na toj stavci za 2023. imamo manjak od gotovo 21,6 milijardi evra”, upozorila je članica Uprave DB-a zadužena za računovodstvo i kontroling Sabine Mauderer.
Kako bi se nadoknadio spomenuti manjak u prihodima i „ispeglao“ bilans, njemačka centralna banka posegla je u rezerve i gotovo ih iscrpila.
“Rezervacija za rizike od 19,2 milijarde evra bit će u potpunosti oslobođena kako bi se nadoknadili akumulirani gubici. Preostali godišnji deficit od oko 2,4 milijarde evra nadoknadit će se odgovarajućim povlačenjem iz rezervi, tako da izvješćujemo o neto dobiti od nule. Preostale su nam rezerve od gotovo 700 miliona evra – referisala je šefica računovodstva i kontrolinga DB-a.
Predsjednik Uprave njemačke centralne banke Joachim Nagel ohrabrio je javnost ocjenom kako je bilans banke dobar i može podnijeti finansijska opterećenja.
“Očekujemo da će opterećenja za banku i u ovoj godini biti značajna te će vjerovatno biti veća od preostalih rezervi. No, imovina banke je znatno veća od njenih obaveza”, rekao je prvi čovjek Bundesbanke.
Do gubitka u poslovanju centralnih banaka dolazi kada su njezini izdaci za kamate na kredite i vrijednosne papire koje kupuje od poslovnih banaka i iz drugih izvora veći od prihoda koje po istoj osnovi ostvaruje na tržištu. Evropska centralna banka, podsjetimo, već dvije godine povećava kamatne stope kako bi suzbila inflaciju što se nepovoljno odrazilo na prihode i rashode dijela banaka koje u bilansu nemaju povoljnu izloženost kamatnom riziku.
“Podizanje kamatnih stopa bila je prava stvar za obuzdavanje visoke inflacije. Upravno vijeće ECB-a moći će razmotriti smanjenje stopa tek kada se na temelju podataka uvjeri da se inflacija vratila na ciljani nivo”, komentarisao je Nagel, koji je izrazio optimizam i oko daljnjih kretanja u njemačkoj ekonomiji.
Izrazio je, naime, očekivanja da će potražnja na izvoznim tržištima njemačkih kompanija porasti i dati im „vjetar u leđa“ te da će rast prihoda domaćinstava poboljšati privatnu potrošnju.
Restriktivna monetarna politika ECB-a negativno se odrazila i na poslovanje nizozemske Centralne banke. Prema saopštenju DNB-a, za smanjenje gubitaka u prihodima angažirali su 2,3 milijardi evra iz rezervi, dok su daljnjih 1,1 milijardi nadoknadili iz drugih izvora kapitala i imovine.
“Naš negativni rezultat za 2023. uzrokovan je povećanjem kamatnih stopa Europske centralne banke tokom te godine kako bi se smanjila inflacija. S povećanjem kamatnih stopa rashodi kamata su nam rasli, dok su prihodi od kamata jedva porasli. Povećanja kamatnih stopa centralnih banaka također dovode do negativnih rezultata drugdje, kako u evrozoni tako i van nje – poručili su iz DNB-a, vrativši se u analizi poslovanja za 2023. nekoliko godina unatrag, izvještava Jutarnji list.
U Centralnoj banci Nizozemske, naime, podsjećaju kako su za potrebe ublažavanja utjecaja pandemije COVID-19 kupovali “matične” državne obveznice kako bi osigurali likvidnost i smanjili kamatne stope, vodeći se, ističu, politikom poznatom kao kvantitativno popuštanje.
“Zahvaljujući visokom kreditnom rejtingu Nizozemske, kupili smo obveznice po relativno niskim stopama. Treba napomenuti da su naši gubici uravnoteženi niskim troškovima finansiranja za nizozemsku državu. Iznos koji je Nizozemska uštedjela na kamatama na javni dug zahvaljujući kvantitativnom popuštanju ECB-a iznosi oko 28 milijardi evra. Ova korist premašuje gubitke koje očekujemo u 2023. i u narednim godinama”, poručili su iz DNB-a. Agencije