BANJALUKA – Distributivna preduzeća Elektroprivrede Republike Srpske, pod pritiskom sve glasnijeg sindikata koji traži povećanje plata, zagovaraju novo poskupljenje mrežarine, što bi automatski dovelo i do većih računa za struju.
Međutim, to će biti veoma teško izvesti jer prema saznanjima CAPITAL-a Regulatorna komisija za energetiku (RERS) Republike Srpske nije zainteresovana da pokrene to pitanje.
Naime, tarifni postupak kojim je utvrđena visina mrežarine na snazi je od 1. januara ove godine i po pravilu se donosi na period od tri godine, što znači da je sadašnja mrežarina na snazi do kraja 2025. godine.
Međutim, distributeri su slamku spasa našli u Metodologiji za utvrđivanje naknade za korištenje distributivne mreže, gdje jedan od članova dozvoljava da se i prije tog datuma ponovo otvori pitanje mrežarina, ali samo u slučaju da je došlo do nekontrolisanih troškova poslovanja.
Oni tvrde da se to već desilo jer su limiti određeni od strane regulatora po pitanju izdvajanja za plate davno probijeni, a radnici traže dodatno povećanje plata što je po njihovoj ocjeni opravdano.
Zbog svega su tražili sastanak sa članovima Komisije, predlažući da na njemu, pored direktora budu prisutni i predstavnici sindikata, a zbog kojih se cijela priča i pokreće.
U dopisima u koje je CAPITAL imao uvid oni su naveli da će u suprotnom biti prinuđeni da od naredne godine smanje platu radnicima i do 28 odsto ili da ih u tom procentu otpuste.
Međutim, RERS ih odbija, pozivajući se na svoju nezavisnost i podsjećajući ih da se nisu žalili na ranije usvojen tarifni postupak iako su za njega imali pravni lijek.
„Ukoliko bi mrežarina poskupjela u tom iznosu, a toliko im je potrebno da zadovolje svoje potrebe, računi za struju bi bili veći za 14 odsto“, kaže dobro upućen izvor CAPITAL-a.
Direktor banjalučke „Elektrokrajine“ Dragan Čavić negira da se od REERS-a tražilo povećanja mrežarina, ali ne spori da im je upućena inicijativa za sastanak.
„Mi smo htjeli da razgovaramo sa regulatorom kako da se riješi problem jer nam nije u punom obimu priznao rashode za platu nakon sprovedene reorganizacije nakon koje je broj radnika sveden na optimalan nivo. Mi smo već sad po ovom tarifnom postupku trebali da otpustimo 30 odsto radnika“, kaže Čavić.
On kaže da je istina da distributivna preduzeća nisu zadovoljna postojećim tarifnim postupkom, ali i dodaje da je svjestan da se on neće mijenjati sve do početka 2026. godine.
Pojašnjava da u tom postupku regulator određuje mrežarinu, a time i kompletan prihod svih distribucija. Istovremeno određuje i strukturu rashoda, odnosno koliko se iz mrežarine može izdvojiti za plate zaposlenih.
Čavić tvrdi da ti omjeri od samog početka nisu uspostavljeni na realnim osnovama.
„Otkad postojimo, uvijek je regulator podcjenjivao iznose za plate, pa su distribucije za 43 odsto probile dozvoljeni budžetski okvir. Mi smo u ogromnom problemu sa likvidnošću koji je nastao iz tarifnog postupka. Imamo ogroman zahtjev za održavanje postojeće mreže, a isplaćujemo plate iznad dozvoljenog okvira. Plate su nam bukvalno pojele ono što smo trebali da investiramo u mrežu“, kaže Čavić.
Predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Vladislav Vladičić nije želio da komentariše ovu temu.
CAPITAL saznaje da je regulatorno tijelo na čijem je čelu o zahtjevima distributera obavijestilo i Vladu Srpske ocijenivši njihove zahtjeve nerealnim i neosnovanim.
Zanimljivo je da REERS svoje izvještaje podnosi Narodnoj skupštini Republike Srpske koja odlučuje i o visini njenog budžeta. U skupštinskim klupama sjedi nekoliko direktora iz sistema „Elektroprivrede Republike Srpske“ koji tako mogu uticati na rad ovog tijela koje bi trebalo biti nezavisno.
CAPITAL: D. Tovilović
8 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Zasto solarne i male hidroelektrane ne placaju mrezarinu ? Ko je te tajkune oslobodio mrezarine ? Ko placa njihove troskove za mrezarinu ide li to na racun gradjana ?
Ovim sistemom rukovode ograničeni ljudi. Plate nisu nekontrolisani nego kontrolisani trošak poslovanja. kada su zapošljavali ljude o čemu su ratzmišljali? Da će oni raditi bez plata?
Pa ovo je vise smješno! Teret povećanja plata prebacivati na potrošače to samo kod nas ima. Pa ne mozemo mi vise plaćat 13 plate, regrese, svinjske polutke, zimnice, ogrev (ko se grije na struju bonove) radnicima ED. Radim u drzavnoj instituciji i na prijedlog da se poveća osnovica 100 razloga da se ne poveća. Imam i ja želja pa me niko ne pita.
Radnici ne traže povećanje cijene nego povećanje plate. Menadžment manipuliše. Stanje u kojem je preduzeće je odgovornost menadžmenta.
U tim slucajevima mrezarinu placa kupac. Najcesce se ugovori prave na osnovu cijene struje na Madjarskoj berzi (HUPX), tako da mrezarinu plati krajnji ino kupac.
Nije tacno. Znam da elektrodistribucija ne naplacuje mrezarinu solarnim elektranama . Cak u elektrodistribuciji kazu da te elektrane prave velike troskove na mrezi a da to ne placaju . Da se ti troskovi naplacuju od građana i privrede a da elektrane ne placaju ni marke. Da ih je drzava oslobodila placanja mrezarine. Mozda Mađarska naplacuje svoju mrezarinu ali elektroprivreda RS ne naplacuje .
Zna li neko zašto plaćamo prenosnu i distributivnu mrežarinu? Zar to nije jedno te isto? Kriminal ili ne?
Prenosna mrežarina se odnosi na rasipanje struje dok prolazi kroz velike žice a distributivna dok prolazi kroz male.