Emirati među najbogatijim državama
10.01.2013. / 7:45
ABU DABI, Veliki izvoznik nafte, Ujedinjeni Arapski Emirati, ostvariće u 2013. rast realne ekonomije od 3,2 odsto, isti kao i prošle godine.
Kako je, međutim, upozorila američka investiciona banka Meril Linč na privredni rast federacije sedam emirata na istočnoj obali Arabijskog poluostrva će uticati borbe u Siriji, nastavak pritiska Zapada na Iran zbog nuklearnog programa islamske republike, kao i sporenja UAE sa najmnogoljudnijom arapskom državom Egiptom oko politike pokreta Muslimansko bratstvo.
Ministar privrede Sultan bin Sajed al-Mansuri procijenio je u novembru da će ukupan domaći proizvod (BDP) UAE porasti u 2012. između 3,5 i četiri odsto, poslije 4,2 odsto godinu dana ranije. Sve raspoložive statistike ukazuju da Emirati sada imaju jednu od privreda koje se najbrže razvijaju u svijetu.
Prema nedavnom izvještaju ministarstva finansija i industrije, nominalni BDP (koji nije umanjen za stepen inflacije) porastao je u 2012. na 360 milijardi dolara, u poređenju sa 298 milijardi u prethodnoj godini.
BDP u Emiratima je u 2012. bio drugi po veličini u okviru Savjeta za saradnju arapskih zemalja Zaliva (C CASG), samo iza Saudijske Arabije, treći u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA), poslije Saudijske Arabije i Irana, te 30. u svijetu.
Emirati se prostiru na površini od 83.600 kvadratnih kilometara, a u 2010. je procjenjeno da ih je nastanjivalo gotovo 8,3 miliona ljudi. Nominalni BDP po stanovniku je prošle godine iznosio 48.158 dolara i bio sedmi po veličini u svijetu, a u zemlji nije bilo zabilježeno da neko živi ispod granice siromaštva.
Inflacija je u 2012. procjenjena na 1,4 odsto, a među radnom snagom od 3,7 miliona ljudi nezaposlenost je prošle godine iznosila 4,6 odsto. Berze u Dubaiju i Abu Dabiju, dva najveća i glavna emirata bile su tokom 2012. najuspješnije u arapskim državama u Zalivu i ušle su u novu godinu sa značajnim rastom svojih indeksa, a taj trend je nastavljen i ovih dana.
Trgovina i turizam cvjetaju pošto je u Abu Dabiju otvorena nova luka za jahte, a Međunarodni aerodrom u Dubaiju, vodeće čvorište u UAE, zabilježio rekord od 57 miliona putnika tokom prošle godine. U nastojanju da očuva priliv putnika, aerodrom u Dubaiju je 2. januara otvorio prvi u svijetu terminal za superdžambo avione marke “erbas A380”, čime je kapacitet vazdušne luke povećan na 75 miliona ljudi godišnje.
U međuvremenu su cijene nafte porasle tokom protekle četiri nedjelje za šest odsto, dalje uvećavajući izglede za rast budžeta UAE budući da se sedam odsto poznatih rezervi “tečnog zlata” u svijetu nalazi na teritoriji šeikata Abu Dabi.
Povrh toga, za razliku od većine arapskih zemalja, Emirati nisu u protekle dvije godine bili pogođeni nemirima ili demonstracijama i ta politička stabilnost privlači poslovne ljude i turiste. No, ova država se, takođe, suočava sa posljedicama surovog rata u Siriji.
Trgovina između dvije države je gotovo prestala, a sve vazduhoplovne kompanije iz Emirata su prošle jeseni obustavile letove za Siriju.
Prošle nedjelje je dnevnik Nešenel iz UAE objavio kako su neki izvoznici iz Dubai zatražili od tamošnje privredne komore ekonomske podsticaje, budući da je izvoz u Iran opao za 75 odsto zbog jačanja finansijskih i trgovinskih sankcija zapadnih zemalja prema Islamskoj Republici
Koliko 2010, Iran je bio vodeće izvozno odredište za robu iz Dubaja, sa učešćem od sedam odsto u ukupnom domaćem proizvodu tog šeikata.
Kako bi nadoknadile gubitke na toj strani, vlasti UAE su pojačale trgovinske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, Narodnom Republikom Kinom i tržištima u usponu u Africi i Latinskoj Americi.
Izvoz naftnih prerađevina i prirodnog gasa još su najvažniji dio privrede Emirata, naročito u najvećem Abu Dabiju, ali vlasti nastoje da ostvare što veću nezavisnost od sirovina kao izvora prihoda.
U toku je veliki građevinski bum, sa projektima vrijednim 350 milijardi dolara, a stalno širenje industrijske osnove i cvjetajući sektor usluga pomažu UAE da razgranaju domaću privredu.
Prema podacima iz 2010, poljoprivreda je u BDP učestvovala sa 0,9 odsto, industrija sa 55,5, a sektor usluga sa 36,6 odsto.
Glavne industrije su bili petrohemija, ribarstvo, proizvodnja aluminijuma, cementa, vještačkih đubriva, komercijalna opravka brodova, izrada građevinskih materijala i nekih dijelova za avione, tekstil.
Iz UAE su se najviše izvozili sirova nafta, prirodni gas, sušena riba, urme, kao i predmeti reeksporta, a uvozili mašine i oprema za transport, hemikalije i hrana.
U 2010. je vrijednost izvoza procjenjena na 212,3 milijarde dolara, a uvoza 161,4 milijarde. Ukupan spoljni dug je na kraju 2010. bio 151.8 milijardi dolara. Tanjug
Tagovi: ekonomijanaftarasttopujedinjeni arapski emirativazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
