Elektroprivreda RS tužiće HEP

19.02.2008. / 8:00

BANJALUKA, Niko ne spori da je Hrvatska elektroprivreda uložila jednu trećinu sredstava u RiTE Gacko, ali je 1994. godine takođe i jednostrano prekršila sporazum čime je narušen dogovoreni princip raspodjele proizvedene električne energije u HE Dubrovnik.
Šteta koju Elektroprivrede RS od tada trpi veća je od iznosa ulaganja HEP-a u RiTE Gacko, kaže Rajko Ubiparip, ministar privrede, energetike i razvoja RS.
Čini se da predstavnici HEP-a neće uvažiti takvu argumentaciju. Ima li ERS još argumenata?
UBIPARIP: Moramo se malo prisjetiti razvoja događaja. Početkom osamdesetih godina u bivšoj SFRJ utvrđena je obaveza da razvijene republike bespovratno ulažu sredstva u Fond za razvoj nerazvijenih u koje je tada spadala i BiH.

Hrvatska je dobila odobrenje da njena preduzeća mogu da investiraju, umjesto u ovaj fond, direktno u preduzeća. Tu mogućnost iskoristila je Hrvatska elektroprivreda tako da je 1986. godine s EPBiH zaključila Samoupravni sporazum o udruživanju sredstava radi zajedničke izgradnje RiTE Gacko.

Na osnovu toga, HEP je iz RiTE Gacko imao pravo da preuzme 1/3 proizvedene električne energije po cijenama u kojima nije uračunata stopa pripadajuće amortizacije. U to vrijeme osnovni kapital nije se knjižio posebno kako se to danas čini, tako da u poslovnim knjigama RiTE Gacka nema HEP-a kao suvlasnika, niti je, u početnom bilansu za potrebe vaučerske privatizacije, prikazano učešće HEP-a u kapitalu RiTE Gacka.

ERS nije nikada prihvatila trećinu vlasništva HEP-a u RiTE Gacko, a dokument na koji se poziva gospodin Jerolim Novak nije pravno valjan, jer ga nije potpisala Vlada RS koja je u to vrijeme bila jedini vlasnik državnog kapitala.

Dalje, isporuka energije HEP-u prekinuta je izbijanjem ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ, odnosno uništavanjem prenosne mreže. Odnosi su definitivno narušeni jednostranim odstupanjem HEP-a od ranije ugovorenih aranžmana.

Osim toga, HEP nije učestvovala u izgradnji tunela dugog skoro 17 km, kojim se prevode vode iz Fatničkog polja u Bilećko jezero, a na osnovu kojeg se povećavaju efekti korišćenja HE Dubrovnik.
Elektroprivreda RS je i ranije pokušavala da razriješi ovo pitanje. Šta je nuđeno?
UBIPARIP: Nuđena je arbitraža, ali oni nisu htjeli ni da razgovaraju o tome.
Šta ukoliko se HEP, ipak, umiješa u aktuelni spor koji investicioni fondovi vode protiv ERS?
UBIPARIP: Ukoliko se HEP pojavi kao mješač na strani PIF-ova u aktuelnom sporu Elektroprivreda RS podnijeće protivtužbu protiv HEP-a kojom će tražiti naknadu štete za manje isporučenu energiju iz HE Dubrovnika, kao i za efekte pojačanog dotoka vode zbog izgrađenog tunela Fatničko polje – Bileća.

Smatram da bi ovakav scenario dodatno narušio međusobne odnose elektroprivreda Hrvatske i RS, što bi se posebno negativno odrazilo na buduću investiciju druge faze HE Dubrovnika, a to nije interes ni jedne ni druge strane.
Hoće li biti sastanaka predstavnika dvije države na ovu temu?
UBIPARIP: Vlada RS otvorena je za sve razgovore, a naročito one koji nude mogućnost ekonomske saradnje i realizaciju novih projekata u kojima svi mogu da nađu svoj interes. Ne vidim nijedan razlog zbog kojeg predstavnici vlada ne bi razgovarali o važnim ekonomskim pitanjima i novim projektima.
Da li je na vidiku rješavanje spora sa fondovima akcionarima RiTe Gacko?
UBIPARIP: Nadam se da ćemo do 7. marta, kada je zakazano ročište, imati rješenje na vidiku i da će doći do približavanja stavova ČEZ-a i predstavnika fondova.
Kakav je bio zvaničan odgovor fondova na ponudu ČEZ-a da otkupi njihove akcije po cijeni od 1,3 KM za akciju?
UBIPARIP: Upoznat sam s tom ponudom, ali ona je samo jedno od mogućih rješenja. I ranije sam isticao da se razmatraju različite opcije i da će Vlada preduzeti sve mjere kako bi u tom procesu traženja rješenja ostali zaštićeni mali akcionari. Nadam se da će rezultat razgovora biti rješenje prihvatljivo za sve strane.
Konačno je počeo remont u brodskoj rafineriji. Šta očekujete ove godine kada je riječ o naftnoj industriji?
UBIPARIP: Ispunjavanje uslova za funkcionisanje ovih preduzeća biće jasna poruka svim potencijalnim investitorima da je BiH postala siguran prostor za ulaganje.

Remont Rafinerije nafte trebalo bi da omogući početak proizvodnje u toku juna ove godine, što bi, uz kontinuirani rad, zadovoljilo potrebe cjelokupnog tržišta BiH. Od juna, znači, možemo očekivati domaće gorivo na pumpama u BiH.

To je veoma značajno jer je BiH u prošloj godini uvezla oko 1,3 miliona tona naftnih derivata. Za uvoz istih količina sirove nafte BiH bi izdvojila za oko 30 odsto manje novca. Osim pune angažovanosti već zaposlenih radnika, kontinuirana proizvodnja u Rafineriji nafte, pored sigurne snabdjevenosti tržišta BiH gorivom standardnog kvaliteta i konkurentne cijene, obezbijediće osnovnu sirovinu za Rafineriju ulja Modriča.

 Ne treba zanemariti i činjenicu da će se snabdijevanjem domaćeg tržišta naftnim derivatima, kao i izvozom istih, ostvariti povoljniji rezultati u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH.
Dokle se stiglo s projektom “Buk Bijela”?
UBIPARIP: U toku su pripreme za osnivanje zajedničkog preduzeća Elektroprivreda RS i Srbije koje bi imalo zadatak izgradnju HE “Buk Bijela”. Paralelno s tim aktivnostima, radi se studija izvodljivosti i ekonomske opravdanosti, kao i hidrološka studija za rijeku Drinu.

Usaglašavanje Sporazuma o osnivanju novog preduzeća sa strukturom kapitala 50:50 je u toku i ja se nadam da ćemo uskoro moći upoznati javnost sa svim detaljima.
Na osnovu Projektnog zadatka izrađen je i raspisan tender za izbor izvođača za izradu dokumentacije predviđene tenderom.

 Završetak tog postupka očekuje se do kraja ovog mjeseca. Rezultati studije daće rješenja o mogućoj varijanti izgradnje hidroelektrana.

Osnovno polazište jeste da se najuzvodnija stepenica locira na pregradnom profilu dobro istražene “Buk Bijele”, kako akumulacija ni najmanjim dijelom ne bi izlazila izvan teritorije RS. Prema dosadašnjim podacima instalisana snaga HE “Gornja Drina” trebalo bi da bude oko 150 MW, a s proizvodnjom od oko 400 GWh godišnje.

Potencijal Sutjeske mogao bi da doprinese sa 70-80 GWh godišnje, dok bi HE Foča imala instalisanu snagu 55,5 MW s oko 200 GWh godišnje i HE “Paunci” 42,3 MW s proizvodnjom oko 160 GWh godišnje.
“Buk Bijela” po ekološkim standardima
Smatram da formiranje manjih akumulacija na ovom prostoru neće izazvati neke znatnije negativne uticaje po čovjekovu okolinu, tim prije što je veći dio zemljišta koje je bilo predviđeno za veliku akumulaciju HE “Buk Bijela” već davno otkupljeno, pa bi dolazak ozbiljnih investitora u ovaj prostor omogućio unapređenje i njegovo oplemenjivanje, kao i uspješno rješavanje čitavog niza velikih infrastrukturnih problema kao što je put Kopilovi – Šćepan polje, kaže Ubiparip.
Gradnja hidroelektrana u ovom prostoru omogućiće, osim direktnog zapošljavanja više hiljada radnika tokom gradnje i pokretanje ukupnog privrednog i društvenog razvoja, što bi pozitivno uticalo na smanjenje migracija iz ovog kraja.
TE Ugljevik
Sporazumom o namjerama razvoja elektroenergetskog sektora koji je potpisan prošle godine sa kompanijom AES predviđena je izrada studija izvodljivosti, ekološke i drugih potrebnih za realizaciju projekta u Ugljeviku.

S obzirom da su rokovi predviđeni sporazumom bili jako kratki, samo šest mjeseci, Vlada RS je taj rok pomjerila na 15. maja 2008. godine.

Do tog roka bi trebalo da budu analizirane ponuđene varijante i odabrana najbolja. Jedna od njih predviđa rekonstrukciju i revitalizaciju postojeće termoelektrane i izgradnju novog savremenog bloka snage 300 – 350 MW. Fokus