FOČA – Izgradnja male hidroelektrane na rijeci Bjelavi u Foči imaće brojne posljedice na biljni i životinjski svijet uz bespovratno narušavanje pejzaža, pokazala je Prethodna procjena uticaja na životnu sredinu koju je radio Institut za zaštitu i ekologiju Republike Srpske.
Za gradnju i proizvodnju struje iz ovog postrojenja preduzeće „Srbinjeputevi“ iz Foče ima koncesiju, a studija koju su naručili kako bi ishodovali ekološku dozvolu, ukazala je na probleme koje će donijeti ovaj projekat.
U njoj se navodi kako se hidrocentrala gradi u ruralnom području sa razvijenim prirodnim karakteristikama koje će nesporno biti narušene.
Kako se navodi deset kilometara rijeke će biti usmjereno u cijevi.
„Izgradnja cjevovovoda neminovno dovodi do izmjena kvaliteta vodotoka rijeka Mala i Velika Bjelava. Kanalisanje vode putem cijevi neminovno dovodi do promjena fizičkohemijskih karakteristika vode, naročito parametara kao što su zasićenost kiseonikom, BPK, HPK, suspendovane materije i sl. a svi ti uslovi bitno utiču na opsatank živog svijeta u vodi“, navodi se u studiji.
Sve to će prema ocjeni stručnjaka dovesti do pada populacije potočne pasrtmke, potočne mrene, riječnog raka ali i izmjeniti vegetaciju na obali korita i slično.
Neupitan je i negativan uticaj na pejzaž.
„Izgradnja male hidroelektrane na datoj lokaciji će imati posebno negativne uticaje na vegetacijski pokrivač koji će se ukloniti ili potopiti prilikom izgradnje i rada predmetnog objekta“, stoji u prethodnoj procjeni uticaja na životnu sredinu.
Struka očekuje da će se u dijelu vodotoka rijeke Bjelave, između vodozahvata i mašinske zgrade, zbog promjene količine vode, bitnije poremetiti broj životinjske populacije i biljnog svijeta u samom koritu rijeke i u okolini korita.
„Izgradnjom budućeg hidroenergetskog kompleksa, bez riješenog problema migracije riba ka uzvodnim lokalitetima prirodno brojno stanje jedinki bi se moglo promijeniti. Posljedica toga bi bila degradacija ne samo riblje populacije i postojećih akvatičnih zajednica, već i formiranje novih akvatičnih cjelina. Izgradnjom ove hidroelektrane biće najviše pogođene riblje vrste koje žive u rijeci Bjelavi i pritokama ove rijeke zbog prekida njihovog prirodnog kretanja. Takođe, promjene temperature vode i količine kiseonika ugrozile bi život nekih ribljih vrsta“, upozorava se u ovom dokumentu.
Podsjećamo, aktivisti i ljubitelji prirode se žestoko protive ovom projektu. Prije nekolko dana na mjestu gdje će se graditi centrala su postavili kontejner i uspostavili dežurstva. Bojkot predvode Centar za životnu sredinu i Udruženje građana „Bjelava“.
„Cilj nam je da bude simbolično mjesto našeg okupljanja i otpora ovom projektu koji prijeti da u potpunosti uništi Bjelavu. Odlučili smo se na ovaj vid borbe po uzoru na aktiviste širom BiH koji su na ovaj način odbranili svoje rijeke čuvajući ih dan i noć“, saopštili su nedavno iz Centra za životnu sredinu.
Inače, „Srbinjeputevi“ su u martu prošle godine počeli radove na geološkom ispitivanju, koji su kasnije obustavljeni zbog sumnje da se taj postupak zloupotrebljava, kao i da je došlo do bespravne sječe šume.
Nezavisne novine su u oktobru prošle godine pisale kako je policija podnijela izvještaj protiv direktora “Srbinjeputeva” Predraga Pavlovića, u kojem se tereti da je lažnom ispravom izdejstvovao rješenje za geološke radove.
CAPITAL: Dejan Tovilović
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Od ovih malih elektrana 99,9% običnog narod ima samo stetu jer mora kroz racune za struju da placa i naknadu za obnovljive izvore sto mu povećava racune za struju a da ne govorim o uništavanju prirode. Onihpreostalih 0,1% koji imaju korist od elektrana su vlasnici tih elektrana i korumpirani političari preko kojih dobijaju koncesije i dozvole za izgradnju.
Znamo ko sve pravi.
Direktor elektrodistribucije Ljubo Mrda napravio sebi privatnu elektranu sa parama i sredstvima koje je pokrao od elektrodistribucije. To je pranje para i otimanje od sirotinje .
A pomoćnik ministra gradi elektranu na Dirinjači kojom se voda skreće u tunel i tako zaobilazi čitavo jedno selo Glodi. Uprkos protestima mještana Bošnjaka povratnika.
Ali pomoćnik je pomoćnik a tu su i ostali zvornički močnici