Džombić: Isplatićemo štediše za sedam godina

01.12.2007. / 9:24

BANJALUKA, Vlada RS uskoro će, po hitnom postupku, predložiti Narodnoj skupštini zakon kojim bi RS smanjila rok za isplatu stare devizne štednje na sedam godina, kaže ministar finansija RS, Aleksandar Džombić. Sadašnji zakonski rok za isplatu devizne štednje na nivou BiH je devet godina.
– Prva obveznica išla bi već početkom naredne godine, a otplata bi bila polugodišnja. Vlasnici obveznica odmah po izdavanju moći će izaći na tržište kapitala i dobiti kompenzaciju za to. Privodimo kraju poslove na verifikaciji, kojom su utvrđena potraživanja od oko 200 miliona KM – kaže Džombić u intervju za Fokus.

Kakva je trenutno struktura duga RS i da li se on uspješno servisira?
Dug RS iznosi oko tri milijarde KM. Oko milijardu i po jeste inostrani dug i on se redovno izmiruje. Unutrašnji dug takođe iznosi milijardu i po KM i on je zakonski ograničen. Prošle i ove godine isplatili smo znatna sredstva za izmirenje unutrašnjeg duga. U potpunosti smo izmirili dug prema Fondu PIO, gdje smo imali naslijeđene obaveze od prethodne vlade, koje je ona otpisala. Takođe, bilo je otplata i po osnovu invalidnina, a štedišama smo isplatili uloge do dvije hiljade KM.

Da li je Vlada uspjela da izmiri i druge dugove prema budžetskim korisnicima, zaostale plate i druge obaveze?
Plate smo regulisali. Sada isplaćujemo zaostale invalidnine iz 2003. i 2004. godine i ta obaveza iznosi šest miliona KM, isplaćujemo i određene sudske troškove i to bi trebalo da bude izvršeno. Takođe, završavamo verifikaciju obaveza po osnovu dobavljača, što je veliki posao i do kraja godine biće izdate prve obveznice RS po ovom osnovu.

RS prvi put u svojoj istoriji godinu završava s budžetskim suficitom. Ko je glavni “krivac” za to?
Ova Vlada jeste čvrstog opredjeljenja da zadrži makroekonomsku stabilnost RS, fiskalnu održivost i tako je i kreirala fiskalne ciljeve i krojila budžet, zadovoljavajući sve potrebe budžetskih korisnika, socijalnu i razvojnu komponentu. Naravno, struktura budžeta još uvijek nije takva da dominira razvojna komponenta u odnosu na socijalnu, ali smo prvi put prošle godine utvrdili iznos za javna ulaganja. U 2007. to je već bio značajan iznos s tendencijom daljeg povećanja. Apsolutno smo opredijeljeni za vrlo čvrsto upravljanje javnom potrošnjom i poštovanje koordinacije na nivou BiH. Ispoštovali smo instrukcije koje smo usaglasili na nivou BiH na koordinacionom odboru, u smislu povećanja okvira od indirektnih poreza, ali problem je u Federaciji BiH, koja to nije ispoštovala i u institucijama koje predlažu nacrte budžeta s enormnim povećanjem javne potrošnje. Ta javna potrošnja u drugom entitetu raste tako da bi to moglo imati negativne refleksije po RS.

Vlada RS uputila je Narodnoj skupštini Nacrt budžeta za 2008. Koje su njegove osnovne karakteristike?
Nacrt budžeta napravljen je na iznos od milijardu i po KM, i to je realan okvir, što znači da ga je moguće ostvariti. Ispoštovali smo instrukcije i išli smo na neznatno povećanje prihoda od indirektnih poreza i to je naš glavni argument u pregovorima sa zajedničkim institucijama i Federacijom, kao i pred međunarodnim institucijama, prije svega MMF-om, koji već daje pozitivne ocjene. Najznačajnija stavka jeste povećanje izdvajanja za plate, jer je osnovica u julu povećana sa 82 na 94 KM. U toku je i usaglašavanje zakona o platama u organima javne uprave i policije i ako se oni usvoje, biće potrebna dodatna sredstva, koja će biti obezbijeđena u budžetu. Osim toga, u razvojnoj komponenti budžeta znatno smo povećali iznos podsticaja za poljoprivredu na 77 miliona KM, za Fond zdravstva predvidjeli smo 40 miliona, a grant za Fond PIO jeste 155 miliona KM. Imamo još obavezu po protokolu za demobilisane vojnike, u iznosu od 30 miliona KM, a oko 35 miliona planirano je za javna ulaganja. Ovdje nisu sadržana sva kapitalna ulaganja iz razvojnog programa koja će se kretati između 0,8 do dva odsto BDP, pa, u suštini, imamo jedan kapitalan budžet.

U proteklom periodu prilično je rasterećen poreski sistem. Najavljena su i neka dodatna rasterećenja. O čemu se radi?
Uradili smo ključnu reformu direktnih poreza prošle godine što Federacija BiH tek radi. Sada imamo vrlo stimulativne zakone o porezu na dohodak i dobit. Porez na dobit iznosi 10 odsto, a oni koji žele da ulažu u proizvodnu opremu mogu da izvrše ubrzanu amortizaciju što umanjuje procenat oporezivanja. Prošle godine ukinuli smo porez na najnižu platu u iznosu od 205 KM. Brzo ćemo predložiti model prelaska s neto na bruto oporezivanje, što je važno prije svega zbog reforme penzionog sistema, koja nas očekuje polovinom naredne godine. Važno je da radnik bude zainteresovan da s poslodavcem pregovara o bruto plati i da stvarno može da koristi ono što dobije kroz uplatu doprinosa. Još uvijek razmišljamo da kroz taj novi model vidimo i efekte fiskalizacije i da se odreknemo jednog dijela
poreza na dohodak u korist doprinosa.

U petak je istekao rok za uplatu ukupnog iznosa sredstava koje je FBiH bila dužna da vrati RS zbog nepravilnosti u raspodjeli s jedinstvenog računa, i tu više nema ničeg spornog. Međutim, ostao je problem utvrđivanja koeficijenata raspodjele. Je li to moguće riješiti?
Model po kojem radimo prilično je nepouzdan, jer ne uzima u obzir nekoliko važnih faktora. Koeficijent zavisi prije svega od toga kako će poreski obveznik ispuniti podatak o krajnjoj potrošnji, kad će ti podaci biti ažurirani. Čak i male korekcije znače znatna sredstva. Dalje, zakon nije dovoljno precizan, nema svih neophodnih pravilnika koji bi ažurirali ovo stanje i ovaj koncept pomalo je paradoksalan. S jedne strane imamo primjedbu da BiH, ne RS, ima veliku javnu potrošnju, a s druge strane koeficijenti se računaju na bazi krajnje potrošnje, koja znatno utiče na javnu potrošnju. Onaj ko želi da smanji javnu potrošnju, praktično, sebi smanjuje prihode i to je problem.

Pa, šta bi moglo da bude rješenje?
Ja sam predlagao da se mijenja način. Broj stanovnika jeste jedini pravi način za mjerenje javne potrošnje, a važan parametar jeste i površina. Dobar model može da bude i da odredimo tri računa i da svako sebi uplaćuje indirektne poreze, a da na kraju radimo poravnanje. U posljednje vrijeme vlada drugačija atmosfera u Upravnom odboru, pa očekujem da će biti uvaženi neki argumenti.

U parlamentarnu proceduru prije nekoliko dana ušao je prijedlog delegata u Domu naroda parlamenta BiH Mladena Ivanića da se na pojedine proizvode uvede nulta stopa PDV-a. Šta vi mislite o tome?
Meni ova inicijativa otvara sumnju da je plasirana kao predizborna kampanja, jer je bilo prilike da se i ranije pokrene. Međutim, trebalo bi ući u suštinu i izanalizirati moguće efekte ukidanja PDV-a na pojedine proizvode. Šta ako na taj način ne smanjimo cijene, već ta sredstva ostavimo poslodavcu? Trebalo bi napraviti kompletnu analizu, pa razmišljati eventualno o diferenciranoj stopi, jer ni preporuka EU nije da se uvede nulta stopa.

Ministarstvo finansija nije dalo saglasnost na plan Vladine grupe, prema kojem bi iz budžeta trebalo da se finansiraju troškovi eksproprijacije pri izgradnji mreže autoputeva. Zašto, ako se s potencijalnim investitorom pregovaralo da to bude učešće RS u tom projektu?
Sve je to sastavni dio pregovaranja. I premijer je rekao da tu postoje određeni problemi i da još nije sve definisano. Taj projekat neće doći u pitanje.

Tržište kapitala u RS počelo je polako da se razvija. Nažalost, burna politička dešavanja u ovoj godini negativno su se odrazila na Banjalučku berzu. Može li berza da bude značajan pokretač investicija i razvoja?
Naravno da može, ali berza mora prvo sanirati posljedice koje trpi u posljednjih nekoliko mjeseci. Vlada je radila sve da doprinese stabilizaciji tržišta kapitala i njegovog suštinskog razvoja. Imali smo tržište zasnovano na vlasničkim hartijama od vrijednosti, koje nije imalo potrebnu dubinu. Zato i nije moglo da se odupre ovim potresima. Mi smo u kontekstu razvoja tržišta kapitala usvojili Zakon o zaduženju, dugu i garancijama, gdje smo opštinama dozvolili da se zadužuju putem dužničkih hartija od vrijednosti. Efekat je dvostruk. Opštine tako finansiraju svoje razvojne projekte, a mi dobijamo novi tržišni materijal. Takođe, kroz reformu penzionog sistema koja predstoji napravićemo model kako efikasnije upravljati akcijama u vlasništvu Fonda PIO, koje su dobili privatizacijom. Kad završimo s tim reformama, imaćemo stabilno tržište kapitala.

Često se čuju mišljenja da bi i entitetske finansijske institucije trebalo dići na državni nivo. Da li je to realna potreba ili, ipak, politička stvar?
Unazad godinu dana imali smo veliki pritisak na prenos nadležnosti Agencije za bankarstvo RS na državni nivo, za šta nema nijednog valjanog argumenta i imali su određenu političku pozadinu. Nije suština u centralizaciji, već u harmonizaciji kroz zakonska rješenja i možemo da imamo 16 agencija. Ista je stvar i s drugim institucijama i agencijama. Glavni argument jeste eliminisanje političkog uticaja, ali odgovorno tvrdim da nema nikakvog političkog uticaja. S druge strane, mi nemamo baš najbolje podatke za te agencije iz Federacije i uopšte nismo zainteresovani da sastavljamo naš kvalitet s drugim manjim kvalitetom.

Poreska uprava
PU je glavni nosilac uspješne implementacije reformisanih zakona. Uradili smo reorganizaciju kako bi PU mogla da pruži bolju uslugu poreskom obvezniku, ali može još mnogo toga da se poboljša. Moramo ispraviti nalaz Glavne službe revizije koja je dala negativnu ocjenu. Problem je u načinu knjiženja iz prethodnog perioda u kojem sva potraživanja nisu uknjižena u aktivni bilans. Kad se to uradi, situacija će biti sasvim drugačija. U cjelini sam zadovoljan, ali i mnogo očekujem u narednom periodu u smislu poboljšanja rada.
Karensi bord
Sistem karensi borda je vrlo rigidan, ali je bio dobro rješenje za strukturu BiH. On je vrlo dobar za stresne situacije, visoku inflaciju i tu je odlično odreagovao i stabilizovao domaću valutu. Međutim, svaka zemlja koja ulazi u ovaj sistem mora imati izlaznu strategiju koju BiH nema. Sigurno je potrebno razmišljati o trenutku izlaska iz karensi borda.
Neće biti nestašica
Nijedna vlada ne može da utiče na skok cijena prouzrokovan poskupljenjem nafte na globalnom tržištu, pa ni Vlada RS. Posljedice globalnih kretanja na svjetskom tržištu pokušaćemo da ublažimo kroz određene programe za pojedine socijalne kategorije. Vlada sada kontroliše marže i obezbjeđuje dovoljnu količinu proizvoda na tržištu. Poruka građanima jeste da nestašica neće biti, a ako ih nema, nema ni razloga za dalje dizanje cijena.