Dobro za pojedince, loše za državu

23.06.2008. / 8:00

SARAJEVO – Više desetina hiljada radnika iz BiH legalno se zaposli svake godine u zemljama bivše Jugoslavije, a broj onih koji rade na crno znatno je veći.
No, iako je ovakav način zapošljavanja dobar za pojedince, nije za državu, stav je stručnjaka. Prema sporazumu koji je Agencija za rad i zapošljavanje BiH sklopila sa Slovenijom, samo u prošloj godini radnicima iz naše zemlje izdato je 17.150 radnih dozvola, ili 70 odsto od ukupnog broja. Najveća potražnja je za radnicima u oblasti građevinarstva, metalske industrije, ugostiteljstva i turizma, i to svih nivoa obrazovanja.
Naša zemlja izvozi radnu snagu i u Crnu Goru i Hrvatsku, sa čijim zavodima su u martu, odnosno aprilu, potpisani sporazumi o saradnji u oblasti rada i zapošljavanja.
“Za početak, crnogorski poslodavci su zainteresovani za zapošljavanje više od 10.000 naših radnika. Zbog ogromnih investicija u ovoj zemlji riječ je o angažovanju radnika tokom cijele sezone”, kaže Sanela Zeljković, glasnogovornica Agencije za rad i zapošljavanje.
U ovoj godini Hrvatska je odobrila 8.397 radnih dozvola bh. radnicima, a zapošljavanje se odvija u skladu s ovom kvotom.
“U toku su izmjene i dopune zakona koji se tiču ove oblasti, pa očekujemo da će zapošljavanje naših građana u Hrvatskoj tek poprimiti ozbiljnije razmjere”, navode u Agenciji.
Naglašavaju da je ovakav način zapošljavanja bh. radnika siguran, za razliku od zapošljavanja na crno.
“Strani poslodavac mora navesti sve uslove pod kojima želi zaposliti naše radnike, uključujući visinu plaće, vrstu osiguranja, smještaj… Time smo postigli da naš radnik bude radno-pravno zaštićen do momenta zaključivanja sporazuma o zapošljavanju u određenim zemljama”, ističe Zeljkovićeva.
U zemlji u kojoj je oko 500.000 nezaposlenih, angažovanje naše radne snage u inostranstvu, prema mišljenju stručnjaka, nije dobro rješenje.
“Za ljude koji na ovaj način nalaze posao to je dobro, ali ovaj trend nije pozitivan sve dok nema povećanja zaposlenosti u BiH. No, na tome niko ne radi”, kaže ekonomski stručnjak Nikola Grabovac.
Prema mišljenju Alije Remze Bakšića, direktora Asocijacije poslodavaca BiH, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU i otvaranjem granica imaćemo problem odlaska radne snage, pa ćemo za 10 godina morati, poput Rumunije, tražiti način da ljude koji su otišli trbuhom za kruhom vratimo u zemlju.  NN