Capital.ba

Do popisa 2023. neće biti ništa za popisivanje

20.01.2021. / 11:49

SARAJEVO – Popis poljoprivrednih dobara u BiH bio je potreban još davno, ali je problem što će zbog veoma lošeg stanja u poljoprivredi najavljeni popis za septembar 2023. godine kasno doći, jer do tada poljoprivrede neće ni biti, smatraju predstavnici poljoprivrednih udruženja.

foto: pixabay

Poljoprivrednici ističu da je popis trebalo uraditi mnogo ranije, jer bi, kako objašnjavaju, spriječio kriminal koji je i u ovoj oblasti prisutan, ali bi i omogućio pristup fondovima EU, što bi poljoprivrednicima olakšalo rad.

Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, za “Nezavisne” kaže da dugi niz godina poljoprivrednici u Srpskoj zahtijevaju od nadležnih da se prije svega uradi nulti popis životinja, a svakako i poljoprivrednih površina, kako u zatvorenim, tako i na otvorenim prostorima.

“Međutim, to nikada nije dovedeno do kraja. Šta su razlozi, ne znamo, a bude li ovakav trend vođenja računa o poljoprivredi kao što je to danas od strane državnih institucija, 2023. godine imaće malo šta da popišu kada je u pitanju poljoprivreda. Ovo što se sada radi dovelo je do toga da naročito stočarski sektor propada cijelu godinu, jer su otkupne cijene izuzetno niske i imamo, takođe, ma šta oni govorili, prekomjerni uvoz koji nije pratio pad potrošnje. Ovdje pričam o mesu, tako da smo jednostavno dovedeni na rub opstanka. Dakle, kada dođe 2023. godina, budu li imali ovakav odnos prema poljoprivredi, slabo će šta imati za popisivanje”, rekao je Marinković.

I Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS, smatra da do 2023. u BiH neće biti poljoprivrede ako na ovaj način bude vođena i ako se budu tražili razlozi da se ne uvedu prelevmani.

“Na selu više niko ne živi, svi su otišli. Poljoprivreda nestaje, a 2023. godine ćemo popisati da više nemamo ništa sem imanja nekoliko tajkuna”, rekao je Usorac i dodao da je popis poljoprivrede samo “bačena bomba”. Ističe da se ovim popisom želi utvrditi propast poljoprivrednika i ništa drugo.

Iz Udruženja vinogradara BiH kažu da im popis ne znači mnogo, jer su vinogradari svoja imanja davno popisali i stavili u registar.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za “Nezavisne” ističe da je popis poljoprivrede potreban i da ga je još davno trebalo uraditi.

“Vječito su nekakve opstrukcije i upravo je to razlog što nemamo ni pristup evropskim fondovima te nam godišnje propada stotinak miliona. To je trebalo uraditi, ne samo radi pristupa tim fondovima, nego i radi stanja u državi i sprečavanja kriminala. Smanjio bi se kriminal u poljoprivredi, jer sad se ne zna čime raspolažemo, a prave se i malverzacije u isplati poticaja”, tvrdi Bićo.

Podsjećamo, Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u ponedjeljak je najavio da BiH priprema poljoprivredni popis, koji bi trebalo da bude realizovan u septembru 2023. godine. Košarac je rekao da je to veoma važan zadatak s obzirom na to da je posljednji popis poljoprivrede u BiH bio 1961. godine. On smatra da je realan rok u septembru 2023. i da bi to bio ogroman imput za projektovanje određenih politika na nivou entiteta, poput podsticajnih politika, politika prerađivačkih kapaciteta i ostalih politika koje budu definisale entitetske institucije. Istakao je da je poljoprivredni popis, koji bi sprovodila entitetska ministarstva i entitetske agencije za popis, potreba poljoprivrednika i entitetskih ministarstava da bi se došlo do relevantnih podataka i na osnovu toga definisale politike i razvoj poljoprivrede u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

On je rekao da bi na osnovu toga mogla da budu tražena finansijska sredstva EU i drugih s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje u RS i FBiH te prerađivačkih kapaciteta.

“Popis treba da bude urađen na bazi jedinstvene metodologije uz potpuno uvažavanje entitetskih nadležnosti, angažman ministarstava poljoprivrede i nadležnih tijela koja se bave popisom”, naglasio je Košarac.

Prema njegovim riječima, u finalnoj varijanti je informacija koja treba da bude dostavljena Savjetu ministara na usvajanje i na bazi koje bi Savjetu ministara bilo informisano o svim mjerama. Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!