Dakić: Sušna godina oštetila i rod i stabla šljive
06.02.2014. / 10:45
BIJELJINA, Počela je rezidba stabala šljive, koja je prošle godine na području Semberije i Majevice rodila kao nikad u posljednjih deset godina, ali su voćari uočili problem sušenja stabala i do 30 odsto, upozorava Milan Dakić, predsjednik Udruženja voćara “Zlatni rod”.
Izuzetno toplo vrijeme isušilo je i rod i stabla čak i do 30 odsto, pojašnjava Dakić i precizira da su voćari po selima Semberije već pogledali nekoliko hiljada sadnica, orezali ih, te da su kod svakog voćara uočili da na zasad od 100 komada stabala – osušenih ima 20 do 30 komada.
Dakić smatra da bi voćari, ukoliko žele da nastave sa ovom granom proizvodnje i ostvare profit, trebalo da se bave proizvodnjom i na manjim površinama zasada, ali da rade sve zaštite – sistem za navodnjavanje da bi se postigao kvalitet, redovnu zaštitu, kao i rezidbu i prskanje zaštitnim sredstvima.
Najrasprostranjenije voće u Semberiji i Podmajevici jeste šljiva koje ima na 70 odsto površina, potom jabuka, kruška, a u novije vrijeme ruska džanarika, za koju Dakić ističe da je ove godine najbolje “prošla” – sve je po 35 feninga otkupilo bijeljinsko prerađivačko preduzeće “Spektar drink”.
Zasad šljive u prošloj godini rodio je 100 odsto, ali je zbog suše od 30 do 50 odsto slabiji. Uspjeli su oni zasadi gdje je vršena redovna rezidba i gdje su voćari imali uslove za navodnjavanje.
Dakić napominje da je prošle godine, zahvaljujući pomoći Vlade Republike Srpske, rod pospješen i do 40 odsto, jer je obezbijedila sisteme za navodnjavanje.
Ipak, ukazuje Dakić, dio roda sam se osušio na grani, a suvih stabala u Semberiji ima čak 30 odsto.
“To će se znatno odraziti na sljedeću godinu, jer će biti manje roda, ali se nadamo se da će se ta stabla i ona 50 odsto `živa` povratiti, te da će biti novih ljetorasta od kojih ćemo napraviti nove kosturne grane. To je proces koji traje tri godine”, navodi ugledni semberski voćar.
Dakić kaže da je u posljednje dvije godine opalo interesovanje za nove zasade, te su u prošloj godini novi tek na pet do šest hektara. Sedamdeset voćara Udruženja “Zlatni rod” ima zasade na 120 hektara.
Šljiva se najviše izvozila u Austriju i Rusiju, ali više ne ide, jer domaće vrste nemaju traženi kvalitet. “Treba mijenjati sortiment, ali i način sadnje koja je kod nas veoma plitka, ona mora biti viša, a korijenov sistem u zemlji dublji”, pojašnjava Dakić.
On napominje da je Agrarni fond grada Bijeljina zakazao. Fond je prošle godine za voćarstvo odvojio 50.000 KM, a to je gotovo beznačajno.
“Od ovog iznosa trebalo je podsticati sisteme za navodnjavanje, sadnju voćnjaka i navodnjavanje i proizvodnju sadnog materijala – morali su da plate proizvođačima po jedan, dva ili tri odsto od prodajne vrijednosti što je, kada neko proda vagon šljive, 35 feninga po kilogramu ili 300 KM podsticaja”, objašnjava Dakić.
Čak ni to Agrarni fond nije uspio da obezbijedi voćarima, te su ogromne količine predate u bijeljinske prerađivačke kapacitete.
“U posljednje tri godine imali smo pomoć resornog ministarstva u sadnji voćnjaka. Bila je i pomoć u navodnjavanju, što je podiglo proizvodnju šljive. U tom pogledu smo zadovoljni, jer se u budućnosti nećemo moći baviti ničim – ni ratarstvom, ni voćarstvom ako se ne shvati ozbiljno problem navodnjavanja” – poručuje Dakić.
Za hladnjače ili komore Dakić kaže da su nerentabilne i skupe, pa se u Udruženju dogovaraju o nabaci jedne, koju bi koristilo četiri do pet voćara. Srna
Tagovi: milan dakicsljivavocarizlatni rod
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
