Capital.ba

Da li je Švedska socijalistička zemlja? Ne baš

27.08.2019. / 8:45

STOKHOLM, Švedska se od ljudi s lijeve strane političkog spektra često navodi kao primjer uspješne socijalističke zemlje.

Ali iako Švedska ima relativno visoke poreze u poređenju s nekim drugim razvijenim zemljama, kao i vrlo razvijene sisteme socijalne zaštite, ekonomijom ne upravlja država, a biznisi – i veliki i mali – u privatnim su rukama.

Načelno, radi se o zemlji koja je u vrhu u svijetu po ekonomskim slobodama i uslovima za poslovanje, piše Index.hr.

Osim toga, penzioni sistem je reformisan i djelomično privatizovan, a u školstvo su uveli vaučere, putem kojih roditelji biraju škole za svoju djecu, bez obzira na to bile one državne ili privatne, što je u bilo kojoj socijalističkoj zemlji nezamislivo.

Početkom devedesetih Švedska je u obrazovni sistem uvela vaučere, zasnovane na principu da roditelji, a ne država, imaju pravo da odaberu obrazovne usluge za svoju decu. Roditelji dobiju vaučer, odaberu školu – javnu ili privatnu – u koju će ići njihovo dijete, a njegovo školovanje plate tim vaučerom.

Država i dalje propisuje kurikulum, kojeg moraju da se pridržavaju sve škole koje se finansiraju vaučerima. Vaučeri se finansiraju iz budžeta lokalne uprave na području na kojem se škola nalazi, a iznosi se mogu razlikovati među gradovima i opštinama, ali je propisan minimum koji se mora isplatiti – to je prosječni trošak javnog školovanja po učeniku.

Privatne škole ne smiju dodatno da naplaćuju obrazovanje. Takođe, privatne škole slobodne su u odabiru metoda podučavanja i organizacije obrazovnih programa, u okviru propisanog nacionalnog kurikuluma.

Prepoznavanje demografskih problema s kojima se suočava cijela Evropa podstaklo je Švedsku na reformu penzionog sistema.

Dotadašnji sistem koji je počivao na snažnom egalitarizmu i solidarizmu, i je favorizovao one koji su radili kraće ili uplaćivali manje, zamijenjen je novim, kojim je uspostavljena veza između uplata u penzioni sistem i očekivanog životnog vijeka.

U sadašnjem sistemu svaki osiguranik unutar sistema međugeneracijske solidarnosti, svoje doprinose plaća na individualni penzioni račun.

Radi se o zamišljenom, fiktivnom računu, koji služi za obračun budućih prava u solidarnom penzionom sistemu, odnosno visine penzije.

Taj račun se formira od svih uplaćenih doprinosa na plate. Doprinosi iznose 18,5 odsto na platu. Pola od tog iznosa plaća poslodavac, a drugu polovinu radnik.

Od ukupnog iznosa doprinosa 16 odsto izdvaja se na pomenute individualne račune, a 2,5 odsto ide u fondove štednje koji se investiraju.

Vrijeme odlaska u penziju je vrlo fleksibilno i počinje već sa 61. godinom, ali to znači i manju penziju pa su radnici motivisani da rade što duže.

Gornja granica za odlazak u penziju ne postoji, tako da svako može da radi dokle želi.

Takođe, odlazak u penziju ne znači da osoba mora prestati s radom. Penzioner može tako da stvori dodatnu zaradu, ali i dužim stažem, odnosno uplatama na račun u penzionom sistemu, poboljšati penziju.

Inače, Švedska ima najduži očekivani radni vijek u Evropskoj uniji – preko 41 godinu.

Povoljno okruženje za biznis stvorilo je kompanije poput Eriksona, H&M-a i Ikee. Švedska je redovno pri vrhu u raznim istraživanjima uslova za pokretanje posla i ekonomskih sloboda. Mnoge danas globalno poznate tehnološke kompanije poput Skajpa i Spaotifaja imaju korjene u Švedskoj.

Porez na dobit za kompanije iznosi 21,4 odsto. Index.hr

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!