Da li će IT kompanije oteti kupce auto-gigantima?
23.03.2017. / 9:00
SVIJET, U njemu su učestvovala 953 direktora iz automobilskog sektora 42 zemlje svijeta.
Profit današnjih proizvođača automobila će se smanjivati sa značajnim promjenama u pogonskim tehnologijama i sve većim investicijama.
U budućnosti u automobilskom lancu vrijednosti digitalni ekosistem donosiće više prihoda nego sam automobil. Više od 75 odsto direktora automobilska industrije vjeruje da će jedan onlajn automobil tokom čitavog vijeka trajanja stvarati više prihoda nego 10 oflajn automobila, čime će tradicionalan način mjerenja tržišnog učešća samo na osnovu broja prodatih automobila biti poslat u istoriju.
Pitanje je samo kome će ići ti prihodi. U eri digitalizacije pitanje je i da li će proizvođači automobila zadržati kontakt sa kupcima ili će to preoteti IKT kompanije, kao što je Gugl.
Još je neizvjesno kako će budući poslovni modeli izgledati s obzirom na to IKT kompanije zbog svojih nedovršenih koncepata i vizija gube bitku protiv tradicionalnih proizvođača.
Još jedna ozbiljna prijetnja Zapadnoj Evropi je seljenje proizvodnje u rastuća tržišta. Globalizacija i pojava Kine kao najznačajnijeg tržišta za prodaju automobila dovele su do dramatične zavisnosti nekih proizvođača iz Zapadne Evrope.
Dvije trećine ispitanih kaže da će do 2030. svega pet odsto automobila biti proizvedeno u Zapadnoj Evropi, što bi u apsolutnim iznosima značilo pad proizvodnje sa sadašnjih 13,1 miliona na 5,4 miliona godišnje do 2030.
Čak 76 odsto ispitanih direktora smatra da će do 2030. godine u Kini biti prodavano 40 odsto svih automobila na svijetu.
Projekcije pokazuju da će do 2030. godine prodaja automobila u Kini biti povećana za 10 miliona na 33 miliona vozila, ali će učešće na globalnom tržištu ostati na oko 30 odsto.
Odgovarajući na pitanje ko će povećati tržišno učešće ispitani direktori su iskazali najviše povjerenja BMW-u (58 odsto njih vjeruje da će povećati tržišno učešće) koji je tako zamjenio Tojotu na prvom mjestu.
Električni pionir Tesla napredovao je za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu, dok Folksvagen izmučen aferom Dizelgejt nije uspio da ostane među prva tri.
Najveći skok zabilježio je Dajmler, koji je sa 16. pozicije u 2016. skočio na treće mjesto u 2017. s obzirom da 52odsto ispitanih vjeruje da će povećati tržišno učešće.
Budućnost dizela – napuštanje upotrebe usljed društvene neprihvatljivosti?
Dizel tehnologija bila je, u regulacionom smislu, najznačajnija tema među proizvođačima automobila prošle godine. Više od polovine ispitanih direktora smatra da prva tradicionalna auto-tehnologija koja će nestati iz proizvodnih hala biti dizel-motori.
Ovo je prilično alarmantna prognoza za neke regione i proizvođače, kao na primer indijske auto-kompanije, kod kojih je udio dizel-motora na tržištu veći od 60 odsto. Ipak, ove promjene se neće dogoditi preko noći, s obzirom na to da je u nekim segmentima, kao što su motori za velike kamione, dizel i dalje konkurentna opcija.
Motori sa unutrašnjim sagorjevanjem (ICE) biće važni još dugo. Iako je trend smanjenja prisustva motora sa unutrašnjim sagorjevanjem daleko ispod visokopozicioniranog trenda elektrifikacije, proizvođači automobila insistiraju na važnosti evolucije motora ICE.
Ovo znači da proizvođači prihvataju da revolucionarni električni automobili traže još vremena za primjenu, kao i da ih je teško integrisati u postojeće platforme.
Uzimajući ove faktore u obzir, postavlja se pitanje: kako će zapravo izgledati tržište automobilskih pogonskih tehnologija u 2023. godini?
Kada bi dalji razvoj bio uslovljen isključivo tražnjom, učešće električnih automobila moglo bi porasti sa četiri odsto u 2016. na svega sedam odsto u 2023. godini.
Međutim, ako se u obzir uzmu snažni uticaji koje bi na tržište mogli imati zahtjevi za smanjenje emisije CO2, vjerujemo da bi razvoj mogao biti daleko revolucionarniji i da bi udio električnih automobila mogao dostići 30 odsto do 2023 godine.
U tom slučaju, prvi put u istoriji bi se broj proizvedenih automobila sa unutrašnjim sagorjevanjem znatno smanjio.
Glavno pitanje biće kako uspostaviti infrastrukturu za lako punjenje baterija, zbog čega većina ispitanih rukovodilaca vjeruje da ova tehnologija neće uspjeti.
Prevazilaženje problema prelaska velikih razdaljina i stvaranje mreže punionica će dati podsticaj razvoju električnih automobila na baterije.
U ovoj oblasti “Tesla” je sa svojom mrežom superpunjača učinio svoje automobile nezavisnim i unio revoluciju u auto-industriju.
U 2016. mreža se sastojala od 734 superpunjača, od kojih se 340 nalazi u Sjevernoj Americi.
Pored broja punjača, neophodno je pomenuti i dodatne napore koje je Tesla uložio kako bi učinio da mreža bude dostupna velikom broju ljudi – za razliku od konkurenata, nije se koncentrisao isključivo na urbane sredine, već je razvio nacionalnu pokrivenost punjačima u SAD čime pokazuje da e-mobilnost ne prestaje sa isporukom automobila krajnjem korisniku, već da obuhvata i pružanje usluga tokom čitavog životnog ciklusa.
BMW se sa 16 odsto i dalje smatra liderom u oblasti električnih automobila, dok je Tesla u odnosu na prethodno istraživanje napravio veliki skok na drugo mjesto i sa sadašnjih 14 odsto glasova je ozbiljan pretendent na lidersku poziciju.
Zanimljivo je da su direktori u auto-industriji znatno smanjili povjerenje u Tojotine električne automobile. Naime, broj glasova za Tojotu, koja je prethodne godine zauzimala laskavo treće mjesto, pao je sa 14 odsto u 2016. na svega sedam odsto u 2017. B92
Tagovi: automobilibuducnostdizel motoriit kompanijekinazapadna evropa
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
