Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Srpska platila Serdarovu 58,6 miliona, a inspektor zabranio kopanje rude

    6. Juna 2025. — 13:35

    Glovo: Ne učestvujemo u uređivanju odnosa između partnera i kurira

    6. Juna 2025. — 11:11

    Banjalučki zubari broje milione, pogledajte zarade

    6. Juna 2025. — 09:38

    “Prointer” nestao, Vujić nastavlja biznis sa novim firmama

    5. Juna 2025. — 15:36
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Evropa se vraća nuklearnoj energiji

    2. Juna 2025. — 12:12

    Uvoz struje u BiH za godinu dana skočio čak 518,2 odsto

    2. Juna 2025. — 09:09

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58

    Profitabilnost solarnih elektrana pala na istorijski minimum

    27. Maja 2025. — 08:13

    Ukupni dug Srpske 6,688 milijardi KM

    5. Juna 2025. — 13:39

    Kako su poslovale Ćubićeve firme

    4. Juna 2025. — 13:34

    Na račun javnih prihoda prikupljeno 1,82 milijarde KM

    3. Juna 2025. — 14:49

    Srpska se ponovo zadužila više od plana

    3. Juna 2025. — 14:41

    „Eastcode“ povećao vlasništvo u „Veleprehrani“  

    30. Maja 2025. — 10:24

    „Atlantik“ novom milionskom emisijom obveznica vraća stari dug

    28. Maja 2025. — 13:26

    Promet akcijama “Veleprehrane” vrijedan 126.100 KM

    26. Maja 2025. — 14:23

    Oštar pad Vol Strita

    22. Maja 2025. — 11:03

    Vlada FBiH produžila mjeru ‘zaključavanja’ cijena za 65 proizvoda

    2. Juna 2025. — 16:26

    Još jedan proizvod se povlači iz dm prodavnica

    2. Juna 2025. — 13:44

    Čak 77 odsto Crnogoraca odjeću kupovalo preko interneta

    2. Juna 2025. — 10:17

    Inflacija u BiH od 3,4 odsto, cijene hrane drastično rastu

    1. Juna 2025. — 12:00

    Za četiri mjeseca Banjaluku posjetilo preko 35.000 turista

    6. Juna 2025. — 13:23

    Dubrovnik uveo posebnu zonu oko istorijskog jezgra

    5. Juna 2025. — 14:38

    Wizz Air otvara bazu u Tuzli i najmanje 5 novih linija

    4. Juna 2025. — 07:29

    Građani Srpske od nedjelje mogu koristiti turističke vaučere

    30. Maja 2025. — 16:02

    Rast BDP-a Republike Srpske usporio na 1,5 odsto u prvom kvartalu

    3. Juna 2025. — 16:15

    Evropa se vraća nuklearnoj energiji

    2. Juna 2025. — 12:12

    Uvoz struje u BiH za godinu dana skočio čak 518,2 odsto

    2. Juna 2025. — 09:09

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Poznata modna kuća zatvara trgovine

    31. Maja 2025. — 09:04

    Amerika ukida novčića od jednog penija jer je proizvodnja preskupa

    23. Maja 2025. — 10:46

    Zbog niskog nataliteta tržište proizvoda za djecu u kolapsu

    14. Maja 2025. — 14:00

    Koliko ima i gdje se nalaze kompanije koje vrijede preko milijardu dolara?

    14. Maja 2025. — 08:17

    Proizvođač pelena Pampers otpušta 7.000 ljudi

    6. Juna 2025. — 14:03

    Raspoloženje u njemačkoj stanogradnji poboljšano, ali i dalje na niskom nivou

    6. Juna 2025. — 11:50

    Moguće povećanje minimalne satnice u Njemačkoj sve je bliže

    6. Juna 2025. — 08:14

    OECD smanjio prognozu rasta svjetske ekonomije

    5. Juna 2025. — 09:02
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Da bi se zadržao radnik potrebno je više od dobre plate

Da bi se zadržao radnik potrebno je više od dobre plate

Andrijana PisarevićAndrijana Pisarević1. Maja 2023. — 09:002 komentara10 minuta čitanja
FOTO: ustupljena fotografija

BANJALUKA – Poslodavac koji želi da zadrži kvalitetne radnike i sa njima razvija svoj biznis, danas mora da im ponudi mnogo više od dobre plate i pristojnih uslova rada, da bude fleksibilan u oko radnog vremena i budno pazi na njihovo zdravlje, fizičko, psihičko i svako drugo.

FOTO: Ustupljena fotografija

Sve ovo nosi naziv “blagostanje na poslu” prevod engleskog izraza “well-being” i predstavlja novi način vođenja kompanija koje su prepoznale radnika kao svoj najvažniji resurs, ulažu u njega i žele da ga zadrže, objašnjava psiholog i savjetnik za ljudske resurse i komunikacije u “Sigma solutions” doc. dr Sonja Stančić.

Kaže da su poslodavci, postali svjesni da je za radni proces veoma bitno da je radnik zadovoljan, odnosno da je u “blagostanju”, jer samo tako može obavljati svoj posao na pravi način. Problem je, kaže Stančićeva, što kod nas nijedan zakon to ne prepoznaje, ali da se o tome misli i pojedini poslodavci improvizuju i dovijaju se sprovodeći svoje ideje kako bi to trebalo da izgleda.

STANČIĆ: Well-being je najlakše prevesti kao blagostanje na poslu. Ovo se posljednjih desetak godina koristi u inostranstvu, ali od korone naovamo postalo je top tema. Naš zakon, prijeratni, ali i ovaj aktuelni, prepoznaje samo dijelove u Zakonu o zaštiti na radu. Pod tim se podrazumijeva samo fizičko zdravlje ili odsustvo neke bolesti koja remeti radni proces. Na primjer, ako ste građevinar, ne možete da radite ako vam je slomljena ruka, ali možete da radite ako imate probleme kod kuće, ako žalite za nekim bliskim ko je umro, jer to zakon ne prepoznaje.

CAPITAL: Kako se blagostanje prepoznaje u našim krajevima?

STANČIĆ: O blagostanju ozbiljno razmišljaju u Srbiji, ali i Hrvatskoj, koja je otišla značajno dalje, pa u zdravlje ne uvrštava samo fizičko, nego i emocionalno, psihičko i socijalno zdravlje. Radi se o uvažavanju svih aspekata zdravlja kao što to radi medicina, a blagostanje je sve to preslikano na radno mjesto. Ne izmišljamo toplu vodu, to je definicija zdrave osobe. Nama je to skoro nepoznato, pa čak i u IT industriji koja je poznata po tome što pokušava da ugodi svojim radnicima nudeći im razne sadržaje, kuhinje, hranu, sport, bilijar, bazen i slično.

CAPITAL: Koliko su uspješni u tome?

STANČIĆ: Ispostavilo se da ni u velikim industrijama, gdje su plate statistički visoke, radnici blagostanje i dalje ne osjećaju. To znači da se termin ne razumije dobro i da se on uglavnom svodi na ideje menadžera šta je to što njima ide najviše u korist. Radnici se i dalje ne osjećaju dobro na radnom mjestu i ne žele sutra na posao. Nije produktivan radnik koji samo želi samo da odradi i ide kući, ili onaj koji moli i potplaćuje ljekare da mu daju bolovanje. Ti ljudi se muče, sanjaju odmore i maksimalno ih koriste, ne podnose prekovremene sate i ne vide svrhu u dužem radu.

CAPITAL: Koji su uzroci ovakvog ponašanja?

STANČIĆ: Uzrok je u motivaciji, vanjskoj koju zadovoljava plata i uslovi rada, klizno radno vrijeme i slobodni dani, ali i unutrašnjoj koja predstavlja želju za napredovanjem, dobar osjećaj i komunikacija sa radnim kolegama i poslodavcem. Pokazalo se da ni kada su zadovoljeni vanjski uslovi i kada je radnik dobro plaćen i ima dobru klimu na radnom mjestu, ne znači da će biti zadovoljan i da će osjećati blagostanje. Zato što blagostanje nije odsustvo nečega. Uzrok se može kriti i u precjenjivanju radnika u vezi onoga šta on misli da je posao. Neka zanimanja izgledaju fantastično u odnosu na ona koja mi radimo. Vidimo često, pogotovo na društvenim mrežama, da neko ne radi osam sati, da sve ide lako, kače se najljepši kadrovi sa radnih mjesta i stvara se privid lakoće kod nekih drugih ljudi. Stvara se pogrešna slika i kod mladih, koji tek trebaju početi da rade, da postoje poslovi na kojim se za tri ili četiri sata rada naplati nekoliko hiljada evra.

CAPITAL: S obzirom na to da su istraživanja javnog mnjenja na lošem glasu, ko ih koristi i za šta ovih dana?

STANČIĆ: Kod nas se najviše rade istraživanja koja se tiču politike, ali nisu ni jedina niti najveća. Ozbiljne kompanije traže istraživanja jer žele najsvježije podatke. Ako se radi o bankarstvu, zanima ih da li se neki kredit dobro reklamira i plasira, da li je dobro targetirana ciljna grupa i slično.

Javno mnjenje kod nas, ako pričamo o politici, u posljednjih sedam ili osam godina je potpuno marginalizovano kao nebitno u procesu odlučivanja. Ovo zato što su se koristila u propagandne svrhe, pa su izgubila značaj u tom smislu. Čak se agencije povlače i ne žele da rade istraživanja ili se ne eksponiraju. Sve se svelo na neki broj, da li neko ima veći ili manji procenat podrške. Istraživačima su takvi brojevi najmanje bitni, jer posmatraju mnogo zanimljivije podatke.

Kada sam 2008. godine predstavljala svoje istraživanje, ljudi su u to vjerovali. Prošle godine nisam htjela da ih prezentujem. Zloupotrebe su postale česte, a dobri istraživači ne žele da javnost njihov rad poistovjete sa propagandom.

Ipak, istraživanja su veoma važna za planiranje i pravljenje strategija. Nažalost, politička scena u BiH još uvijek to nije shvatila na takav način, za razliku od Srbije i Hrvatske, pa i Crne Gore.

CAPITAL: Kako mlade generacije doživljavaju buduće zaposlenje?

STANČIĆ: Postoji iskrenuta percepcija kako treba da izgleda posao. Studentima stalno govorim da niko nije stekao bogatstvo radeći osam sati dnevno ili manje, a oni to vrlo čudno gledaju i misle da nešto nije u redu, jer ne misle da rade ni tih osam sati. Već sada nemaju pravu sliku šta znači raditi i zarađivati.

CAPITAL: Kako radnici doživljavaju klimu na poslu?

STANČIĆ: Imamo negativan stav o poslu, radnik razmišlja da nije dobro plaćen i ne može pristojno da živi od plate. To je negativna predrasuda, a poslodavci nemaju ni kulturu ni naviku promocije radnih mjesta. Zato imidž kompanije i posla kreira vaš najnezadovoljniji radnik. Kao poslodavac, morate da se bavite svojim radnicima i proučavate kako se osjećaju, šta im je dobro a šta ne i na osnovu toga kreirate strategije. Mi smo promociju posla shvatili kao eksterni marketing, da se lijepo obučemo i slikamo, da svima napolju pokažemo da sve funkcioniše, ma šta se dešavalo u kući. To dolazi na kraju, kada vam se stvari poslože i kada radnici postanu promoteri tog posla. Onda je vrijeme za višnjicu na torti, za reklame i bilborde. Prvo se radi interni marketing.

CAPITAL: Prepoznaju li poslodavci kod nas da je jedan koji hoće jači od trojice koji moraju?

STANČIĆ: Ne možemo mi pobjeći od termina tranzicije iako traje 30 godina. Nama su i privrednici u tom procesu i svaki dan mijenjaju mišljenja o tome šta treba da se radi. Mijenja se i tržište i okolnosti poslovanja, zakoni i pravila. Nikome nije lako zauzeti jednu poziciju i tako tjerati 15 godina. Nedostaje im kvalitetne edukacije, da oni shvate kako i šta treba da rade. Svakome je na prvom mjestu profit i to je zdravo, ali menadžer ili vlasnik mora biti osviješten šta mu znači zdrav radnik koji ne koristi to svoje bolovanje ili ne otaljava posao. Amerikanci su to lijepo izračunali i tačno znaju koliko ih košta radnik koji ode dva mjeseca na bolovanje i zašto im se isplati da mu povećaju platu za 10 odsto ili ga pošalju na neku edukaciju, omoguće napredovanje, pohvale ga. Poslodavac mora znati da povećanje plate nije trošak nego investicija u dobrog radnika.

CAPITAL: Koliko nas je koštao onaj stav poslodavaca kada kaže radniku da može ići ako mu se ne dopada, jer je takvih na birou na stotine?

STANČIĆ: To je aposlutno najpogrešnija strategija, koja kratkoročno zadovolji poslodavca koji je izbacio iz sebe svoju frustraciju. Na finansijskom, menadžerskom i poslovnom planu to je gubitak zato što ste vi u tog čovjeka uložili vrijeme, znanje, resurse. Imali ste obučenog radnika i otpustili ga. Sada je vama je teže njemu. On ima znanje i veće šanse za novi posao nego vi za radnika koji zna. Pokazalo se da smo široke ruke prema stranom tržištu. Dajemo najkvalitetnije medicinske sestre u najpotentnijoj fazi rada, a samo da smo malo obratili pažnju šta njima nedostaje, možda ne bi toliko odlazili u inostranstvo.

CAPITAL: Kako se prepoznaje sagorijevanje na poslu?

STANČIĆ: U slučaju sagorijevanja, ugroženo je emocionalno, psihičko i socijalno zdravlje, porodica i fizičko zdravlje. Mi to prepoznamo samo onda kada čovjek više nije sposoban da radi. Recimo, kada ima oštećenje kičme zbog dugog sjedenja ili stajanja, deformitete prstiju ili slabljenje vida ili na građevini više nema tu brzinu i tako dalje. Međutim, raste nam broj poslova koji su povezani sa intelektualnim radom i komunikacijom, koji su donijeli psihičke probleme kod radnika. Na primjer, ako osjetite da gutate knedle, da vam je muka od prekovremenog rada, dobijete lupanje srca ili počne kosa da vam opada, dobijete čir na želucu, možda nećete prepoznati, ali to je to. Kada čujete da je neko bio smiren i staložen ranije, a sada za čas plane i ima kratak fitilj. To je vrlo česta rečenica. Primijetićete ljude koji su radili za troje, a onda odjednom se povukli, dolaze na posao, odrade, ćute i idu kući. To su tipični primjeri sagorijevanja. Zakon prepoznaje samo ugroženost fizičkog zdravlja na radnom mjestu.

CAPITAL: Kako rješavamo te probleme?

STANČIĆ: Ne rješavamo ih. Pustimo tog čovjeka da radi do momenta kada napravi ozbiljan incident na poslu. Onda ga šaljemo na dugotrajno bolovanje, u penziju, damo mu otkaz ili on sam ode. Da smo problem kod njega prepoznali na vrijeme, promijenili uslove ili radno mjesto, pustili da radi od kuće, da je otišao na terapiju ili odmor, možda bismo sačuvali produktivnog radnika i čovjeka. Moglo je da nas ne košta, da smo u njega investirali i sačuvali ga.

CAPITAL: Kako ocjenjujete naš poslovni ambijent?

STANČIĆ: Gotovo sve naše kompanije, bez obzira na veličinu, rade stihijski. Sva se pažnja usmjerava na cilj umjesto na proces, za razliku od inostranih koje svaki segment procesa prate i traže načine da svaki čovjek bude zadovoljan pozicijom na kojoj je. Ako razmišljamo samo o cilju, preskačemo kompletan proces i stepenice razvoja nekog proizvodnog procesa, što se često obije o glavu kada se ispriječi problem za koji nismo znali ni da postoji. Ljudi su najvažniji resurs i njima se moramo okrenuti. To nije ništa nepoznato. u bivšem sistemu su vrlo dobro znali.

CAPITAL: Koliko su aktivnosti kao teambuilding korisni za poslovanje?

STANČIĆ: Ti događaji su se danas pretvorili u opijanja. Ranije se završi radni dan, nešto se pojede i napije se. Eventualno se ode na neku destinaciju i tu dovedu neku firmu da održi neku seansu koja uglavnom nije primjerena kolektivu i zaposlenima. Duh se gradi skakanjem u vrećama ili navlačenjem konopca. Kada poslodavac ovo vidi, on samo može da pomisli da baca pare.

CAPITAL: Šta treba raditi?

STANČIĆ: Ne postoji čarobni napitak i kratkoročni recept koji će riješiti sve probleme. Edukacija je presudna. Svakom poslodavcu objasnim zašto je ovaj segment koji radim bitan i koji je njihov interes u tome. Kada se tako postave stvari, onda imate sagovornika. Stvari se moraju složiti na pravi način. Često mi se dešava da sa poslodavcem prođem edukaciju tako da kasnije nije ni bilo potrebe da isto radim sa radnicima, zato što su shvatili koji su njihovi kapaciteti i da oni to mogu sami. To mi je i najdraže. Uvijek se usmjerim na proces, a ne na ishod. Kada čovjeka koncentrišemo tako da se razvija u svim svojim kapacitetima, onda pred sobom imamo zadovoljnog, ali i profitabilnog radnika. Znaće kako da riješi privatne stvari i da ih ne donosi na posao, niti da nosi posao kući. Sve mi to negdje znamo, ali smo kao društvo i sistem malo pobrkali lončiće. Danas će vam bolje napraviti sistem baka ili djed koji su nekada radili u Čajavecu, nego mladi menadžer.

CAPITAL: Andrijana Pisarević

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
radnici sonja stančić
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakMask: Od idućeg mjeseca mediji će moći da naplaćuju čitanje tekstova na Tviteru
Sljedeći članak Radišićev „Grand trade“ u plusu 1,8 miliona KM

Povezani članci

Capital teme 03 minute čitanja

Američke sankcije pogodiće stotine radnika “Infinity grupe”, “Kaldere” i televizija

Capital teme 14 minute čitanja

Milaković podnio krivičnu prijavu protiv radnika zbog poslovne špijunaže

2 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

  1. Roko 1. Maja 2023. 11:51

    “Well-being” za radnike Tamarisa, danas na 1. maj kose travu na Starčevici!

    Odgovori
  2. Lenka 3. Maja 2023. 00:55

    Sve lijepo objasnjeno na papiru a slabo ili nikako se ne primjenjuje na nasim prostorima. Kompanije koje iole malo vise placaju od prosjeka izvukose i dusu i mozak od radnika. Javni sektor na aparatima – najvise administracije po glavi stanovnika u svijetu, plata sigurna, skoro pa nista ne radis sem pred izbore kad lobiras za svoje. Tuzno u svakom slucaju…

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Srpska platila Serdarovu 58,6 miliona, a inspektor zabranio kopanje rude

6. Juna 2025. — 13:3502 minute čitanja

Republički rudarski inspektor je 18. i 19. marta utvrdio da su mašine RiTE „Ugljevik“ nezakonito ušle u „Comsarov“ površinski kop.

Glovo: Ne učestvujemo u uređivanju odnosa između partnera i kurira

6. Juna 2025. — 11:11

Banjalučki zubari broje milione, pogledajte zarade

6. Juna 2025. — 09:38

“Prointer” nestao, Vujić nastavlja biznis sa novim firmama

5. Juna 2025. — 15:36

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti