ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Čubrilović: Stiže novac i za drugu dionicu autoputa Banjaluka – Doboj

Objavljeno u INTERVJU

BANJALUKA, Pregovori sa Evropskom investicionom bankom su u završnoj fazi i za sredinu septembra imamo zakazane razgovore o odobrenju kredita u iznosu od 200 miliona evra, kojim će biti finansirana izgradnja druge dionice autoputa Banjaluka – Doboj od Prnjavora do Banjaluke.

Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministar saobraćaja i veza Nedeljko Čubrilović navodeći da bi, ukoliko sve bude išlo po planu, do početka sljedeće građevinske sezone mogao biti izabran izvođač radova za tu dionicu.
On je istakao da bi radovi na prvoj dionici autoputa Banjaluka – Doboj od Doboja do Prnjavora trebalo da počnu tokom ove građevinske sezone. Govoreći o stanju u “Željeznicama RS”, Čubrilović je istakao da sve uprave snose odgovornost za stanje u tom preduzeću i da uprkos teškoj situaciji ono mora da opstane, jer bez željeznice nema razvoja Srpske.

* Otvorene su finansijske ponude za izgradnju dionice autoputa Banjaluka – Doboj od Doboja do Prnjavora. Da li je najpovoljnija ponuda konzorcijuma preduzeća “Integral inženjering” iz Laktaša i “Granit” iz Skoplja i kada bi mogao biti izabran izvođač i započeta gradnja?
ČUBRILOVIĆ: Finansijske ponude dostavilo je šest ponuđača od deset koji su prošli pretkvalifikacije, a jedna ponuda je dostavljena sa zakašnjenjem i ona je vraćena. Iznos većine ponuda je između 180 i 200 miliona evra, a najveća ponuda je oko 285 miliona evra. Nakon što komisija obavi svoj dio posla, izvještaj će biti dostavljen Evropskoj banci za obnovu i razvoj. Kada banka da svoje mišljenje, može se potpisati ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem. Nakon što budu provjerene bankarske garancije koje su dostavili ponuđači i kada se EBRD izjasni znaće se da li su svi ponuđači kvalifikovani i koji je najpovoljniji. Poslije potpisivanja ugovora izvođač radova će imati obavezu da u roku od mjesec formira gradilište. Očekujemo da u toku ove građevinske sezone počne gradnja 36 kilometara duge dionice autoputa od Doboja do Prnjavora.

* U kojoj fazi su pregovori za finansiranje izgradnje druge dionice tog autoputa od Banjaluke do Prnjavora?
ČUBRILOVIĆ: Pregovori sa Evropskom investicionom bankom su u završnoj fazi. Sredinom septembra imamo zakazane razgovore o odobrenju kredita u iznosu od 200 miliona evra. Poslije toga slijede procedure za prihvatanje zaduženja i pripreme za potpisivanje ugovora o kreditu. Ukoliko sve bude išlo po planu, do počeka sljedeće građevinske sezone mogli bismo završiti tendersku proceduru, odnosno izbor izvođača radova i za dionicu autoputa od Banjaluke do Prnjavora.

* Prošle sedmice ste u Zagrebu bili na sastanku sa predstavnicima Vlade Hrvatske o izgradnji mosta na Savi kod Gradiške. Šta je dogovoreno i kada bi mogla da započne realizacija tog projekta?
ČUBRILOVIĆ: U razgovoru sa hrvatskim resornim ministrom Sinišom Hajdašem Dončićem potvrđeno je da je izgradnja mosta kod Gradiške i brzog puta koji će most spojiti sa autoputem Zagreb – Beograd jedan od prioriteta i za hrvatsku vladu. U toku je revizija pripremljene dokumentacije. Očekujemo da u toku ove jeseni bude raspisan međunarodni tender za izbor izvođača radova.

* Kako će biti finansirana izgradnja mosta koja je u dosadašnjim pregovorima bila najteže pitanje za hrvatsku stranu?
ČUBRILOVIĆ: Predračunska cijena izgradnje mosta je oko 30 miliona evra. Mi već imamo obezbijeđenu polovinu sredstva, a hrvatska strana će u sljedeće dvije godine, izdvojiti po 7,5 miliona evra. Ukoliko sve bude išlo planiranom dinamikom, do proljeća sljedeće godine mogli bi početi radovi, a planirani rok završetka mosta je 24 mjeseca.

* Vlada RS je na nedavnoj tematskoj sjednici odbacila plan uprave “Željeznica RS” za sanaciju tog preduzeća. Šta bi uprava “Željeznica” trebalo da uradi da bi dobila prolaznu ocjenu?
ČUBRILOVIĆ: Vlada je od uprave “Željeznica” zatražila da u roku od 90 dana predloži konkretne mjere za prevazilaženje problema u funkcionisanju željezničkog saobraćaja. Odgovornost snose sve dosadašnje uprave, jer problemi u “Željeznicama” nisu od juče. Znamo da je u cijeloj regiji željeznički saobraćaj u problemima, a posebno putnički. Činjenica je, međutim, da je željeznički saobraćaj neophodan iz niza razloga. Bez željeznice nema razvoja privrede, a posebno teške industrije, a da nema pruge, teretni saobraćaj bi vrlo brzo uništio naše puteve.

* Šta je potrebno uraditi da bi željeznica stala na noge?
ČUBRILOVIĆ: Neophodno je dovršiti rekonstrukciju pruga, obnoviti vozni park, pokrenuti proizvodnju vagona i izvršiti racionalizaciju radnih mjesta. U željeznički saobraćaj treba ulagati, racionalno i strateški. “Željeznice RS” nisu lokalni, već opšti društveni interes i tako ih treba i posmatrati.

“Aerodrom Banjaluka”

* “Aerodromu Banjaluka” prijeti gubitak licence za međunarodni saobraćaj. Da li će to javno preduzeće uspjeti da ispuni uslove da bi zadržalo sadašnji status?
ČUBRILOVIĆ: Razvoj “Aerodroma Banjaluka” i avio-saobraćaja jedan je od naših strateških ciljeva. Mi moramo imati međunarodni aerodrom ako želimo da smo povezani sa svijetom. Značajni investitori, prije nego što odluče da ulažu u neko područje, prvo pitaju da li taj grad ili regija imaju aerodrom i kakva im je saobraćajna infrastruktura. Zbog toga je Vlada RS odlučila da Savjet za razvoj odobri 3,4 miliona KM da bi “Aerodrom Banjaluka” ispunio standarde i sačuvao međunarodni status.

* Da li će radovi moći da budu završeni na vrijeme?
ČUBRILOVIĆ: Dobili smo uvjeravanja da će, kada sredstva budu na računu preduzeća i započnu radovi na aerodromu, to biti uvaženo kao da su uslovi ispunjeni. Glas Srpske

Ključne riječi:  , , , , , , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+