Cijena akcija HET-a „skočila“ za više od 50 odsto
17.01.2022. / 13:08
BANJALUKA – Akcije „Hidroelektrana na Trebišnjici“ (HET) danas se prodaju po cijeni od 0,36 KM po akciji, što je skok za više od 50 odsto u odnosu na prije sedam dana kada je CAPITAL otkrio namjeru tog preduzeća da emisijom akcija ide u dokapitalizaciju.
Ilustracija (Foto: Bloomberg Adria)
Iako količina akcija HET-a kojima se zadnjih dana trguje na Banjalučkoj berzi nije velika, cijena je porasla na 0,36 KM po akciji, dok je 11. januara, na dan objave plana dokapitalizacije HET-a, bila 0,23 KM po akciji.
Banjalučka berza, trgovanje akcijama HET-a
Uprava ERS-a i HET-a u četvrtak je održala konferenciju za novinare na kojoj su rekli da dokapitalizacija nije privatizacija.
Direktor HET-a Gordan Mišeljić je rekao da pravo prvenstva kupovine novih akcija imaju već postojeći akcionari, a u procesu dokapitalizacije Vlada Srpske će, kroz “Elektroprivredu Republike Srpske” i fondove čiji je vlasnik, obezbijediti isti procenat učešća, odnosno dokupiće akcije, tako da će i dalje ostati vlasnik 80 odsto ovog preduzeća.
Ono što nisu odgovorili je odakle će biti uzet novac za te namjene.
Podsjećamo, CAPITAL je otkrio da HET planira dokapitalizaciju, što su stručnjaci ocijenili pokušajem privatizacije, ali su iz ERS istakli da to nije tačno. Mali akcionari su ogorčeni i tvrde da je na sceni smišljeno otimanje pola (46,5 odsto) vrijednosti akcija malih akcionara HET-a.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Prodje godina akcije i dalje 0.36.
Koliko posrednik zarađuje prodajom HET ove struje?
Znamo da ERS prodaje struju na trzistu po cijenama 20 puta vecom nego sto je isplacuje HET u .
Nemačka snaga baznog opterećenja za isporuku sledeće godine, koja je referentna evropska cena, trgovala se u ponedeljak po ceni od 325 evra (334 dolara) po megavat satu (MWh), čime je premašila prethodni rekord postavljen u decembru, piše list. Prošlog jula, cena je iznosila nešto više od 81 evro (83 dolara) po megavat satu. Ekvivalentni ugovor u Francuskoj se udvostručio na 366 evra (377 dolara) po MWh od početka godine, dodaje FT.
Na cene električne energije utiču cena prirodnog gasa koji se koristi za proizvodnju energije. Cene gasa u Evropi premašile su 1.800 dolara za hiljadu kubnih metara prvi put od početka marta u utorak, pošto su radnici nafte i gasa u Norveškoj stupili u štrajk zbog plata, što utiče na proizvodnju.
Sta je sa prihodom Heta struja sve skuplja i skuplja . 400 eura MW na dnevnom nivou.
Ko uzima pare od HET ove proizvodnje.
Gdje su pare iz Dubrovnika.
Ovo je međunafodna pljacka nas Trebinjaca maloh akcionara.
Ocekuje se između 500 i 1000 evra ove zime.
Ali akcije HET-a si i dalje na rasprodaji po 30 pf.
Sva dobit se preko Holdinga izvlaci.
Milioni koji bi trebali biti dividenda zavrsavaju na privatnim racunima Luke Baje Vukova iz Londona….i drugih kontrsverznih
HET investitor gradnje mosta i vodovoda ? Da li to znaci nove prihode od mostarine i prodaje vode ?
https://trebinjelive.info/2022/03/10/novi-most-na-trebisnjici-dobija-prve-obriste-neimari-uveliko-grade-nosive-stubove-foto/
Prema objavljenom FI Q1 2022, dobit HETR je skoro duplo manja od prošlogodišnje u istom periodu. Uprkos drastičnom povećanju cijene el.energije u svijetu i sasvim solidnu hidrološku situaciju, ostvareni prihod je za 3,5 mil KM manji nego u istom periodu lani…
Juce kupljeno preko milion akcija HET. To je vise za jedan dan nego za zadnjih 5 godina. Izgleda da neko ima info. Neko zna sto mi ostali ne znamo.
Druze nije pitanje ko je kupio to vrijedi bar 1 KM nego ko je prodao i zasto?! Dali je neko kupio ko je pretjerano optimistican ili je neko prodao jer je pretjerano pesimistican – vjecito pitanje?!
Prodao neki fond vjerovatno neko sam sebi prodao po niskoj cijeni. To su ustvari akcije ljudi koji su ulagali vaucere u fondove koji su im obecavali puno ali za 20 godina im nisu isplatili ni marku dividende. Nego ta drustva ovako krcme imovinu i pune svoje đepove.
Konacno se zna ko kupuje.
Kupuje MG MIND doo sad vlasnik 0.417 % akcija.
Pitanje je zasto kupuje po ovim cijenama ?
Zna se ko stoji iza te firme.
Sigurno ce zaraditi 10 puta vise jer se zna da HET vrijedi milijarde i vrijedice jos vise jer cijena struje samo raste.
Baš me zanima po kojoj metodi ste izračunali da HETR vrijedi 10 puta više od sadašnje vrijednosti i da vrijedi milijarde? Sadašnja kapitalizacija HETR je oko 181 mil KM, a ostvarena dobit u 2021 oko 3,2 mil KM. Poređenja radi, kapitalizacija TLKM je 4 puta veća od HETR, ali je TLKM u 2021 ostvario 74,3 mil KM, odnosno 23 puta više od HETR! Po tome ispade da je HETR debelo precijenjen.
Da bi HETR vrijedio 10 puta više nego sada (oko 1,8 mlrd KM), on bi morao ostvariti i ISPLATITI dividendu u iznosu od 180 mil KM godišnje, što bi investitorima donijelo prinos od 10%.
Već 20 godina slušamo o velikom potencijalu HETR, a on nikako da se ostvari. Za tih 20 godina HETR je isplatio ukupno oko 41 mil KM.
Prostim mnozenjem trzisne cijene MWh sa proizvodnjom elektrana u sistemu HET a.
Ako je to “formula” za računanje vrijednosti HETR, onda lijepo pokupujete ovo što ima u ponudi i prodate za 10 puta više. I javite nam se razglednicom sa Bahama…
Tako ce i da bude.
MG MIND je kupio i kupuju jos…
U ekonomskoj teoriji i praksi se pojavila nova definicija vrednovanja preduzeća: “Kupuje MG MIND”. Kaja je postao Bafet naše surove realnosti.
Svima koji vjeruju u ovu vrstu procjene vrijednosti mogu reći samo: Poslušajte sopstveni savjet i kupujte dok je ovako “jeftino”.
Evo objavise 10 puta vecu dobit
Što se tiče rasta cijene HETR-R-A nije ona striktno vezana za dokapitalizaciju. Rast cijena skoro svih akcija iz elektro sektora je više vezana sa privatizacijskim fondovima, sada otvorenim fondovima i društvima koja upravljaju s istima. Mislim da se nastavlja izvlačenje sredstava iz fondova i komisija za hartije od Vrijednosti bi trebala da se pozabavi stim. Mislim da netko diže cijenu akcija koje neki fond ima mnogo u svom vlasništvu. dižući cijenu akcija koje su u portfelju nekog fonda jako podižu cijenu fotvorenog fonda i stvaraju uslove da netko izađe iz fonda po dosta većoj cijeni u osnovu na onu koja je bila pre nekog vremena. Podignu vrijednost jednog fonda izlaze istovremeno ulazeći u neki drugi kojem su oborili vrijednost ili je nisu podigli. zatim obaraju onaj iz kojeg su izašli a podižu vrijednost onog u koji su ušli. Kad dignu vrijednost onog fonda kojeg su dosta kupili izlaze i poćinju sa drugim trećim……. Sve dok ih nadkležne institucije ne obustave.
Prepostavljam da su margin krediti ukinuti jer za taj “kreditni proizvod” nije bilo mnogo zainteresovanih klijenata. S druge strane, zaduživati se u svrhu kupovine HOV nije baš preporučljivo, pogovoto na našem nelikvidnom i plitkom tržištu. Pored toga, kad uračunate plaćenu kamatu, godišnju inflaciju, provizije brokera, onda morate ostvariti godišnji prinos od min 20% da bi se isplatilo “maltretiranje” oko investiranja. Puno je bolje investirati štednju, akumulirani kapital, uz stabilan prinos 10-15% godišnje na investirana sredstva i “penzioonerski” čekati svoj dio dobiti. Period ulaganja: beskonačno :)
Margini krediti za kupovinu akcija nisu nikad ni odobreni od banaka. postojali su krediti za kupovinu akcija ali su oni sa dosta lošijim uslovima iako su banke pokušale da te kredite predstave kao Margine što nikako nisu. Margini imaju takve uslove da možete uvijek raspolagati sa akcijama. banka vas nemože onemogućiti da prodate kad želite, dok je s ovim drugim kreditima to radila. Nije tačno da nema zainteresovanih za Margine kredite. Prvo uvođenjem marginih kredita tržište bi postalo dosta likvidnije. Takođe bi se ogromno smanjio rizik ulaganja u tržište kapitala. ja tvrdim da uvođenjem marginih tržište dobija na likvidnosti in obimu prometa. Povećanje trgovanja u novcu sa akcijama bi se povećalo bar 300%.
Nisu samo porasle akcije HETR-R-A. Skoro su sve akcije iz elektro sektora porasle pošto su bile strašno podcijenjene.EDPL-R-A je porasla 69,23% od 15.12.2021. RTEU-R-A je porasla za 72,41% od 03.12.2021. I ostale imaju sličan rast.
E to su spekulacije. Ima smisla da porastu akcije Hidroelektrana a da akcije termoelektrana i elektrodistribucija padaju. Hidroelektrane ce da rade i narednih 100 godina bez vecih ulaganja dok termoelektrane se gase za desetak godina zbog ekoloskih propisa kvota CO2 i sve skuplje eksplatacije uglja.
A elektrodistribucije ocekuju ogromna zaduzenja radi obnove starih mreža i modernizacije elektronskih sistema za daljinsko ocitavanje brojila.
Ima smisla da porastu sve akcije u portfelju fondova iz kojih netko planira izvući veći iznos sredstava. Stranci su nas učili pameti izvlaćeći sredstva iz privatizacijskih fondova na razne načine pogodne za to vrijeme. pošto su oni upravljali fondovima preko dufova koje su oni osnovali nije im se takoreći nitko usprotivio zbog takvog djelovanja. sad opet preko svojih igrača ili direktno idu na sledeći potez, podigni vrijednost fonda izađi sa većim iznosom te smanji vriujednost fonda uži sa većim iznosom kapitala i opet nanovo. Udjeličari od kojih mnogi i neznaju šta se dešava na kraju će ostati skoro bez ikakve vrijednosti na osnovu uloga pri upisu. Da nitko nije upravljao fondovima ogromno veća vrijednost bi bila fondova. da su normalni upravljali fondovima za dvadest godina sad bi svi bili vruijedniji od početne knjigovodstvene pri upisu. ovako se vjerovatno nastavlja izvlačenje sredstava iz fondova. Ipak fondovi još uvijek imaju dosta veliku vrijednost pored svih isisavanja sredstava.
Kupuje li Elektroprivreda BiH?
Svi koji imaju mogućnost ako su pametni trebali bi kupiti, naročito ako se zna da su gore navedeni podatci iz ranijeg perioda. prije poskupljanja energenata na tržištima kao i prije poskupljenja svega što je poskupilo do sad i što će poskupjeti ubrzo. papir ogromno gubi vrijednost te svi trebaju bježati iz papira u nešto što ima realnu vrijednost. još ako znaš da kupiš nešto što će prvo poskupiti te se prebaciš udrugo pa treće može se dobro i zaraditi osim očuvanja stvarne vrijednosti.
Svi će ovi odgovarati i direktor i upravni odbor kao kolega im Aleksandar Dzombic . Ovo je kriminal teški, ima ovde elemenata krivičnog djela.
Honduras, evo trenutno na BLSE ima prodajnih naloga za HETR po 0,351 i 0,361 ukupno 8700 akcija. Poslušaj sopstvene savjete i kupuj.
Rado bi kupovao, sve zavisi od trenuto raspoloživog keša. Na žalost banke su ukinule kredite za kupovinu akcija iako su Margini krediti najsigurniji gdje su se u čitavom svijetu pokazali kao najsigurniji plasman banaka. Na žalost kod nas su strane banke napravile pljačkaški proizvod zvani krediti za kupovinu akcija s kojim su manipulisali i takorekući uništili tržište. Namjerno nisu uvele takozvane Margine kredite koji su odlični i za akcionare i za banke. To im je bio smišljen plan da opljačkaju ove prostore odnosno nova vrsta kolonizacije od strane stranih banaka. Zašto sad banke ne uvedu Margine kredite kad imaju siguran povrat kredita. Uvešće ali dok one i povezane osobe snjima pokupuju po niskim cijenama i onda će opet napraviti neki lažnjak kojim će planirati pljačku. Međutim neznam zašto Nova banka ili Naša banka ne uvedu Margine kredite i na taj način postanu vodeće banke u državi.
Prvo treba vidjeti da li po zakonu u slučaju dokapitalizacije akcionari kao nesaglasni akcionari imaju pravo da zahtijevaju otkup njihovih akcija od strane HETR-R-A po knjigovodstvenoj cijeni a to je u ovom slučaju 2,38KM. naravno neki akcionari neće koristiti to pravo iako ga imaju. Ako vidimo koliko stvarno vrijedi akcija HETR-R-A u ovom trenutku a to možemo samo zaključiti na osnovu nekih pokazatelja pošto su naša tržišta jako nelikvidna. Te se skoro sve rasprodaje u bescijenje desetine puta jeftinije a nešto se prodaje jeftinije i više stotina puta. HETR-R-A zvanično ima instalisanu snagu 824 megavata. Ako vidimo da Elektroprivreda Sarajevo FBiH hoće da gradi hidroelektranu Vranduk kod Zenice koja bi trebala da ima instalisanu snagu od nepunih dvadeset megavata za cijenu od sropedeset miliona maraka to je 7,5miliona maraka po megavatu onda HEDR-R-A vrijedi više od 824*7.5=6.180miliona maraka pošto je već izgrađena i u funkciji. Dok oko Vranduka ima velikih problema. Tko isto uspoređujući nuklearku koju hoće da grade Bugari za dest milijardi eura instalisane snage dve hiljade megavata možemo zaključiti da HEDR-R-A vrijedi ogromno više. U slučaju neuklearke podjelimo dest milijardi eura sa 2000 megavata dobijemo da je ulaganje po jednom megavatu pet miliona eura a u vranduku 3,75 miliona eura.u svakom slučaju akcija HEDR-R-A vrijedi ogropmno više odn sadašnje cijene na tržištu i uspoređđujući je sa Vrandukom bila bi 150/20=7,5*824=6.180.000.000/385.164.196 =16,04510508552046KM a uspoređujući je sa nuklearkom je 1.9500.000.000/2000=9.750.000*824=8.034.000.000/385.164.196=20,85KM. Na osnovu ovih usporedbi gdje se može provjeriti istinitost navedenih podataka a zanemarujući neka pisanja onih koji uvijek pišu da jue loše za ono što je dobro i obrnuto neki koji žele dugoročnije uložiti neće izaći iz HEDR-R-A dok cijena ne bude dosta veća. naravno oni koji dobro poznaju tržište se lako odluče prodati i po jako niskim cijenama ako imaju nešto kupiti još po dosta nižim cijenama. Ipak malo ih zna kad je dobro nešto i jeftino prodati da bi se još jeftinije nešto kupilo. Ipak na burzama je najvažnije znati kad što učiniti.
Sva gore navedena i više puta ponovljena računica pada u vodu iz nekoliko vrlo bitnih razloga:
1. Može HETR imati instalisanu snagu i realnu proizvodnju kao 10 nuklearki, to malim akcionarima ne znači ništa ako se ne isplaćuje dividenda ili je ona mizerna.
2. HETR nema pravo prodaje proizvedene struje tržištu po tržišnim cijenama (kao ni ostale hidro i termoelektrane iz sistema ERS), već to pravo isključivo pripada Holdingu ERS, koji je u 100% vlasništvu RS i nema malih akcionara. Otuda i mali prihodi i dobit HETR u odnosu na potencijal, a ogromna dobit ERS. Slično kao Optima grupa i RNAF/RFUM/PTRL.
3. HETR kao krava muzara služi svima osim malim akcionarima, pa se iz njenog prihoda (a ne iz dobiti) finansiraju bazeni i mostovi u Trebinju, razni sportski, vjerski i drugi objekti, itd.
4. Bez pravne države, poštovanja standarda korporativnog upravljanja, definisane dividende politike, i povrh svega odgovornosti za poslovanje, sva preduzeća u većinski državnom vlasništvu su stranački plijen, bez obzira na potencijal koji imaju.
Iz svega navedenog, uopšte ne čude ekstremno niske cijene preduzeća iz sistema ERS. Rast cijena u posljednjih 7 dana je poslljedica špekulacije zbog najavljene dokapitalizacije. Ukoliko bi stvarno RS i ostali postojeći akcionari iskoristili pravo preče kupovine i ne bi se pojavio novi akcionar koji bi imao većinsko vlasništvo (čitaj privatizacija na mala vrata) onda će cijena akcija vrlo brzo opet da padne, jer će sve ostati isto.
Akcije se kupuju zbog buduceg profita.
Cijena raste her mali akcionari to znaju i ne zele prodavati po ovakvim cijenama.
Vecini njih nekoliko stotina KM ne znaci nista.
Ipak postaje vidljivo da HETR ima ogromnu proizvodnju i kapacitete u odnosu na trenutnu trzisnu vrijednost.
Svima je jasno da ERS nece jos dugo moci izvlaciti dobit. To su zahtjevi Energetske zajednice i direktive iz treceg energetskog paketa. Sve su to pravila EU. U EU bi ovakvo poslovanje smatrali kriminalom .
Slažem se, akcije se kupuju zbog budućeg profita, izraženog kroz dividendu i/ili kapitalnu dobit. Ponekad se kupuju i zbog sticanja većinskog vlasništva.
U posljednjih 6 godina, cijena HETR se kretala između 0,16-0,36 KM, veći dio tog vremena je bila ispod 0,25 KM. I tada je kao i sad bila ista instalisana snaga i manje-više ista proizvodnja. Znači, cijena ne raste jer su prodavci iznenada spoznali potencijal i potcijenjenost HETR, već je diktiraju kupci, pogotovo na malim količinama.
Ako i kad HETR bude poslovao prema pravilima EU i prodavao struju po evropskim cijenama, tada će i cijena struje za potrošače u RS biti evropske, tj. bar 5 puta veće nego sad.
Za početak bi bilo dovoljna “decentralizacija”, tj da HETR ima pravo prodaje struje samostalno, barem viškove koje ne plasira na domaće tržište. Već tada bi se vidio osjetni rast prihoda i profita. Još važniji aspekt sa stanovišta malog akcionara je da se ostvarena dobit i isplaćuje. Primjera radi, za 15 godina HETR je isplatio ukupno oko 40 mil KM dividende, dok je TLKM u istom periodu isplatio 1400 mil KM, tj 1,4 mlrd KM
@Akcionar17.01.2022 u 15:12 Tačno je sve što si naveo. političari ovakvim potezima sve više i više dovode do tog da će svi zahtijevati da se privatizuje sve i da ništa ne bude u rukama političara-države. Svi građani postaće svjesni da su preduzeća uvijek na teret građana ako su u državnom vlasništvu. Ako preduzeće loše radi daju se pare iz buđeta da se sanira to loše poslovanje da bi političari mogli svoje podobne uhljebiti, a ako preduzeće dobro radi opet političari izvlače sredstva na razne načine i jednog dana kad budu tužbe za izmaklu korist od oštećenih akcionara tko će to platiti. Opet buđet na teret građana koji pune buđet. Najbolje je sve privatizirati tad političari neće ulaziti u politiku već unaprijed vidjeći ogroman plijen koji će moći isisavati na kriminalan način. političari će morati biti pametniji i više raditi u korist stanovnika-birača.
Privatizacija sama po sebi nije problem, nego način na koji se sprovodi i šteta koju trpe mali akcionari/građani/budžet. Još veći je problem kad se privatizacija namjesti preko “strateškog partnera” ili dokapitalizacijom. A najveći problem je ako je taj “partner” neka nazovi strana firma, a ustvari paravan preko koje se pokradene pare vrate u RS u formi investicije. Onda ti isti političari našim parama postaju vlasnici strateških resursa, pa će građananima naplaćivati tržišnu cijenu struje “jer tako zahtjeva EU”.
Sasvim je jasno gdje su u toj priči mali akcionari/građani. Džaba ogromna neisplaćena dobit (npr u ELDO je 10 puta veća od MCap), nizak P/E, visok EPS, dobri ROA i ROE itd.
Na svu sreću, i na našem tržištu ovakvom kakvo je, može se naći nekoliko emitenata koji konstantno isplaćuju ostvarenu dobit, pa se ne isplati gubiti godine “čekajući Godoa” na preduzećima iz sistema ERS.