Centralna banka BiH ignorisala povoljnu situaciju na tržištu: Propuštena šansa za kupovinu zlata
06.12.2021. / 12:00
SARAJEVO – Centralna banka BiH (CBBiH) propustila je u prethodnom periodu, kada je cijena zlata na svjetskom tržištu bila niska, da isto kupi i koliko-toliko povećava tog vrijednog metala u deviznim rezervama BiH, a što bi zemlji omogućilo veću monetarnu stabilnost u vremenu globalnih kriza.
FOTO: Pixabay
Kaže ovo za “Glas Srpske” ekonomista Igor Gavran, navodeći kako su se na taj potez odlučile mnoge zemlje, a pogotovo u vrijeme pandemije virusa korona koja je ne samo udarila na zdravstveni sistem, već i na temelje globalne ekonomije i finansija.
“Zlato je, gledano kroz istoriju, uvijek bilo izvor monetarne stabilnosti i najbolje utočište za investitore. BiH trenutno raspolaže sa minimalnim količinama i što nije dobro, a pogotovo zbog nepredvidivih padova kursnih vrijednosti. Konvertibilna marka je vezana za evro i eventualni nepovoljni scenario oko njega sigurno bi se lančano negativno odrazio na BiH i njen monetarni sistem. Znači, naše devizne rezerve treba što više diverzifikovati, jer bi nam veće količine zlata omogućile da budemo što više otporniji na sve globalne poremećaje“, istakao je Gavran.
Osvrćući se na to što su pojedine zemlje kao što su Srbija, Njemačka, Holandija, Austrija, Poljska i Mađarska povukle svoje rezerve zlata iz inostranstva i vratile u nacionalne trezore, Gavran kaže kako je to urađeno zbog globalne nestabilnosti, ali i da BiH najvjerovatnije nema potrebe za tim, jer se domaće zlato, koliko mu je poznato, nalazi u “sigurnim rukama”.
Sa Gavranom se jednim dijelom slaže i ekonomski analitičar Branko Živanović, pojašnjavajući kako je zlato najbolje sredstvo za održavanje monetarne stabilnosti jedne zemlje, ali i da u “postkriznim perspektivama, koje nisu svaki put izvjesne i sasvim predvidive, najbolje je taj novčani, monetarni medijum par ekselans držati u svojim centralnim bankama”.
Odgovarajući na naša pitanja iz CBBiH su pak istakli kako nemaju obavezu da objavljuju niti javno komentarišu svoju investicionu politiku. Saopštili su kako zaključno sa krajem prošlog mjeseca BiH ima devizne rezerve koje iznose oko 16,3 milijarde maraka, pri čemu udio zlata u istim iznosi 1,85 odsto.
“Rezerve monetarnog zlata su posljednjih godina nepromijenjene i one iznose tri tone (oko 0,8 grama po glavi stanovnika prim. aut.), odnosno 96.000 finih unci, a njihova vrijednost se mijenja zavisno od kretanja cijene na tržištu. Ono se drži na računu u banci u Švajcarskoj, a fizički je locirano u trezoru “Benk of Inglend”, jednom od najbezbjednijih i najbolje organizovanih trezora za čuvanje zlata“, istakli su iz CBBiH pojašnjavajući kako BiH godišnje za tu uslugu plaća oko sedam hiljada maraka.
Govoreći o troškovima ležarine, naveli su i kako je neophodno imati u vidu i da držanje zlata u sopstvenom trezoru nije besplatno, ali i da je neophodno imati i adekvatan trezor koji se mora održavati. Na pitanje da li i CBBiH razmatra da u uslovima globalne krize povuče svoje zlatne rezerve iz inostranstva, poput nekih drugih zemalja, odgovorili su neodređeno.
“Zavisno od toga ko je investitor i sa kojim ciljem se odlučuje na investiranje u zlato donosi se i odluka gdje će isto biti držano, da li će za to iznajmiti sef, graditi trezor ili plaćati ležarinu kod nekog poznatog subjekta koji nudi tu uslugu“, naveli su iz ove finansijske institucije.
Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato Srbija je lider u regionu po rezervama zlata. Ona u svom vlasništvu ima 37 tona, slijedi je Sjeverna Makedonija koja ima 6,8 tona zlatnih poluga, Slovenija sa 3,17 i Crna Gora sa 1,09 tona. Crnogorske rezerve zlata, koje su naslijeđene od nekadašnje SFRJ, nisu povećane ni za gram i ne nalaze se u zemlji već su založene za kredit. Na posljednjem mjestu je Hrvatska koja je sve svoje zlatne rezerve rasprodala još 2001. godine. Glas Srpske
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Evo prošlo je deset dana od mog posta šta bi trebala uraditi centralna banka. evo da su prodali tri tone zlata i za te pare kupili platinu 02.01.2022.g danas 14.01.2022 za deset dana bi bili u plusu negdje preko trideset kilograma zlata. nije nešto mnogo za centralnu banku aki trideset kilograma zlata je oko tri miliona maraka.
BiH je trebala kupiti srebro kad je bilo oko 11dolara. Sad bi bilo najbolje da kupi platinu pošto je danas 02.01.2022.god. cijena 966,01 dolara. Zlato je trenutno 1827,48 dolara. Logično je da će u kratkoročnom periodu od tri godine doći do usklađivanja cijena ili će zlato u osnovu na platinu pasti ili će platina u osnovu na zlato rasti. Čak što više ja bih prodao i te tri tone zlata i kupio šest tona platine. sačekao bih da za četiri i po tone platine kupim tri tone zlata i ostavio višak tonu i po platine kao zaradu za buduće potrebe.
Opet smo tu. danas je cijena unce zlata =1841,38dolara dok je cijena unce platine =1035,92dolara. Od 02.01.2022. došlo je do promjena cijena zlato poskupjelo za =13,90dolara ili 0,7606102392365% dok je platina poskupjela =69,91dolar ili =7,2369851243776%. Da je centralna banka prodala zlato kad sam napisao i kupila platinu za te pare te sad prodala platinu i kupila zlato zaradili bi oko =1827,48/966,01=1,891781658574963*1035,92/1841,38=1,064274867626984%, što znači da bi sad imali negdje oko 6,4% zlata više to je na tri tone 192kilograma više zlata. Ili bi imali svoje tri tone zlata i =11.666.983,68dolara. za našu centralnu banku bi bilo značajno da je zaradila za nepun mjesec samo po ovom osnovu nešto više od jedanest i po miliona dolara ili oko dvadeset miliona maraka. Ovakvih mogućnosti Centralna banka BiH zbog svojih neiskorištenih potencijala ima ogroman broj u toku godine. iako je platina i dalje dugoročno dobra ja bih već čenđao i išao u drugo što će kratkoročno donijeti bolje rezultate. Ima prostora za one koji znaju i hoće da rade.