SARAJEVO – Vidljivo je da BiH kao tržište ne zaostaje u pogledu evolucije potrošačkih navika u odnosu na region, a današnji životni stil građana otvara put za dalju implementaciju bezgotovinskih rješenja. Istovremeno, prioritet za javni i privatni sektor treba da bude širenje mreže u MSP sektoru i kod netradicionalnih trgovaca, jer u BiH i dalje postoji značajan jaz u prihhvatanju u odnosu na evropski prosjek.
Prema riječima Amira Trokića, direktora za poslovni razvoj i odnose sa klijentima u kompaniji Mastercard za tržište Bosne i Hercegovine, kartično plaćanje se odomaćilo u BiH, da ne zaostajemo za regionom, a da smo se na plaćanje karticama posebno navikli u posljednje tri godine.
“Potrebe i očekivanja građana BiH u vezi sa načinima plaćanja su evoluirali, posebno u protekle tri godine bilo da govorimo o plaćanjima na fizičkim mjestima prodaje ili online. Potrošači su stekli i zadržali nove navike plaćanja jer su vremenom uvidjeli koliko je praktičnije, jednostavnije i sigurnije koristiti karticu umjesto gotovine. Koliko se kartično plaćanje udomaćilo kod građana BiH govore i rezultati posljednjeg MasterIndex istraživanja – Mastercardovog istraživanja navika korisnika platnih kartica, koje je pokazao da čak 91 odsto ispitanika posjeduje debitnu karticu, od čega petina njih kartice koristi za plaćanja svakog dana. Njih 40 odsto kartice koristi barem jednom sedmično”, kaže Trokić.
Koliko često koristimo kartice i ko ih najčešće upotrebljava?
TROKIĆ: Kako se može vidjeti iz podataka koje sam prethodno naveo, bezgotovinska plaćanja u BiH su u jednom uzlaznom trendu, a tome u prilog ide i činjenica da su standardna i beskontaktna kartična plaćanja prvi izbor za kupovine ispod 60 KM, ali i za one preko 60 KM. Kartice se najčešće koriste za kupovine u supermarketima, benzinskim pumpama, buticima, ali i za online kupovinu, te plaćanje mjesečnih računa na šalterima i putem online aplikacija. Kada govorimo o starosnoj dobi građana koji posjeduju i koriste platne kartice, rekao bih da tu nema pretjeranih iznenađenja jer je najveći broj korisnika, i to oko polovine, srednje starosne dobi od 35 do 60 godina, što su pokazali posljednji rezultati našeg MasterIndex istraživanja.
Kako izgledaju vaši planovi za poslovanje u BiH?
TROKIĆ: Mastercard u BiH kontinuirano, u saradnji sa partnerima, finansijskim institucijama, javnim sektorom, privatnim kompanijama, radi na lokalnoj implementaciji inovativnih rješenja i primjeni globalne Mastercard ekspertize, a sve sa ciljem donošenja najboljih svjetskih praksi u BiH i podsticanja digitalnih plaćanja. Naš plan je da do 2025. godine u digitalnu ekonomiju uključimo milijardu ljudi i 50 miliona malih preduzeća. Na lokalnom nivou to znači širenju prihvatne mreže kartica kako u fizičkom, tako i u online okruženju, a za to su potrebna dodatna ulaganja i stalna edukacija.
BiH kao tržište ne zaostaje u pogledu evolucije potrošačkih navika u odnosu na region, ali je evidentan zaostatak u pogledu mogućnost prihvatanja kartičnih plaćanja – posebno kod malih i srednjih preduzetnika. Taj jaz u BiH je tri puta veći od EU prosjeka, stoga Mastercard sa finansijskim institucijama, javnim sektorom i drugim relevantnim partnerima kao što su eCommerce asocijacije u BiH kontinuirano radi na edukaciji i stvaranju što boljih preduslova da se ovaj jaz smanji. Našim trgovcima iz segmenta MSP potrebni su partneri koji će biti uz njih i ponuditi im rješenja koja odgovaraju njihovim potrebama i sa troškovne i sa tehnološke strane.
Gdje se nalazi BiH na mapi savremenih načina plaćanja?
TROKIĆ: BiH ne zaostaje za savremenim trendovima kada su u pitanju tehnologije plaćanja, a trendovi se kreću u korak sa digitalnom transformacijom. Jednostavno, potrošači su svakodnevno okruženi tehnologijama i traže načine kako ih iskoristiti da ubrzaju i olakšaju svoje aktivnosti. Biznisi moraju pratiti takva korisnička očekivanja ako žele opstati na tržištu. Rast online i mobilnih plaćanja možemo izdvojiti kao trend kada je u pitanju BiH, jer to evidnentno pokazuje naše posljednje MasterIndex istraživanje koje kaže da je plaćanja platnim karticama postalo svakodnevnica za 85 odsto naših građana. U ovom prepoznajemo potencijal za ukupan ekonomski rast domaćeg online tržišta, zbog čega ulaganje u edukaciju i stimulaciju korisnika, odnosno potrošača, treba biti zadatak svih nas učesnika u ovom ekosistemu.
Za sve nas prioritet bi trebalo biti unaprijeđeno korisničko iskustvo prilikom kupovine i plaćanja. Ono što se podrazumijeva pod unaprijeđenim korisničkim iskustvom znači da proces kupovine i plaćanja treba biti brz, da bude intuitivan, da je prilagođen kupcu, da je transparentan i dostupan uvijek i svuda pod istim uslovima i nadasve da je siguran. Do takvog iskustva se može doći jedino kroz saradnju, kroz praćenje potreba korisnika i primjenu novih digitalnih tehnologija, a vidi se iz podataka da BiH ide ka tome.
Da li su u planu neke nove pogodnosti ili prozivodi i koji?
TROKIĆ: Posebnu pažnju i sredstva ulažemo u funkcionalne promotivne kampanje sa pogodnostima koje istovremeno edukuju i stimulišu potrošače. Sa ciljem podrške domaćim e-trgovcima i podsticanja daljeg rasta online transakcija prošle smo godine po prvi put u BiH realizovali Pay&Get ecommerce kampanju sa automatskim povratom novca za online plaćanja na domaćim web shopovima – rezultati te kampanje su bili više nego uspješni, a rast online plaćanja u periodu trajanja akcije porastao je dvostruko. Takvu jednu kampanju planiramo i u ovoj godini.
Takođe, saradnja sa javnim sektorom je ključna za omasovljenje svih vrsta digitalnih plaćanja na našem tržištu. U tom kontekstu pomenuo bih neke od primjera dobre prakse na polju ecommerca kod javnih preduzeća kao što su dva poštanska operatera u BiH (BH Pošte i Pošte RS), a takođe su značajna i naša partnerstva sa kompanijama u oblasti transporta (Autoceste FBiH i Centrotrans), gdje smo kroz implementaciju inovativnih rješenja omogućili da se poboljša efikasnost poslovnog procesa ovih javnih kompanija, poveća nivo sigurnosti prihvatanja, a krajnjem korisniku pruži bolje korisničko iskustvo.
PR
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Nekada je u modernizaciji, država bila ta, koja je bila ispred svojih građana, kada je u pitanju modernizacija, dok sada je obrnuto. Ja se sjećam vremena, kada su uvođene nove lične karte, tad je bilo negodovanja, dok sada negodovanje ide u pravcu, što država ne prati digitalizaciju, s obzirom da zbog nedostatka adekvatnog elektronskog potpisa, mnoge stvari idu sporije, a mogu bŕže. Isto je i sa elektronskim novcem. Da postoji zakon o institucijama elektronskog novca, nivo plaćanja elektronskim putem, bio bi još veći.