ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Budžetski novac za stranačku omladinu: Pripravnici u RS “pojeli” 50 miliona KM

Objavljeno u OSTALO

BANJALUKA, Zapošljavanje pripravnika koštalo je Republiku Srpsku skoro 50 miliona maraka, a imajući u vidu da je u najvećoj mjeri poslužilo kao poligon za obezbjeđivanje novčanih naknada stranačkoj omladini za zalaganje u izbornim kampanjama, ovaj projekat Vlade RS u praksi je doživio potpuni fijasko, pokazalo je istraživanje portala eTrafika.

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske u periodu od 2007. godine, pa zaključno sa 2018. godinom za zapošljavanje pripravnika iz budžeta je odobrilo 49.679.035 KM. Ta sredstva bila su namijenjena za 7.805 pripravnika raznih profila i to uglavnom sa visokom stručnom spremom, a realizovana su preko Zavoda za zapošljavanje RS. Od ukupno izdvojenih sredstava, do sada je realizovano 45.739.445 KM za 7.335 pripravnika, a u toku je realizacija preostalih nešto više od četiri miliona maraka kojima će se sufinansirati pripravnički staž za još 470 pripravnika.

Pored toga, u istom periodu je za projekte samozapošljavanja, zatim na ime podsticaja poslodavcima, kao i za obuku, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju izdvojeno čak 75 miliona maraka. Preciznije, za samozapošljavanje je izdvojeno 32.491.900 KM, za zapošljavanje kod poslodavaca 42.046.076 KM, a za obuku, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju 716.201 KM.

Pod maskom brige za najugroženije kategorije svake godine se iz budžeta izdvajaju i posebna sredstva za pripravnike iz porodica poginulih boraca, pa je tako prošle godine za te kategorije izdvajano nešto manje od 800 maraka mjesečno po pripravniku, odnosno sufinansirane su bruto plate ove kategorije pripravnika, dok je za “obične pripravnike” izdvajano samo po 500 KM mjesečno, tj. sufinansirane su neto plate, dok su doprinosi padali na teret poslodavaca.

Iako su ovdašnjim političarima “puna usta” realnog sektora, u njemu je prošle godine zaposleno samo 488 pripravnika, dok je njih 730 završilo na “državnim jaslama”. U Elektroprivredi RS, na primjer, zaposleno je 26 pripravnika, iako se već godinama govori o neophodnom smanjenju zaposlenih radnika u ovom javnom preduzeću. Slično, Fond PIO dobio je novac za zapošljavanje 13 pripravnika, a zapošljavanje 30 pripravnika u samom Zavodu za zapošljavanje, koji je novac i odobravao, je posebna priča. Pripravnike su dobila i javna preduzeća “Vode Srpske” i “Pošte Srpske”, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Muzej RS, Vijeće naroda RS te 29 lokalnih zajednica, od kojih samo četiri nemaju (grado)načelnike iz SNSD-a.

Polovinom jula prošle godine objavljen je Program zapošljavanja pripravnika sa VSS za tu godinu kojim je obuhvaćeno njih 776. Da zlo bude veće, od tog broja na prste se mogu izbrojati oni koji su pripravnički staž odradili u nekoj privatnoj firmi u realnom sektoru. Kada je riječ o privrednim subjektima, najviše sredstava za zapošljavanje pripravnika završilo je u preduzećima iz sistema “Elektroprivrede RS”, a potom u “Šumama Srpske” i ostalim javnim preduzećima, ali od ukupnog iznosa sredstava najviše je opet završilo u javnom sektoru, odnosno na budžetu.

Loši rezultati

Prema tvrdnjama naših sagovornika, izdvajanje više od 120 miliona maraka, od čega skoro 50 miliona samo za pripravnike nije dalo ni blizu očekivane rezultate. Oni tvrde da svi projekti za podršku zapošljavanju, a posebno prijem pripravnika u brojne lokalne i republičke ustanove, institucije ili javna preduzeća služi samo za uhljebljavanje podobnih stranačkih kadrova kao nagrada za učešće u predizbornim kampanjama.

Ne postoje precizni podaci o tome koliko pripravnika je ostalo da radi u ustanovi, instituciji ili javnom preduzeću poslije odrađenog pripravničkog staža, ali naši sagovornici tvrde da je riječ o 30 do 50 odsto. Ipak, pošto je pripravnički uslov za zapošljavanje u javnom sektoru, jasno je da su svi zaposleni “na državnim jaslama” prije toga odradili pripravnički o trošku građana.

Imajući u vidu da su nedostatak posla i sveopšta nepravda u svim segmentima društva najčešći razlozi zbog kojih mladi u sve većoj mjeri napuštaju RS, Vladini projekti za zapošljavanje pripravnika mogli su biti pozitivan signal da će se neke stvari, ipak, pomjeriti sa “mrtve tačke”. Međutim, pali su na tom ispitu.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović kaže da je projekat sa pripravnicima bio neuspješan, jer “u nakaradnom sistemu ništa ne funkcioniše zato što se za svaki posao, pa tako i za pripravnički staž traži partijska knjižica”.

“Mladi dobijaju posao na godinu dana, uglavnom da bi bili nagrađeni za angažman u partiji i tokom izbora, a samo najistaknutiji članovi partije ili oni sa jakim porodičnim vezama su nakon pripravničkog nastavili da rade”, kaže Vukanović.

On dodaje da je tek poneko ko je imao želju da nešto nauči stekao određena iskustva tokom pripravničkog, mada je većini to bila samo prilika da godinu dana dobijaju neku platu.

“Negativna selekcija je i ovdje bila ključna, a lično poznajem neke elektro inženjere koji su bili najbolji studenti na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, imali prosjek ocjena 9,8, odradili pripravnički u Hidroelektranama na Trebišnjici, tražili i pokušavali da dobiju posao i ostanu u HET-u, ali nisu bili politički podobni i nisu dobili šansu. To je za njih bila sreća, jer su otišli u Beograd, dokazali se u velikim kompanijama i danas rade odgovorne poslove u Simensu i drugim velikim kompanijama i primaju plate o kojima većina ne može ni da sanja”, kaže Vukanović za naš portal.

On dodaje da nema potrebe tražiti posebne primjere, jer svako u svojoj lokalnoj zajednici zna i vidi čiji aktivisti i čija djeca su odrađivala pripravnički staž u javnim ustanovama, institucijama i preduzećima, a čija djeca uprkos boljim ocjenama sa fakulteta i ostalim referencama stoje u redu pred slovenačkim konzulatom.

SNSD, kao najveća partija u Republici Srpskoj, najviše je imala prilika da na ovakav način zapošljava svoje kadrove, ali ništa drugačijim se nisu pokazale ni druge stranke. Svaka je pripravnički staž koristila kao poligon za zapošljavanje svojih kadrova, razlika je samo u tome koja partija je imala više a koja manje mogućnosti za to. Primjer Kotor Varoša najbolje pokazuje da je takva praksa svojstvena svim partijama u RS, i vlasti i opoziciji na entiteskom nivou, te je svi primjenjuju na lokalu, gdje participiraju u vlasti. Pripravnici koji su odradili pripravnički, a potom i zaposleni u organima lokalne samouprave ili preduzećima od lokalnog značaja u ovoj opštini su, između ostalih i Gojko Malijević, član najveće opozicione stranke u RS, SDS-a, koji je u opštini Kotor Varoš odradio pripravnički, a sada je načelnik Odjeljenja za inspekcije. Isti je slučaj sa Nemanjom Panićem (DNS, a sada Demos) koji je odradio pripravnički, a sada je načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti. Isti je slučaj i sa Unom Čizmić (SNSD) koja je završila Poljoprivredni fakultet, pa odradila pripravnički u opštini Kotor Varoš i na kraju zaposlena u RJ Elektrokrajine u ovoj opštini.

Ipak, najilustrativniji primjer kako domaći funkcioneri gledaju na zapošljavanje pripravnika putem Vlade RS, jeste prošlogodišnji zahtjev Uroša Gostića, tadašnjeg šefa dobojskog SNSD-a, tik pred Opšte izbore, rukovodstvu Zavoda za zapošljavanje, o “raspodjeli radnih mjesta”.

„Obraćam vam se sa zahtjevom za učešće u raspodjeli radnih mjesta po programu Vlade RS za obuku pripravnika, da u skladu sa dogovorom i uz saglasnost Gradskog odbora SNSD Doboj i predsjednika Gradskog odbora SNSD Doboj izvršimo tačnu raspodjelu pripadajućih radnih mjesta za grad Doboj, koju ste vi dobili po programu Vlade RS po programu za obuku pripravnika“, naveo je Gostić te napomenuo da se popunjavanje radnih mjesta mora odvijati “uz saglasnost predsjednika GO SNSD Doboj”, odnosno njega.

Nakon što je Gostićev zahtjev isplivao u javnost u potpunosti su pale u vodu riječi tadašnjeg ministra rada i boračko-invalidske zaštite RS Milenka Savanovića da se “sredstva u okviru Akcionog plana za zapošljavanje mladih dodjeljuju nezavisno od političke pripadnosti”.

Pripravnički se zloupotrebljavaju

Predsjednik Saveza opština i gradova RS Ljubiša Ćosić (SNSD)kaže da projekti podrške zapošljavanju koji se u Republici Srpskoj realizuju preko Zavoda za zapošljavanje među kojima je i sufinansiranje pripravnika daju rezultate, ali priznaje da ima i zloupotreba.

 “Prema našim procjenama između 30 i 50 odsto pripravnika, ajde da tako kažem, sa uspjehom odradi pripravnički staž. Pri tom za uspjeh ne smatram to što ostanu da rade u ustanovi u kojoj su odradili pripravnički, već to što se toliki procenat potrudi da kako treba odradi pripravnički, dok ostali samo otaljaju tih godinu dana i bolje bi bilo da ga nisu ni odradili”, kaže Ćosić.

On ističe da bi u narednom periodu trebalo nastojati da država mnogo više sufinansira pripravnike u realnom sektoru, odnosno u privredi, nego u javnom sektoru.

“Ako je moguće, treba i duže od godinu dana sufinansirati rad pripravnika i proizvesti pravog radnika koga se poslodavac neće odreći nakon što prestane sufinansiranje. Što se tiče zloupotreba, sigurno da ih ima i mislim da su najizraženije u smislu da u nekoj javnoj ustanovi, instituciji, organu uprave ili javnom preduzeću unaprijed znaju da su im potrebna dva pripravnika i da samo za njih dva postoji mogućnost da poslije odrađenog pripravničkog dobiju posao, ali uprkos tome, oni od Zavoda za zapošljavanje uzmu sredstva za pet ili šest pripravnika, iako unapred znaju da će ti mladi ljudi poslije pripravničkog da završe na birou”, kaže Ćosić za naš portal.

Mladi ekonomista iz Banjaluke Nenad Radić otišao je trbuhom za kruhom i trenutno radi u Njemačkoj, jer u Republici Srpskoj nije uspio da odradi pripravnički. On priznaje da je bio osrednji student, ali da su i mnogo gori od njega uspjeli da odrade pripravnički, pa i da se zaposle samo zato što su imali stranačku knjižicu.

“Taj pripravnički je nešto što je ostalo iz onog starog sistema, a u ovom ‘demokratskom’ sistemu se zloupotrebljava i služi samo za partijske uhljebe ili za to da poslodavci dođu do jeftine radne snage”, ističe Radić u razgovoru za portal eTrafika.

Ovdje na Zapadu, nastavlja on, postoji probni tromjesečni rad i svaki put kada se mijenja firma svaki radnik opet mora proći kroz taj tromjesečni probni rad.

“Za to vrijeme plata i satnica su onakve kakve se dogovore na intervjuu za posao i uglavnom su u visini redovne plate, odnosno u visini plate kakvu imaju radnici u toj firmi na tom ili sličnom radnom mjestu. Uz platu idu i sve ostale prinadležnosti s tim što radnik za ta tri mjeseca nema pravo na godišnji odmor i na bolovanje. Poslodavac uglavnom nema nikakve podsticaje od države za novoprimljene radnike, kao što kod nas postoje ta sufinansiranja, jer je sve stvar potrebe za novom radnom snagom”, objašnjava Radić.

Banjalučki advokat Aleksandar Jokić objašnjava za eTrafiku da je pripravništvo period kada radnik prvi put zasniva radni odnos u struci i potrebno je da se malo izvježba u praksi. On precizira da je tako propisano i Zakonom o radu, ali ističe da to vidi kao svojevrstan poraz obrazovnog sistema države.

“Pripravništvo praktično predstavlja potvrdu da se za vrijeme školovanja u većini škola i visokoškolskih ustanova ne dobije praktično znanje, nego suva teoriju. Takvi ‘proizvodi’ obrazovnog sistema su većinom neupotrebljivi i niko neće da ih zaposli ili angažuje. Mislim da su stomatolozi jedini izuzetak i da oni praksu odrade na fakultetu, pa im ne treba pripravnički, dok svima ostalima treba”, objašnjava Jokić.

Prema njegovim riječima, pipravništvo traje do ispunjavanja uslova za polaganje stručnih ispita, pri čemu država opet ubire takse na nepotrebne ispite.

“U advokaturi pripravništvo može trajati četiri godine, a tek poslije dvije se ispunjava uslov za polaganje stručnog ispita. U praksi, iz mog ugla, to izgleda ovako: – Svejedno je da li ti je poslodavac majka, maćeha ili neznani junak, ti učiš od nule, kao da nikada fakultet nisi vidio, pošto većinu stvari zaista nisi vidio ni radio. Ranije su postojale razlike, pa su oni koji pripravnički obave u pravosuđu mogli nakon dvije, u administraciji nakon tri, a u privredi tek nakon četiri godine polagati stručni ispit”, kaže Jokić.

On potvrđuje da je bilo niz slučajeva kada su zaključivani ugovori sa pripravnicima na godinu dana, odnosno samo za period u kojem je pripravnički staž sufinansiran od strane države, iako je za polaganje pravosudnog ispita potrebno najmanje dvije godine.

“U pravosuđu taj pripravnički i te kako ima smisla, jer se na fakultetu ne nauči praktično ništa osim teorije, a dvije godine je taman vrijeme da se kod dobrog poslodavca nauči osnovno. Da li je to potrebno u upravi? Nije. Ali šta će država sa tolikim brojem školovanih ekonomista, pravnika itd?”, kaže Jokić.

Nagrada za zalaganje u kampanji

Novinar “Nezavisnih novina” Dejan Tovilović nedavno je u okviru projekta “Istražimo tokove javnog novca” koji su zajedno realizovali Transparensi international BiH i poslovni portal “Capital.ba” dobio nagradu za istraživačku priču upravo o zloupotrebama novca kroz projekte zapošljavanja u RS. Tovilović je dokumentovao da Zavod za zapošljavanje RS godinama unazad sam sebi dodjeljuje subvencije za zapošljavanje, te da je samo za prošlu godinu sebi odobrio skoro 200.000 KM za zapošljavanje 30 pripravnika.

Tovilović kaže za eTrafiku da se zapošljavanje pripravnika u institucije vrši uglavnom bez stvarne potrebe i uglavnom predstavlja raskusurivanje sa ljudima koji su dobro radili za vrijeme kampanje.

– Rukovodilac koji dolazi na čelo neke ustanove po običaju sa sobom dovodi i hrpu ljudi, a do kraja njegovog mandata mnogima se status pripravnika preko noći promijeni u zaposlenog sa stalnim radnim odnosom. Ono što sve treba da nas zabrine je percepcija stranaka po pitanju zapošljavanja pripravnika. Kao primjer navodim slučaj iz Doboja od prošlog ljeta gdje je jedna stranka od javnog preduzeća tražila da posreduje u zapošljavanju pripravnika i da se oni zaposle samo uz njenu saglasnost – kaže Tovilović.

Broj zaposlenih pripravnika po godinama:

  1. godina – 554
    2008. godina – 1.193
    2010. godina – 1.530
    2011. godina – 1.562
    2013. godina – 247
    2014. godina – 350
    2016. godina – 466
    2017. godina – 384
    2018. godina – 1.049

Ukupno – 7.335

Predstavništva RS

Interesantno je da su iz Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS koje je preimenovano u Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju prošle godine odbili da konkretno odgovore na pitanja da li su u nekom Predstavništvu RS zapošljavani pripravnici.

– Predstavništva Republike Srpske u inostranstvu predstavljaju značajan dio institucionalne strukture Republike Srpske i imaju specifičan status. U skladu sa Uredbom o uslovima za osnivanje i rad predstavništava Republike Srpske u inostranstvu predstavništvo ima status pravnog lica i neprofitna je organizacija koju osniva Vlada Republike Srpske radi obavljanja poslova za potrebe Republike Srpske u oblasti privredne, naučno-tehničke, kulturne, prosvjetne, socijalne, informativne, sportske i druge saradnje sa subjektima u zemlji sjedišta predstavništva. Pravni status predstavništva uređuje se u skladu sa propisima države u kojoj se osniva predstavništvo. Takođe, zapošljavanje i radno-pravni status lica zaposlenih u predstavništvima regulisano je propisima država sjedišta predstavništava, kao i internim aktima i šefovi predstavništava imaju potpunu autonomiju u pogledu zapošljavanja lica koja ispunjavaju propisane uslove – navedeno je u odgovoru.

Upravo takav nemušti odgovor resornog ministarstva koje svake godine odobrava budžet za svako od Predstavništva RS, budi opravdanu sumnju da su tačne informacije da su djeca pojedinih visokih funkcionera vladajuće strukture odradila pripravnički staž u Predstavništvu RS u Beču.

eTrafika.net

* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društa)

Ključne riječi:  , , , , , , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+