ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Budućnost RiTE Ugljevik skupa i neizvjesna

Objavljeno u ENERGETIKA

BANJALUKA – Početak kraja ere uglja polako, ali sigurno zahvata sve više zemalja širom Evrope.

Nedavne vijesti o prestanku podrške projektima fosilnih goriva jedne od najvećih investicionih banaka na svijetu, Evropske investicione banke, potvrđuje činjenicu da je finansiranje i investiranje u projekte uglja, odnosno termoelektrana trenutno vrlo neizvjesno i nesigurno.

Ugljevik

Uprkos tome, strukture vlasti u Bosni i Hercegovini ne razmatraju vlastita ubjeđenja kada je u pitanju neodrživi rad rudnika i termoelektrana.  Jedan od primjera lošeg poslovanja, negiranja i zatvaranja očiju naočigled sve većih dugovanja i poslovnih minusa je Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“.

Rudnik i Termoelektranu „Ugljevik“ u 2019. su pratile brojne afere po pitanju javnih nabavki i kadrovske politike a prema svemu sudeći ni finansijski izvještaj na kraju godine nije nešto na šta će biti ponosni.

Nakon što su u polugodišnjem izvještaju prikazali dobit od 1,36 miliona maraka stvari su za samo tri mjeseca krenule nizbrdo pa je u devetom mjesecu prijavljen gubitak od 913.567 maraka.

Obaveze preduzeća su dostigle cifru od 178,7 miliona KM, od čega su dugoročne 119,9 miliona KM.

U posljednjih pet godina, najvećih državni proizvođač električne energije u Srpskoj je samo 2016. godine imao pozitivan poslovni rezultat ali je i pored toga broj zaposlenih konstantno rastao i zaključno sa krajem avgusta ove godine iznosi 1.943.

Ugljevik

Međutim loši rezultati nisu zabrinuli upravu koja ne pokazuje volju za „stezanje kaiša“. Tako su trenutno u postupku javne nabavke poslovnih poklona koje će platiti preko 50.000 maraka.

Od dobavljača traže da im isporuče muške i ženske kožne novčanike, kaiše, torbice, svečane kravate od mikrofibera i slično. U ovoj godini samo za nabavku kolača potrošili su 40.000 maraka.

Podsjećamo, njihovim radom nije bio zadovoljan ni Luka Petrović, direktor Elektroprivrede Republike Srpske koji je još krajem 2018. godine podnio krivičnu prijavu protiv rukovodstva RiTe Ugljevik a zbog nesavjesnog poslovanja. Uprava je navode iz prijave nedugo zatim negirala.

Kako bi popravili loš imidž koji su imali u javnosti, raspisuju javnu nabavku neposrednog marketinga koji će platiti preko 20.000 maraka. Taj posao je dobila banjalučka „Alternativna televizija“.

Prijava za sumnjive nabavke

Pored brojnih problema u poslovanju Transparency international u BIH uputio je u aprilu ove godine prijavu Agenciji za javne nabavke BIH zbog sumnje da su svjesno izbjegavali primjenu transparentnog postupka prilikom saradnje sa preduzećem Građapromet iz Bijeljine.

Od njih se godinama kupovala roba široke potrošnje, a da ni jednom nije raspisan transparentan postupak javne nabavke. Uprava Rudnika sklopila je 73 puta ugovor do 6.000 KM i izbjegla raspisivanje tendera, iako je dijeljenje nabavki zakonom zabranjeno.

Problemi se redali kao na traci

Problemi za RiTe Ugljevik u 2019. su se redali kao na traci a novi je došao u vidu presude Okružnog suda u Bijeljini koji je utvrdio da je Nadzorni odbor preduzeća nezakonito smijenio Đorđa Popovića sa mjesta direktora tog preduzeća, zbog čega je poništena odluka o njegovom razrješenju.

Popović je smijenjen nakon prošlogodišnjih izbora, kada se sa još nekoliko direktora našao u grupi „mangupa“, kako ih je nazvao tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik.

On je na sudu uspio da dokaže da njegova smjena nije bila zakonita, sud je naložio da se vrati na posao, ali je Nadzorni odbor RiTE „Ugljevik“ po skraćenom postupku, u februaru donio  novu odluku o razrješenju. Sud je i tu odluku ocijenio kao nezakonitu.

 Pored ovog spora, Popović sa ”RiTE Ugljevik” vodi još jedan spor u kojem potražuje oko 36.000 KM.

Ugljevik

Zafalilo im 10 miliona KM

Da se nalaze u teškoj finansijskoj situaciji uprava je potvrdila raspisivanjem tendera u kojem su tražili tri kredita za finansiranje obaveza preduzeća.

Zahtijevali su da im se četiri miliona KM isplate za 15 dana, tri miliona u roku od mjesec i još tri miliona u roku od 45 dana od dana sklapanja ugovora o kreditiranju.

Kredit u kojem će RiTe samo za kamate da plati skoro milion maraka, realizovan je prije nekoliko dana a ugovor je dodijeljen Novoj Banci.

Budućnost skupa i neizvjesna

RiTe Ugljevik će u narednih dvadeset godina morati da izdvoji 460 miliona maraka za troškove postrojenja za odsumoporavanje dimnih gasova na elektrani a koje će od narednog mjeseca biti pušteno u probni pogon.

U pitanju je sistem koji bi trebao da eliminiše 98 odsto sumpor dioksida iz dimnih gasova elektrane a u koji je uloženo 160 miliona maraka kreditnih sredstava koja tek treba da dođu na naplatu.

Termoelektrana u Ugljeviku inače košta privredu BiH više od 2,1 milijardi KM godišnje. To je polovina ukupnih šteta od zagađenja iz termoelektrana u BiH, piše u Studiji Energetske zajednice iz 2013. godine. U istom dokumentu stoji da će novo postrojenje za odsumporavanje povećati godišnje troškove RiTe  za skoro 36 miliona KM, jer će uz godišnju ratu kredita od 11 miliona  maraka biti potrošeno i oko 24,7 miliona maraka za upravljanje novim postrojenjem i njegovo održavanje.

Kako su nam rekli u RiTE, operativni troškovi sistema na godišnjem nivou će iznositi oko 15 miliona maraka.

Ovo znači da će do 2039. godine kada je predviđen prestanak rada elektrane samo u ove svrhe biti uloženo 300 miliona maraka.

To će srazmjerno uticati na povećanje proizvodne cijene električne energije iz ovog proizvodnog objekta”, rekli su za CAPITAL u RiTE Ugljevik.

Ovo bi bile sigurno loše vijesti za domaćinstva i privredu kojoj je prije nekoliko mjeseci povišena cijena struje.

Treba imati u vidu da ovo energetsko postrojenje proizvodi više od trećine električne energije u Srpskoj što znači da je gotovo nemoguće da dođe do  povećanje proizvodne cijene a da sa druge strane cijena za krajnjeg potrošača ostane nepromjenjena.

Bitno je naglasiti da je ovo poskupljenje samo refleksija stvarne cijene električne energije dobijene iz uglja. Ova cijena je bila održavana vještački niskom kroz prikrivanja stvarnih troškova zagađenja, ignorisanja troškova lošeg poslovanja, korupcije, prekomjernog i stranačkog zapošljavanja.

Černobil Evrope

Termoelektrana u Ugljeviku jedan je od najvećih zagađivača zraka u Evropi a od posljedica njenog rada godišnje umre ili se razboli na stotine ljudi.

Početkom ove godine su objavljeni podaci prema kojima ovo postrojenje emituje više sumpor dioksida (SO2) nego sve njemačke elektrane na ugalj zajedno

Samo u 2016. godini su otrovne emisije iz TE „Ugljevik“ “prouzrokovale 635 smrtnih slučajeva, 1.689 slučajeva bronhitisa kod djece i odraslih, 494 hospitalizacije i 192.236 izgubljenih radnih dana.

Jedna od vodećih evropskih organizacija koja se bavi zaštitom životne sredine i zdravlja ljudi, “Alijansa za zdravlje i životnu sredinu”, termoelektranu je nazvala “Černobilom Evrope”.

Tužba od 770 miliona eura visi nad glavom

Pored stotina miliona maraka koje će biti uložene u smanjenje zagađenja, RiTE Ugljevik bi mogao da izazove nove glavobolje građanima zbog tužbe od 770 miliona eura a koju je pokrenulo Elektrogospodarstvo Slovenije.

Naime, Slovenci traže da im se isplati odšteta na ime sredstava koja su uložili u izgradnju Termoelektrane Ugljevik prije rata, a koja je trebalo da im se vrate kroz isporuku struje do koje nije došlo, a sve po tadašnjem Sporazumu o recipročnom unapređenju i zaštiti investicija.

Postupak je pokrenut 2016. godine a prema nekim procjenama realno je da će biti okončan tokom 2022. godine.

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik, Elektroprivreda RS i Ministarstvo industrije i rudarstva su preduzeli sve moguće radnje u pravcu prikupljanja relevantne dokumentacije potrebne advokatskom timu”, poručuju iz RiTE Ugljevik.

Ne treba ignorisati ni ostale tužbe kojih je zaključno sa oktobrom ove godine 22 a u kojim se od RiTE potražuje iznos od 10,37 miliona maraka.

CZZS: Rješavanje samo dijela problema

Ugljevik

U Centru za životnu sredinu kažu kako će se i pored ogromnih ulaganja potencijalno riješiti samo dio problema kada je zagađenje u pitanju, pri tom veoma kasno, što je samo još jedan simptom nedostatka planskog i pravovremenog pristupa u razvoju elektroenergetskog sektora.

Bez obzira na upotrebu tehnologija za prečišćavanje dimnih plinova i dalje postoji problem s emisijama iz rudnika (uzurpacija i degradacija šuma, emisije prašine i zagađenje površinskih i podzemnih voda), deponovanjem šljake i pepela, te emisijama gasova staklene bašte iz termoelektrane.

Ovi problemi su posljedica višedecenijskog zanemarivanja suštinskih problema, te zastarjelog pristupa razvijanju elektroenergetskog sektora. Decenije trovanja naše sredine i građana su nas sustigle, ali isto tako i ekonomske posljedice, što vidimo ne samo u dugovima koji rastu iz dana u dan, već i u investicijama koje bi bila daleko isplativije da su izvršene na vrijeme. Međutim, sad je vrijeme da se okrenemo budućnosti i prihvatimo činjenicu da dolazi nova energetska epoha – energija iz obnovljivih izvora je sve pristupačnija, a porezi na ugljen dioksid uništavaju bilo kakvu ekonomsku računicu termoelektrana“, navode iz Centra za životnu sredinu .

Smatraju da je za razvoj alternativnih mogućnosti potreban je plan energetske tranzicije na državnom nivou u kojem će se detaljno isplanirati prelazak na obnovljive izvore energije.

Pritom, posebnu pažnju treba usmjeriti na socioekonomske posljedice koje će takva tranzicija imati na stanovništvo koje trenutno zavisi od termoelektrana.

Sve gore pobrojano pokazuje kako je proizvodnja električne energije iz uglja pored brojnih ekoloških i zdravstvenih posljedica koje sa sobom nosi, postaje više ekonomski neisplativa u poređenju sa sve prihvatljivijom cijenom proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije.

No, i  pored toga, Bosna i Hercegovina  planira da u narednim godinama uloži milijarde maraka u prljavu energiju, samo prividno se izjašnjavajući za prihvatanje evropske legislative i pristupanje Evropskoj Uniji, dok ta ista Evropa  upravo okreće leđa projektima zasnovanim na fosilnim gorivima.

CAPITAL: Dejan Tovilović

Ključne riječi:  , , , , , , , , ,

Komentari |


Komentari (11)

  • Ager Publicus

    Zvuci kao uvod u potragu za novim kreditorom/investitorom.

  • Pera

    Slažem se sa prethodnim komentarom.

    Iz ovog teksta nameće se zaključak da je jedina opcija za opstanak RITE Ugljevik i Elektroprivrede njena privatizacija.

    Bez privatizacije nije realno da se riješi pitanje nelikvidnosti i neefikasnosti ERS.

  • Pera

    Možda ovaj članak ima veze i ovim pripremama prodaje ERS koje navodi Marko Pavić juče.

    U toku je priprema prodaje Elektroprivrede Republike Srpske i Demokratski narodni savez će se tome po svaku cijenu energično suprostaviti!

    http://mojdoboj.info/novost/dns-protiv-prodaje-elektroprivrede-rs-i-nato-granice-na-drini/113436

  • Vaso

    Ne slažem se sa tekstom uopšte. Zaposlen sam u RiTE,redovno čitam novine koje pišu zaposleni, naši “novinari” i u tim novinama koje uređuju stručni ljudi situacija jednostavno ne može biti bolja.

  • Simo

    Budućnost je veoma jasna.
    Obe, TE Gacko i Ugljevik će pod pritiskom raznih strana: Evropske Unije, Evropske Energetske Zajednice, regionalnih i globalnih nevladinih organizacija koje su za coal phaseout, javnog mjenja, te odsustva institucija koje su spremne da investiraju u energiju iz uglja, i slično, biti ugašene. Pitanje je samo koliko brzo i na koji način. Sudeći po dosadašnjem iskustvu, ove elektrane će se vjerovatno držati u radu i iscrpljivati do zadnjeg momenta kao sredstva za kupovinu socijalnog mira i jeftina glasačka mašinerija. A onda će naprasno biti ugašene.
    U privatizaciju TE čisto sumnjam. Ko bi kupio ove mrtvace?
    Građanima Gacka i Ugljevika čiji životi zavise od ovih TE jasno treba poslati poruku šta ih čeka u sljedećih 5-10 godina.
    Pritisci na industriju uglja će rasti eksponencijalno u godinama ispred nas.
    Bolje je da na vrijeme razmišljate o alternativama.

  • Piši, briši

    Kredit i za odumporavnje a istog nema već četiri mjeseca.
    Slavenci su svoje završili a postrojenje još ne kreće. Znači TE i dalje nas truje.
    Kažu problem sa krečnjakom. Izgleda da ga nema tamo gdje se traži. Kažu ima ga u Doboju ili kod firme Ruding.
    Je li moguće da je sagradjeno postrojenje a da predhodno projektant nije pronašao najvažniju sirovinu. Šta se čeka.
    Uredniče, i ovo treba obraditi u novoj temi!

  • Elektrifikacija

    Zatvoriti da politicari ne uzmu nove kredite na pokradenu firmu, a račun prebace na gradjane.
    Hidroelektrarne buducnost jos 30 godina sto se na forumu piše bar 10 godina (čisto, jeftino, prirodno). Ako ih ne u iste HETR, HEDR imaju ogromna potencial za izvoz struje ja EU (elektro vozila sve vise), punionice 400kw svuda, auto napunis za 5min. HETR knjigovodska akcija 2.4km, na verzi samo 0,2km :-))))

  • Spale

    Pošto je ovo naša najveća termo-centrala onda je njen ogroman značaj za Republiku srpsku. Ako bi prodavala struju po tržišnim cijenama kao što radi centrala u Stanarima, da li bi je svi hvalili!

  • Djuro

    Termoelektrana bi trebala da dobije strateskog investitora i nova ulaganja i da posluje po trzisnim principima jos 20 godina. U suprotnom, zatvaranje je jedina opcija.

  • Kasno

    Sve prodat ili upropastit. Samo to je spas za koruptivnu BiH i Kosovo. Ako u 20 godina niste iskusili pošteni rad, to je jedini spas. Bolje cuvat ovce, pjevat, zderat cevape i disat čisti vazduh. Bar u gastroturizmu smo najbolji. Za 4.0 industrij na 5g mreži več je kasno.

  • Pera

    Najčistija elektrana u regionu, ali pitanje je kako će oni da vrate 80 miliona EUR. Bez privatizacije i smanjenja broja zaposlenih, teško da mogu da vrate tolike pare.

    RiTE Ugljevik dobila prečistač, postaće najčistija elektrana u regionu

    U Rudniku i termoelektrani /RiTE/ “Ugljevik” danas je u probni rad pušten sistem za odsumporavanje vrijedan 80 miliona evra koji ovog energetskog giganta Republike Srpske čini najčistijom elektranom u regionu.

    https://mondo.ba/Info/Drustvo/a918106/RiTE-Ugljevik-dobila-precistac-postace-najcistija-elektrana-u-regionu.html

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+