Capital.ba

Brazilska privreda tone bez naznaka spasa

29.09.2015. / 13:44

Brasil_Dilma_BetaAPRIO DE ŽANEIRO, Brazilsku privredu su zahvatili teški problemi s nacionalnom valutom na istorijskom minimumu i nezaposlenoću na petogodišnjem maksimumu, ali i političkom krizom koja otežava sprovođenje reformi.

Predsjednica Dilma Rousseff je prema anketama trenutno najnepopularniji šef države od povratka demokratije 1985. Ona pokušava da se izbori s pozivima za smjenu ili ostavku, što joj ostavlja malo političkog kapitala da provuče mjere štednje kroz Kongres kako bi se zaustavilo slabljenje privrede.

Brazilske privredne prilike pogoršane su padom cijena sirovina, uglavnom zbog smanjenja potražnje usljed usporavanja kineske privrede. Ekonomisti takođe krive neuspjeh u reformi poreskog sistema i na tržištu rada, kao i model zasnovan na domaćoj potrošnji.

Analitičari ocijenjuju da je Brazil propustio priliku za reforme u vrijeme kada je njegova privreda rasla zahvaljujući većim cijenama sirovine u periodu od 2007. do 2011.

Na političkom nivou predsjednica Rousseff je sve više izolovana zbog korupcionaškog slučaja koji trese Brazil. Tužioci navode da su građevinske i inžinjerske kompanije platile preko dvije milijarde dolara u mitu nekim političarima i direktorima u Petrobrasu kako bi dobili ugovore s naduvanim cijenama u vrijeme dok je Rousseff bila u upravi te državne naftne kompanije.

Skandal je paralizovao Petrobras, dugodišnji ponos brazilskog preduzetništva, ali i nadu da će crpljenjem nafte iz velikih rezervi ispod mora dalje podstaći privredu. Sa skandalom je povezana i građevinska industrija iz koje dolazi velika većina od 986.000 Brazilaca koji su izgubili posao u posljednjih 12 mjeseci.

Brazilska valuta real pala je za 35 odsto u odnosu na dolar ove godine, što je otežalo poslovanje koje imaju dugove denominirane u dolarima, kao što je Petrobras. Jak dolar je takođe poskupio uvoznu robu, pa su Brazilci suočeni s rastom cijena skoro svega – od kozmetike preko medicine pa do pekarskih proizvoda budući da je preko 60 odsto žita u Brazilu uvozno.

S inflacijom na 9,5 odsto, znatno više od ciljanih 6,5 odsto, Centralna banka nije u mogućnosti da smanji kamatne stope da bi jeftinijim novcem podstakla poslovne aktivnosti i domaću potrošnju, pošto niske kamatne stope nose sa sobom i inflatorni pritisak. Beta

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!