Bivši giganti donijeli bi hiljade radnih mjesta
25.09.2012. / 9:16
BANJALUKA, Pronalaženjem strateških partnera i pokretanjem posrnulih, nekada velikih firmi, u Republici Srpskoj otvorile bi se hiljade radnih mjesta, a među preduzećima koja imaju potencijal da stanu na noge i ožive privredu Srpske su “Šećerana”, “Energetika”, “Novoteks” i mnoga druga, ističu privrednici i ekonomisti.
Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić kaže da, i pored toga što u uslovima krize nije lako naći partnere koji će ulagati u preduzeća, postoji prostor za oživljavanje nekadašnjih velikih proizvođača.
– “Šećerana” iz Bijeljine je veoma značajan subjekat, koji je prije rata zapošljavao od 600 do 700 radnika, a zbog poznatih okolnosti u kojima se ovo preduzeće našlo, ono danas ne funkcioniše. Tu je i “Famos” iz Pala u kojem već radi oko 300 ljudi, ali postoji realna mogućnost za pronalaženje strateškog partnera i dalje otvaranje tržišta. Jedan od najboljih primjera dobro postavljene firme je “Orao” Bijeljina, koji je ni iz čega napravio fabriku. Pronalaženjem partnera ovoj firmi bi se zagarantovalo mnogo veće prisustvo na ino-tržištima i mnogo veći broj zaposlenih – kazao je Vidić.
On ističe da su za oživljavanje ovih preduzeća potrebni strani partneri jer je kod domaćih banaka jako teško doći do kredita. – Moramo naći investitore sa strane koji će ući u vlasničku strukturu i imati ekonomski interes da ulažu u te firme i da zapošljavaju ljude – kazao je Vidić i dodao da je RS do sada najbolju saradnju ostvarila sa Rusijom, te da bi u tom pravcu trebalo i da nastavi.
Predsjednik Savjeta izvoznika pri Privrednoj komori RS i direktor firme “Celeks” Predrag Zgonjanin kaže da ima mnogo preduzeća koja bi minimalnim ulaganjem mogla da potpomognu privredu Srpske, koja je u sve dubljoj krizi. Među tim firmama su, prema njegovim riječima, “Impro” i “Energetika”, koje su u stečaju.
– “Energetika” je nekada bila 56-megavatna elektrana koja je mogla da snabdijeva i širi region oko Banjaluke. Tu elektranu sada bi mogli da smanje na 15 megavata, što se vrlo lako može uraditi, i za godinu i dva mjeseca mogli bi proizvoditi 15 megavata struje koja se može prodati u inostranstvo – rekao je Zgonjanin.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da je privatizacija u Republici Srpskoj dovela do propasti firmi jer su se preduzeća smišljeno kupovala kako bi se došlo do vrijednih nekretnina, tako da je veoma mali broj firmi dobio strateškog partnera i nastavio da radi.
– Jedan od pozitivnih primjera je firma “Elvako” u Bijeljini, kao i “Mira” iz Prijedora. Međutim, većina drugih firmi nije imala sličnu sudbinu i nema volje da se to pitanje riješi. Tipičan primjer je “Novoteks”, koji je zapošljavao 800 radnika, a danas niko nije zainteresovan za reorganizaciju te firme – naglasio je Pavlović.
On je istakao da bi trebalo uraditi analizu privatizacije u RS kako bi se vidjelo koliko firmi uopšte radi i kako.
– Fabrika glinice “Birač” trebalo je da bude pokretač privrede RS jer se radi o domaćoj sirovini, a na kraju se ispostavilo da je to najveći gubitaš – istakao je Pavlović.
Trgovina
Predrag Zgonjanin kaže da se u Srpskoj sve vrti oko trgovine, te da ima malo pozitivnih primjera investicija u proizvodnju.
– Mi smo zemlja energije i hrane i to i treba da proizvodimo. Međutim, oni koji imaju novac ne žele da investiraju u proizvodnju, već ulažu uglavnom u trgovinu. Proizvodnja jeste stabilna i stalna, ali u trgovini se mnogo lakše dođe do novca, zbog čega se kod nas mnogo više ulaže u tu oblast – naglasio je Zgonjanin. Glas Srpske
Tagovi: energetikamihajlo vidicnovotekspredrag zgonjaninseceranatopvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
