BiH prijeti nestašica krompira
08.08.2018. / 10:35
BANJALUKA – Iako je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih zemalja izvan Evropske unije koja može izvoziti krompir u zemlje EU, izvoz ovog povrća u prvih šest mjeseci 2018. godine manji je u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz veći za čak tri miliona maraka. Istovremeno, manje su i površine pod ovom ratarskom kulturom.
Prema mišljenju domaćih proizvođača, stanje je ovakvo zbog toga što je domaći krompir završio na deponijama 2016. godine, kao i nepovoljnih vremenskih uslova ove godine, što za posljedicu ima i nestašicu krompira na domaćem tržištu, gdje se masovno prodaje onaj iz uvoza.
“Vrijednost krompira izvezenog iz BiH u prvih šest mjeseci ove godine je 1.104.243,47 KM, dok ga je u istom periodu prošle godine izvezeno u vrijednosti od 1.341.0175,12 KM”, istakli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.
Prema njihovim podacima, u prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezen krompir u vrijednosti od oko 10 miliona maraka, a prošle godine oko sedam miliona KM.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, ističe da su posljedica manje proizvodnje krompira katastrofalni gubici iz 2016. godine, kada su, kako kaže, ogromne količine krompira završile na deponiji. U konačnici, sve to dovelo je do toga da je ove godine zabilježena čak i nestašica domaćeg krompira na tržištu.
“Mi nismo prodali naš rod 2016. godine, tako da smo na početku 2017. godine išli s manjom sjetvom, što je imalo za posljedicu da krompira nismo imali dovoljno do šestog mjeseca 2018. godine”, naglašava Mastalo i dodaje da je to rezultiralo većim uvozom krompira u prvom polugodištu ove godine.
Istakao je da je na nestašicu krompira uticala i nepovoljna kišna godina, zbog čega ovo povrće trune i napadaju ga razne štetočine, što će, pojašnjava, imati za posljedicu malu ponudu krompira na tržištu.
“Nestašica je najviše posljedica minusa iz 2016. godine, od kojeg se ne možemo oporaviti, nemamo sredstava i ne možemo ući u proizvodnju”, ističe Mastalo i dodaje da će nestašica krompira sigurno vladati i u prvoj polovini 2019. godine.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je da zemlje u koje BiH izvozi krompir štite svoju domaću proizvodnju, što je, kako kaže, jedan od faktora manjeg izvoza.
“Te zemlje uvode određene carinske barijere, koje ograničavaju uvoz i povećavaju cijenu uvoznog krompira kod njih. Sa druge strane, kod nas je pala proizvodnja krompira zbog nepovoljnih vremenskih uslova”, pojasnio je Marinković.
Prema njegovim riječima, proizvodnja domaćeg krompira u BiH takođe je pala i zato što su poljoprivrednici prethodnih nekoliko godina imali viškove koji su završili na deponijama.
“Oni krompir nisu mogli plasirati upravo zbog nekontrolisanog uvoza, jer mi imamo ‘hroničnu upalu’ kada je u pitanju otvorenost granica, pa je tako za uvozne proizvode sve dozvoljeno, a kada se izvoze naši proizvodi, naši proizvođači, koji proizvode u teškim uslovima, ne mogu da obezbijede neophodne dokumente”, istakao je Marinković te dodao da zbog svega ovoga proizvođači u konačnici imaju gubitke, bez obzira na prinose.
A da li će krompira biti na tezgama u BiH, ostaje da se vidi, s obzirom na to da je, prema pisanju njemačkih i švajcarskih medija, suša u zapadnoj Evropi uzela danak i smanjila prinos.
Naime, njemački proizvođači krompira upozoravaju da bi prinos krompira u toj zemlji ove godine mogao biti manji i za 40 odsto. Neyavise novine
Tagovi: bihkrompirnestasicatrzistevazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
