Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    „Šume RS“ propadaju – Radnicima zabranjeno da kupe i šerpu

    15. Jula 2025. — 16:02

    Elek na sudu potvrdio da mu Vukelić nije tražio 6.000 KM

    15. Jula 2025. — 13:30

    Firma iz Zagreba dobija od Stanivukovića posao vrijedan 35,4 miliona KM

    15. Jula 2025. — 13:02

    UIO otkrila višemilionske poreske malverzacije

    15. Jula 2025. — 11:32
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    EU više novca potrošila na kupovinu ruskog gasa, nego na pomoć Ukrajini

    14. Jula 2025. — 09:00

    “Elektroprivreda BiH” mora da kupi 400.000 tona uglja

    8. Jula 2025. — 10:43

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    8. Jula 2025. — 08:59

    Potrošnja i proizvodnja uglja u Evropskoj uniji na istorijskom minimumu

    4. Jula 2025. — 13:22

    Kineski rast u drugom kvartalu nadmašio očekivanja

    15. Jula 2025. — 12:33

    Velike razlike u visini penzija u Srpskoj i FBiH

    15. Jula 2025. — 09:37

    Promet na berzi veći od 578.000 KM

    14. Jula 2025. — 16:34

    ERS za kredit od 18 miliona plaća 7,5 miliona KM kamate

    14. Jula 2025. — 14:43

    Promet na berzi veći od 578.000 KM

    14. Jula 2025. — 16:34

    Kreis International postao većinski vlasnik banjalučkog Stočara

    10. Jula 2025. — 13:10

    Ko su najveći telekomunikacioni igrači na Balkanu

    4. Jula 2025. — 08:16

    Banjalučka firma isplaćuje dividendu akcionarima

    3. Jula 2025. — 08:16

    Odloženo povećanje carina EU za Sjedinjene Američke Države

    14. Jula 2025. — 14:01

    Američke carine na brazilsku robu opet poskupljuju kafu

    14. Jula 2025. — 12:40

    BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

    11. Jula 2025. — 14:56

    SAD odrezala Srbiji carine od 35 odsto

    8. Jula 2025. — 09:20

    Turisti iz Hrvatske najbrojniji u BiH

    15. Jula 2025. — 14:24

    Wizz Air napušta Abu Dabi

    15. Jula 2025. — 11:12

    Tokom juna u Srpskoj izdato oko 2.500 turističkih vaučera

    15. Jula 2025. — 10:38

    Više od četvrtine stanovnika EU ne može na odmor

    14. Jula 2025. — 15:46

    Stopa rasta BDP-a Srpske 3,1 odsto

    16. Jula 2025. — 10:00

    Tekstilci u pat-poziciji

    16. Jula 2025. — 08:16

    Domaće brašno osvaja inostrana tržišta

    15. Jula 2025. — 07:37

    IT kompanije razmatraju povlačenje iz Srbije zbog ukidanja podsticaja

    14. Jula 2025. — 14:45
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Milka čokolada osvojila nagradu za najveću prevaru potrošača

    15. Jula 2025. — 14:01

    Federer više novca zaradio investiranjem, nego osvajanjem 20 grend slemova

    14. Jula 2025. — 10:46

    Ovo voće košta 160 dolara po komadu

    6. Jula 2025. — 16:18

    Jednostavnim trikom možete značajno uštediti gorivo

    6. Jula 2025. — 09:03

    Kineski rast u drugom kvartalu nadmašio očekivanja

    15. Jula 2025. — 12:33

    Wizz Air napušta Abu Dabi

    15. Jula 2025. — 11:12

    Više od četvrtine stanovnika EU ne može na odmor

    14. Jula 2025. — 15:46

    Odloženo povećanje carina EU za Sjedinjene Američke Države

    14. Jula 2025. — 14:01
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » BiH neće uspjeti da pogasi termoelektrane do 2050. godine (VIDEO)

BiH neće uspjeti da pogasi termoelektrane do 2050. godine (VIDEO)

Andrijana PisarevićAndrijana Pisarević19. Maja 2024. — 06:00Nema komentara8 minuta čitanja
Foto: Deutsche Welle

SARAJEVO/BANJALUKA – Prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini mogao bi da traje mnogo duže nego što to traži Evropska unija zato što ovaj proces zahtijeva, prije svega, politički konsenzus na svim nivoima, a zatim velika ulaganja u niskokarbonske tehnologije i izgradnju infrastrukture potrebne za postepeno gašenje termoelektrana.

Foto: Deutsche Welle

Prema riječima stručnjaka u oblasti obnovljivih izvora, BiH ima velike potencijale u obnovljivim izvorima energije, ali i mnogo problema koji je ometaju da ih iskoristi i sprovede dekarbonizaciju u zadatom roku, odnosno do 2050. godine.

Direktor kompanije “Gas-Res” Nikica Vranješ kaže da su rokovi za gašenje termoelektrana preambiciozno određeni, pogotovo kada se ima u vidu aktuelna energetska kriza i zakonska regulativa koja zahtijeva politički konsenzus i usklađivanje. Ipak, vjeruje da se mnogo toga može uraditi da bi smanjili emisiju CO2 čak i u postojećim prljavim elektranama.

“Proces dekarbonizacije nije jednostavan. Dok vi pokrenete proces izgradnje solarne elektrane, hidroelektrane ili vjetroelektrane, prođe pet-šest godina. Od idejnog rješenja i njegovog usvajanja, preko eksproprijacije i izgradnje, jasno vam je da to traje, ali mi u tom pravcu moramo da idemo. Sigurno je i da se trenutno razvija oprema koja smanjuje emisiju CO2 u termoelektranama, poput elektrostatskih filtera”, kaže Vranješ.

U procesu dekarbonizacije, kaže, vrlo često se spominje gas, kao najmanje prljavo fosilno gorivo, ali nas muči nedostatak infrastrukture. Tome u prilog govori i informacija da se gasovod od 325 kilometara, na potezu od Bijeljine do Novog Grada najavljuje već nekoliko godina, ali da još uvijek nema ni konsenzusa ni radova.

“Gas je dobar prelazni energent u procesu deakrbonizacije, posebno u industriji jer smanjuje emisiju CO2 za oko 50 odsto u odnosu na mazut i 60 odsto u odnosu na ugalj. Naša gasna infrastruktura nije velika, a da bi se gradila, opet je potrebna saglasnost svih partnera u BiH”, kaže Vranješ.

U suštini, BiH ne bi trebala imati previše problema u prelasku na zelenu energiju, odnosno u procesu prestanka proizvodnje električne energije iz termoelektrana, smatra predsjednik Upravnog odbora Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju (RESET) Mirza Kušljugić.

Kaže da se već više od 50 posto energije u BiH proizvodi iz obnovljivih izvora energije, odnosno iz hidroelektrana, vjetroelektrana i solarnih elektrana, a značajan dio iz termoelektrana ide u izvoz.

“BiH jedna je od rijetkih u Evropi koja preko 50 posto potrošnje pokriva iz obnovljivih izvora. Potencijali solarnih, vjetro, hidro i elektrana na biomasu su takvi da je BiH jedna od rijetkih zemalja u regionu koja može izvršiti potpunu dekarbonizaciju sa postojećim tehnologijama, koje su ekonomski opravdane”, rekao nam je Kušljugić.

Postoje mišljenja da se malo energije u BiH trenutno dobija iz izvora poput solarnih i vjetroelektrana, te da bi to moglo znatno otežati energetsku situaciju u BiH u slučaju gašenja termoelektrana.

Fokus na solarne elektrane

“Ne treba gledati koliko se trenutno energije proizvodi iz tih izvora, nego kolika je brzina rasta, a ona je u BiH, kao i u svim zemljama regiona, a posebno državama EU, okarakterisana eksponencijalnim rastom. To znači da, ako posmatrate postojeći trend i radite projekciju do 2030. godine, recimo iz solarnih elektrana, onda ćete vidjeti da je planom predviđena proizvodnja od 20 odsto energije iz solarnih elektrana“, dodao je Kušljugić.

Što se tiče izgradnje elektrana na gas, kao prelaznog rješenja u procesu dekarbonizacije, Kušljugić ističe da BiH nema razvijenu gasnu infrastrukturu, te da zbog toga ne postoje ni preduslovi da bi se o tome uopšte razmišljalo u narednih tri do pet godina.

“Još nisam čuo nikoga ko kaže da bi trebalo graditi gasne elektrane, da kaže koje i koja bi bila njihova snaga, osim Milorada Dodika. On spominje neke strašno velike količine elektrana na ruski gas. U nacionalnom energetskom planu nema elektrana na gas”, napomenuo je Kušljugić.

Solarni paneli

Elektroprivreda Republike Srpske je prije skoro tri godine objavila “Program energetske održivosti domaćinstava” i obećala građanima da će 50.000 domaćinstava dobiti priliku da postavi panele na svoje kuće i postati energetski nezavisni.

Projekat je brzo zapao u ćorsokak zbog veoma malog broja prijavljenih, ali i zbog problema sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH od koje su tražili da mijenja Zakon o PDV-u.

Naime iz ERS tvrde da ovaj zakon nalaže da se sva energija preuzeta iz mreže oporezuje, dok bi prema Zakonu o obnovljivim izvorima energije porez trebalo obračunati na razliku između preuzete i predate količine električne energije, odnosno na osnovu neto mjerenja. UIO se potom oglasila i rekla da je sve već regulisano, a da se detalji mogu riješiti podzakonskim aktima. 

Prema njegovim riječima, BiH bi trebala fokusirati razvoj proizvodnje električne energije na ono što se može, uz postojeće tehnologije, uraditi u narednih tri do pet godina, a to su, prije svega, solarne i vjetroelektrane.

“Trebalo bi se fokusirati na solarne elektrane, prije svega male, odnosno razvoj građanske energije. Postaviti solarne elektrana na sve “žive” krovove, a to se može realizovati u narednih tri do pet godina. Sve drugo je priča o nekakvim velikim investicijama, koju slušamo posljednjih 15 godina i koje se ne realizuju. Zašto se ne fokusiramo na ono što je moguće, umjesto da se taj proces minira”, kazao je Kušljugić.

Među one koje je Kušljugić spomenuo kao donosioce odluka, zasigurno je i Vlada FBiH, tačnije Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva koji su nam rekli da je njihovo najveće dostignuće do sada usvajanje tri energetska zakona i to o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti, o električnoj energiji i o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.

“Jedna od najvažnijih aktivnosti koja se sprovodi u BiH je svakako izrada integrisanog energetskog i klimatskog plana BiH/FBiH za period 2021-2030. godina (NECP BiH/ECP) čime se usklađuju višestruki ciljevi: EU u oblasti energetike i klime, Okvirne Konvencije UN-a o promjeni klime, Pariškog sporazuma i iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice”, rekli su.

Ovo će definisati ciljeve za povećanje mjera energijske efikasnosti, udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2030. godine, kao i potrebne politike i mjere za njihovo ostvarivanje.

Kao najveći izazov istakao je uspostavljanje odgovarajućeg modela finansiranja prelaska na obnovljive izvore energije.

U Ministarstvu energetike i rudarstva RS za CAPITAL kažu da je veoma je teško i nezahvalno odrediti momenat kada će doći do zaustavljanja termoelektrana.

„Evropska unija je rekla da je to 2050. godina i možemo reći da je taj rok teško realan čak i za mnogo razvijenije zemlje, dok za druge nikako nije, što opet zavisi od stepena razvijenosti zemlje i dostupnosti evropskih finansijskih sredstava za ovu namjenu“, istakli su u Ministarstvu.

Kažu da je Ministarstvo energetike i rudarstva aktivno uključeno u aktivnosti koje imaju za cilj sagledavanje načina kako da najbolje ispoštujemo naše obaveze u tom pogledu.

„Međutim, treba imati u vidu da se proizvodnja električne energije u Republici Srpskoj bazira pretežno na radu termoelektrana na domaći ugalj, koje u ukupnoj proizvodnji električne energije učestvuju sa preko 60 odsto. Stoga bi nagli „izlazak iz uglja“ bio veliki udar za naš elektroenergetski sistem i državu i sigurno bi izazvao brojne složene probleme“, istakli su u Ministarstvu.

U Republici Srpskoj termoelektrane i industrijske elektrane proizvode oko 63 odsto električne energije, a ostalo se proizvodi iz obnovljivih izvora, uključujući velike hidroelektrane, male hidroelektrane, male solarne elektrane i elektrane na biogas.

Ekonomski faktori usporavaju dekarbonizaciju

Veliki problem u procesu dekarbonizcije i prelasku na čistiju energiju igra ekonomski faktor, odnosno socijalna situacija u kojoj se nalaze građani. Čak 90 odsto njih se grije na drva, ugalj i električnu energiju dobijenu iz termoelektrana. Ovo pokazuje da građani jednostavno ne mogu da plate grijanje putem energana, bile one na gas ili na neko drugo gorivo.

Osim toga, domaća privreda bi od 2026-2030. godine mogla izgubiti preko dvije milijarde maraka prihoda ako institucije ne usklade direktive Evropske unije sa domaćim zakonodavstvom i ne uspostave ETS naplatu takse za emisiju ugljen dioksida. Dva su moguća scenarija, ali su za oba već probijeni rokovi. Prvi je da se do početka 2026. godine uspostavi povoljniji ETS sistem za naplatu u BiH ili da taksu za CO2 privrednici plaćaju na granici, prilikom izvoza robe u EU kroz sistem CBAM. Ova regulativa prvo će “dohvatiti” proizvodnju čelika i željeza, aluminijuma, električne energije, vodonika, cementa i fertilizatora, a kasnije i kompletnu izvozno orijentisanu privredu koja će imati obavezu mjerenja, izračunavanja i izvještavanja o ugrađenim emisijama GHG (plinova staklene bašte) u svoje proizvode.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH već su upozoravali nadležne da se moraju više potruditi da bi se spriječio odliv novca od poreza koji bi trebalo da se usmjeri na razvojne projekte dekarbonizacije privrede i prelaska na obnovljive izvore energije.

CAPITAL/Oslobođenje: Andrijana Pisarević/Almir Šarenkapa

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
bih obnovljiva energija termoelektrane zelena energinja
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakNajava događaja za nedjelju, 19. maj 2024. godine
Sljedeći članak Višković: Auto-put Beograd-Banjaluka projekat od nacionalnog interesa

Povezani članci

Capital teme 44 minute čitanja

Ako neće država, ekonomija će ugasiti termoelektrane na ugalj

Capital teme 01 minuta čitanja

Uskoro gledajte video serijal: Kineski put – Pojas oko Bosne i Hercegovine

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Šume RS“ propadaju – Radnicima zabranjeno da kupe i šerpu

15. Jula 2025. — 16:0252 minute čitanja

Trenutna finansijska situacija nije pogodna za kreditiranje radnika

Elek na sudu potvrdio da mu Vukelić nije tražio 6.000 KM

15. Jula 2025. — 13:30

Firma iz Zagreba dobija od Stanivukovića posao vrijedan 35,4 miliona KM

15. Jula 2025. — 13:02

UIO otkrila višemilionske poreske malverzacije

15. Jula 2025. — 11:32

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti