– Registracija farmi, javno zdravlje i identifikacija životinja uslov za izvoz crvenog mesa u EU
– Domaćim proizvođačima problem su nepovoljni sporazumi koje je BiH potpisala
BANJALUKA – Bosna i Hercegovina još nije ispunila uslove za izvoz crvenog mesa u Evropsku uniju, a ključni uslovi koje treba da ispuni odnose se na javno zdravlje životinja, registraciju farmi, identifikaciju životinja, te program nadzora nad zaraznim bolestima i uspostavljanje laboratorijske mreže.
O konkretnim rokovima kada bi BiH mogla da ispuni ove uslove u institucijama nisu željeli da govore, navodeći da oni nisu precizno definisani.
Ipak, privrednici koji mogu i planiraju da izvoze crveno meso na zahtjevno evropsko tržište očekuju da bi to pitanje trebalo da bude riješeno tokom iduće godine.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za CAPITAL su rekli da se proces realizacije uslova za izvoz crvenog mesa u EU trenutno nalazi u drugoj fazi odnosno u procesu odobravanja izvoza, dok je prva faza okončana u oktobru prošle godine.
Podsjećaju da je Direktorat za zdravlje i sigurnost hrane Evropske komisije dostavio Kancelariji za veterinarstvo BiH izvještaj o inspekcijskom nadzoru s ciljem utvrđivanja ispunjavanja uslova za izvoz crvenog mesa iz BiH na tržište Evropske unije.
„Nadležne institucije na svim nivoima vlasti u BiH trebalo bi da aktivno rade na realizaciji dodatnih preporuka, koje se odnose na ispunjavanje uslova u vezi javnog zdravlja životinja, registraciju farmi, identifikaciju životinja (kontrole kretanja), te program nadzora nad zaraznim bolestima i uspostavljanje laboratorijske mreže“, kazali su u ministarstvu.
Rokovi nisu precizno definisani
Dodaju da su to uslovi koji se moraju ispuniti u drugoj fazi, nakon čega će, u zavisnosti od epidemiološke situacije, nadležni inspektori iz EU doći u BiH i izvršiti neophodne kontrole, tako da rokovi nisu precizno definisani ni određeni.
U Kancelariji za veterinarstvo BiH nisu željeli da govore o konkretnim zamjerkama koje je Direktorat za zdravlje i sigurnost hrane Evropske komisije naveo u izvještaju o obavljenom auditu za kontrolu zdravlja životinja u cilju provjere ispunjenosti uslova za izvoz mesa goveda, ovaca i koza iz BiH na tržište Evropske unije.
U kratkom odgovoru su naveli da Kancelarija za veterinarstvo BiH u saradnji sa nadležnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta BiH intenzivno radi na pripremi akcionog plana za uklanjanje uočenih nedostataka.
„U samom planu će biti navedeni i rokovi za izvršenje. Nakon dostavljanja akcionog plana za uklanjanje nedostataka, izvještaj Evropske komisije, zajedno sa akcionim planom će postati javni i biće objavljeni na web stranicama Evropske komisije“, rekli su u Kancelariji za veterinarstvo BiH.
U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kažu da, u saradnji sa Kancelarijom za veterinarstvo BiH i nadležnim tijelima Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH, intenzivno rade na pripremi akcionog plana za uklanjanje uočenih nedostataka, te da će u samom planu biti navedeni i rokovi za izvršenje.
„Otvaranje novih tržišta prioritet je u radu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. S tim u vezi, ističemo da je EU važan spoljnotrgovinski partner BiH, te da se aktivno radi na stvaranju uslova za izvoz domaćih proizvoda na ovo, ali i na tržišta drugih zemalja poput Rusije i zemalja članica Evroazijske ekonomske unije, Kine, Izraela, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata“, kazali su u ministarstvu.
Nova tržišta dobrodošla, ali neophodna zaštita domaće proizvodnje
Domaći proizvođači pozdavljaju napore da se omogući izvoz mesa, ali naglašavaju da im to neće donijeti mnogo koristi ukoliko se ne ne donesu mjere kojim bi se zaštitila domaća proizvodnja.
Vlasnik i direktor Industrije mesa „ZP komerc“ Ljubiša Rosić kaže za CAPITAL da BiH nema potrošača za skuplje komade crvenog mesa i da bi ih mogli izvoziti na tržište EU.
Međutim, domaćim proizvođačima veliki problem predstavljaju nepovoljni sporazumi koje je BiH potpisala, a prema kojima oni koji izvoze u EU plaćaju carinu, dok su proizvođači iz EU prilikom uvoza kod nas oslobođeni plaćanja carina.
„To znači da će naše meso, kada dobijemo mogućnost izvoza biti za osam do 10 procenata, koliko iznosi carina, skuplje i samim tim nekonkurentnije za taj iznos. Bez obzira na to, ja se nadam da će u toku iduće godine biti ispunjeni uslovi za izvoz i da ćemo imati pristup tom značajnom tržištu“, kaže Rosić.
On je istakao da je najveći problem oko obilježavanja životinja i usaglašenosti entitetskih propisa.
„Što se tiče konkretno uslova koje naša mesna industrija treba da ispuni, mi smo veoma blizu i sigurni smo da ćemo biti spremni za izvoz čim država dobije zeleno svjetlo za to“, naglasio je Rosić.
Mesna industrija “ZP komerc” ima svoju vlastitu farmu sa 5.000 grla junadi.
„Mi smo jedan od najvećih uzgajivača žive junadi u BiH, a istovremeno smo i prerađivači. Ove godine smo imali nešto izvoza za Tursku i poslali smo jedan brod za Liban“, istakao je Rosić.
Grujica Vico, jedan od osnivača Poljoprivredne zadruge “Gvozno” iz Kalinovika, koja ima od 170 do 180 grla, za CAPITAL kaže da je otvaranje bilo kojeg tržišta dobrodošlo, ali da je neophodan sistemski pristup domaćoj proizvodnji kako bi se poboljšao rasni sastav, investicije na samim gazdinstvima, ali i domaća proizvodnja teladi koja ulaze u tov, s obzirom na to da se trenutno telad dosta uvozi.
„Samo ako napravimo napredak u svim karikama možemo doći do konkurentnije proizvodnje. Mi trenutno uvozimo telad za tov iz Rumunije, Moldavije i Mađarske, iako imamo potencijal da ih sami proizvodimo“, kazao je Vico.
Ističe da je ogroman deficit u spoljnotrgoviskoj razmjeni goveđeg mesa, što znači da domaći proizvođači trenutno nisu konkurentni. Ali, dodaje, to se može promijeniti ako se u svim segmentima učini napredak.
„Možemo se nametnuti kvalitetom koji, naravno, donosi i veću cijenu. Takođe, imamo i druga tržišta, mimo EU, koja su interesantna, kao što su arapske zemlje. Dobro je da se otvori što više tržišta, ali govoriti samo o otvaranju novih tržišta, a ne poboljšati sve ostale karike u lancu neće donijeti potpun efekat“, naglasio je Vico.
Marinković: Na kilogram izvezenog u BiH dolazi 12 kilograma uvoznog mesa
S druge strane, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kaže da BiH nema potrebne količine za izvoz i da je na jedan kilogram izvezenog mesa dolazi 12 kilograma iz uvoza.
„Nekad je taj omjer bio 7:3, a sada je 12:1. Po meni je loša politika da uopšte tražimo mogućnost za plasman na ino tržište, a ne proizvodimo ga ni približno onoliko kolike su naše potrebe. Treba raditi na tome da se poveća domaća proizvodnja čiji značaj tek sada vidimo kada je došlo do poremećaja na tržištu“, kazao je Marinković.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić ističe da izvoz u trenutnoj situaciji ne bi mnogo značio jer su proizvođači uništeni proteklih godina.
„Imamo ogroman nedostatak trenutno crvenog mesa za naše potrebe i svinjetine i junećeg mesa. Institucije nisu htjele da nas zaštiti na vrijeme, pa su mnogi odustali od ovog posla“, kazao je Maljčić i dodao da su cijene svinjetine znatno skočile usljed tog velikog nedostatka.
Ipak, kaže da bi otvaranje novog tržišta otvorilo i mogućnosti za nove investicije i možda uticalo na neke proizvođače da se ponovo okušaju u stočarskoj proizvodnji.
Da BiH daleko više uvozi nego što izvozi mesa potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Tako je u prvih osam mjeseci ove godine vrijednost uvezenog crvenog mesa, odnosno goveđeg, kozjeg, ovčijeg, svinjskog, konjskog u BiH iznosila oko 230 miliona KM, dok je izvezeno svega oko šest miliona KM.
Najviše mesa u BiH dolazi iz Italije, Nizozemske, Poljske, Njemačke, Austrije, Danske, Mađarske, dok se izvozilo u samo nekoliko zemalja i to u Tursku, Makedoniju, Srbiju, Obalu Slonovače.
Najveći uvoznici mesa u BiH su Mesna industrija „Tulumović“ Laktaši, koji su istovremeno i među najvećim izvoznicima, “Bajra“ Travnik koji je, takođe, među većim uvoznicima. Na listi najvećih uvoznika su i “IM Semić“, Visoko, “Intermeat“, Mesna industrija „DIM-DIM“ Laktaši, “Karliko“ export-import Ljubuški i drugi.
Pored „Tulumovića“ i „Bajre“ na listi najvećih izvoznika su i “Š- Ridža Olovo “ZP Komerc“ Bijeljina, Mesna industrija „Rakitno“ Posušje.
CAPITAL: Marina Ljubojević