Capital.ba

Bečka škola: Zaradom od naših rijeka spašavaju lijepi plavi Dunav

03.07.2020. / 14:38

– Dok Kelag uništava najzdravije mladice na Balkanu, njihovi vlasnici ulažu milione u obnovu rijeka u Austriji
– Kelag: Sve elektrane izgrađene su u skladu sa propisima. Nismo bili obavezni obnavljati staništa mladice

 

BANJALUKA – „Bosna i Hercegovina, sa površinom od 51.000 km2, šesta je u Evropi po vodenom bogatstvu. Većina rijeka izvire u srcu Dinarida i jureći ka dolinama i ravnicama, u kamenu planinskih lanaca u BiH, urezuje kanjone čudesne ljepote. Dragocjene rijeke i potoci oduvijek su narodu i hljeb i ruže – ne samo da su omogućile opstanak i razvoj brojnih zajednica, nego su ih hranile i vanrednom ljepotom“, naveli su članovi 29 udruženja iz cijele BiH u pismu Energetskoj zajednici i Evropskoj komisiji upućenom povodom uništavanja rijeka gradnjom malih hidrocentrala.

U BiH je do sada izgrađeno ili je u gradnji ukupno 446 malih hidroelektrana (MHE), a prema riječima investitora, na kraju bi ih trebalo biti 600, što bi značilo da na skoro svakoj rijeci i potoku u BiH bude izgrađena barem jedna mala hidroelektrana, ukoliko uspiju u svom naumu.

Lokalno stanovništvo koje živi pored rijeka gdje već rade MHE dobro zna da poslije njih više ništa nije isto. Korita su prazna, riba nestaje, vegetacija se mijenja, nekada plodna zemlja pored rijeka više nije plodna. Jasno je da nema ništa od obećanja o zapošljavanju lokalaca i privrednom napretku.

Trećina vlasnika MHE u BiH su djelimično ili potpuno stranci: „Čalik enterji“ (Turska), „Engronova“ (Slovenija), „Grid“ (Hrvatska), „Ebh“ (Austrija), „Interenergo“ (Austrija) „Elgrad“ (Francuska), „Elegija“ (Austrija)… samo su neke od firmi koje su izgradile ili još grade male hidrocentrale.

kelag

„Interenergo“ je podružnica austrijske firme „Kelag“ koja je specijalizirana za gradnju MHE i koja se namjerila na rijeke u BiH. Austrijske kompanije su inače umiješane u nekoliko desetina projekata sa malim hidroelektrana u zemljama regiona, od kojih je dobar dio u zaštićenim područjima. „Kelag“, nakon što je elektranama uništio rijeku Ugar, gdje više gotovo nema mjesta za kupanje, naredna meta bila je rijeka Sana.

Slobodan Lončar iz „Interenerga“ i firme „EHE“, koje su u sastavu „Kelaga“, za CAPITAL potvrđuje da imaju više MHE u BiH.

„Do sada smo izgradili tri MHE na području Republike Srpske, a u FBiH smo kupili pet već izgrađenih MHE. Sve elektrane su izgrađene u skladu sa zakonima i  propisima nadležnih institucija“, ističe Lončar.

„To Evropa od nas traži”

Inače, odnos EU prema zaštiti životne sredine Zapadnog Balkana je takav da ona nije ni spomenuta u EU Strategiji za zemlje Zapadnog Balkana iz 2018. godine. Za region Zapadnog Balkana, za koji se očekuje da će se pridružiti EU – EU organizuje samo Energetsku zajednicu, pri tome se u najvećoj mjeri zanemaruje primjena pravnih propisa EU u vezi sa životnom sredinom, koji bi morali ići u paketu sa energijom.

Ova ugovorna obaveza prema Energetskoj zajednici je poslužila lokalnim političarima i njihovim lobijima da od svih mogućih izvora obnovljive energije, naglasak stave na isključivo izgradnju malih hidroelektrana, kao nešto “što Evropa od nas traži”.

„Pojedini investitori su izgradnju malih hidroelektrana predstavljali čak i kao uslov za buduće učlanjenje u EU. Onda su, na osnovu toga, uglavnom u prihode vlasnika malih hidroelektrana usmjeravana nemala sredstva (oko 48 miliona KM u 2019. godini) prikupljena iz “naknade za obnovljive izvore” koja se plaća kao dodatak na mjesečnim računima za električnu energiju građana i privrede. Podsticaji i  otkup po garantovanim cijenama ukupne količine proizvedene struje tokom 12 (FBiH), odnosno 15 (RS) godina čine ovu vrstu ulaganja najmanje rizičnom od svih drugih privrednih ulaganja. Zarada višestruko veća od inicijalnog ulaganja je zagarantovana”, navodi se u podacima Eko akcije.

Uništavanje mladice

Sana je jedna od šest najznačajnijih rijeka za očuvanje edemske vrste mladice koja živi isključivo u tom dijelu sliva Dunava. Mladica je jedna od najpopularnijih i najimpresivnijih riječnih riba u Evropi. Može narasti do 1,5 metara, živi samo u slivu Dunava i nigdje drugo na svijetu. Voli hladne, brze i šljunkovite rijeke.

kelag

I dok u Njemačkoj, Austriji i nekim drugim zemljama žive male populacije ove vrste, rijeke Balkana pružaju stanište posljednjim preostalim većim populacijama. Međutim, ukoliko budu izgrađene planirane MHE u tim riječnim područjima, mladica neće preživjeti. Projekat „Medna“ bio je prvi u nizu.

Godinama je trajala borba između lokalnog stanovništva, eko udruženja sa predstavnicima vlasti, a MHE „Medna“ ipak je izgrađena 2018. godine u dijelu Sane koje je zaštićeno područje.

I dok „Kelag“ uništava najzdravije mladice na Balkanu, milioni se troše na obnavljanje rijetkih staništa mladica u EU, posebno u Austriji. Prema istraživanju „Riverwatcha“, za obnovu izvorišta rijeka u Austriji od 1999. godine potrošeni su miliona evra. To podrazumijeva uklanjanje konstrukcija nasipa i drugih umjetnih zapreka kako bi rijeka dobila svoj prostor.

Samo u Koruškoj (odakle dolazi „Kelag“) potrošeno je 13,4 miliona evra. Čak je „Verbund grupa“, koja je suvlasnica „Kelaga“ finansirala projekat obnove na rijeci Traisen u Donjoj Austriji sa šest miliona evra da bi se regenerisala staništa mladice.

„Da ovo nije tako dramatično, bilo bi smiješno. Dok se milioni troše na popravljanje grešaka prošlosti u Austriji i drugim zemljama EU, firme poput „Kelaga“ čine iste greške iznova na Balkanu i uništavaju najbolje rijeke kao i rijetke, ugrožene vrste. Ovo se mora zaustaviti“, kaže Ulrich Eichelmann iz „Riverwatcha“.

“Kelag”: „Nismo bili obavezni obnavljati staništa mladice“

Iz grupacije “Kelag“ poručuju da tokom perioda izgradnje njihovih MHE u BiH nije bila donesena ribarska osnova, kako je to Zakon o ribarstvu propisao.

„Nismo bili obavezni obnavljati staništa mladice. Na to nas nije obavezivao niti jedan akt institucija BiH. Napominjemo da smo u okviru hidroelektrana izgradili riblje staze na pregradnim mjestima, te je na taj način omogućen prolazak svih salmonidnih vrsta riba iz donjeg u gornji riječni vodotok i obrnuto“, ističe Slobodan Lončar.

Dodaje da rijeke gdje su izgrađenje njihove HE svake godine poribljavaju izuzetno kvalitetnom vrstom potočne pastrmke, naglašavajući da su te rijeke ujedno i njihova prirodna staništa.  

Koalicija za zaštitu Sane osnovana je 2009. godine sa primarnim ciljem borbe protiv hidroelektrane „Medna“ izgrađene 450 metara od izvora rijeke Sane. Koaliciju čine 23 udruženja ljubitelja prirode i sporta koji zajedno sa Opštinom Ribnik već godinama pokušavaju da spriječe taj „zločin protiv prirode i građana Republike Srpske“, kako ističe Goran Krivić iz Koalicije.

„Od potpisivanja prve koncesije 2006. do zadnjeg III aneksa 2014. postoji gomila nepravilnosti i kršenja Ugovora o koncesiji za MHE „Medna“. Zatraženo je od Vlade, Ministarstva energetike i Komisije za koncesije da se na osnovu tih nepravilnosti raskine koncesioni ugovor. Na sudu je bilo nekoliko postupaka, četiri pred osnovnim sudom u Banja Luci, a to su dva postupka za Djelimična rješenja, postupak protiv Ekološke dozvole i protiv odluke Vlade o produženju koncesije tj. III aneksa. Vođen je i postupak pred Vrhovnim sudom RS za preispitivanje presude o Studiji uticaja”, sumira Goran Krivić višegodišnju borbu za Sanu.

Investitor tvrdi da nije bilo kršenja pomenutog ugovora o koncesiji.

„Ugovor je aneksiran u skladu sa vežećim zakonima i propisima. Sve procedure su ispoštovane i projekat je uspješno okončan. Aneksima ugovora prolongiran je rok za izgradnju MHE „Medna“, a razlog su upravni sporovi vođeni protiv akata koje je izdala Vlada RS“, rekao je Lončar.

kelag

Medna

Gornji tok bez života

Uprkos svemu, MHE „Medna“ je izgrađena samo 450 metara od samih izvora Sane. Na tom mjestu je napravljena zaustavna brana koja će vodu da premosti kroz derivacioni tunel, dužine tri kilometra, do mašinske kuće. Tim premošćavanjem kanjon u gornjem toku, u sušnom dijelu godine, ostaje bez vode, što znači da u njemu više nema života, a i samim tim i kvalitet vode se mijenja.

„Takođe, postoji još jedna koncesija – MHE „Prizren Grad II“ koja se nalazi samo par kilometara niže od MHE „Medna“. Pošto su planirane još neke MHE na rijeci Sani, taj kumulativni uticaj će se posebno odraziti u donjem toku rijeke gdje je moguć drastičan pad vodostaja i kvaliteta vode. Drastičan pad vodostaja znači smanjenje podzemih voda što je posebno značajno za gradove i opštine u donjem slivu rijeke Sane koji se napajaju iz bunara i izvora podzemnih voda. To se odnosi i na grad Prijedor“, dodaje Krivić.

Zanimljivo je da je, prema metodologiji koja se koristi u Tirolu u Austriji, prvi korak utvrđivanja važnosti vodnog tijela je preklapanje područja djelovanja zahvata s postojećim zaštićenim područjima. Na osnovu toga se odlučuje o prihvatljivosti gradnje određene hidroelektrane.

U Tirolu pod zaštićenim područjima podrazumjevamo Natura 2000 područja ili nacionalne parkove i parkove prirode. U zaštićena područja takođe su uključena područja bogata rijekama i potocima očuvanim u prirodnom stanju. U Tirolu su gotovo svi vodeni tokovi stavljeni pod režim zaštite s definisanim granicama zaštićenih područja. Zaštićeni su glavni očuvani dijelovi rijeka i potoka, kao i rijeke s jedinstvenim i osjetljivim odsječcima.

Ipak, druga su pravila važila za rijeku Sanu u BiH. Da ironija dobije svoj puni sjaj, pobrinuli su se najviši politički zvaničnici BiH, koji redovno posjećuju otvaranja ovih postrojenja i fotografišu se ponosno, kao da upravo nisu i svojim unucima ukrali rijeku.

kelag

Sana – Medna

Evropski parlament je 14. aprila 2016. godine donio rezoluciju o BiH kojom je pozvao „Vlade BiH da reguliše i nadgleda izgradnju hidroelektrana u ekološki osjetljivim područjima, te u zaštićenim i potencijalno zaštićenim područjima, da održi integritet postojećih nacionalnih parkova…preporučuju da se poboljša kvalitet procjena uticaja na životnu sredinu kako bi se uzeli u obzir standardi EU …“.

Dijalog sa civilnim društvom

Ni „Vlade BiH“, niti Delegacija EU u BiH nikada se nisu oglasili povodom ove rezolucije. Pitali smo Delegaciju EU u BiH zašto je to tako?

„Zahtjevi EU su jasni kada je u pitanju razvoj hidroenergetskog potencijala, koji je potrebno pažljivo i strateški planirati da bi se bilo kakve zabrinutosti u vezi životne sredine pravovremeno adresirale te spriječilo ugrožavanje okoline i prirodnih resursa. U okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je potpisan između BiH i EU, od BiH se očekuje da kao potencijalna zemlja kandidat za pristupanje EU postepeno uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU, i osigura da se provode isti zahtjevi i standardi“, navodi se u odgovoru Odjela za komunikacije Delegacije EU u BiH.

Dodaje se da se usvajanje zakonodavstva o obnovljivoj energiji na državnom i entitetskom nivou, koje bi bilo usklađeno sa obavezama koje proističu iz Ugovora o Energetskoj zajednici, navodi kao jedan od kratkoročnih prioriteta Analitičkog izvještaja priloženog uz Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

kelag

Iz EU poručuju da je naročito potrebno usvojiti pravni okvir na nivou BiH kako bi se omogućila jasna koordinacija i odgovornost svih nivoa vlasti koji su relevantni za autorizaciju, sertifikaciju i licenciranje procedura vezanih za obnovljivu energiju.

„Štaviše, tokom formalnih razgovora između Evropske komisije i vlasti u BiH, koji se odvijaju kroz odgovarajuće Pododbore formirane u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Evropska komisija je podcrtala da vlasti trebaju imati odgovoran pristup prema investicijama u​ hidroenergetski potencijal kroz adekvatne javne konsultacije i konstruktivan dijalog između svih aktera, uključujući civilno društvo“, navode iz EU delegacije u BiH.

Ističu da je u toku rad na Zelenoj agendi za Zapadni Balkan kako bi se potpomogla održiva ekološka tranzicija regiona zajedno sa ostatkom Evrope.

Proces pristupanja EU sam po sebi pruža glavni okvir za usklađivanje sa ciljevima EU i ostvarivanje zacrtanih rezultata. Zemlje koje teže pristupanju EU će u ovim naporima dobiti tehničku i finansijsku pomoć EU kroz IPA fondove.

Za razliku od brojnih EU direktiva iz oblasti proizvodnje i prenosa električne energije, EU direktive o zaštiti prirode nikada nisu postale dio Ugovora kojeg je BiH potpisala sa Energetskom zajednicom. I ta činjenica na terenu mijenja sve!

Za to vrijeme broj hidroelektrana ispod 10 MW u zemljama Zapadnog Balkana se učetvorostručio, sa 108 na najmanje 488 između 2009. i 2018. godine.

Deklarativna zabrana MHE

Vlasti u BiH polako „okreću ploču“ i za sada se samo deklarativno zalažu za zabranu gradnje MHE. U FBiH donijeta je nedavno Deklaracija o zaštiti rijeka i izglasan zaključak o zabrani gradnje MHE u tom entitetu. U Republici Srpskoj sličan zaključak je predložila vladajuća stranka SNSD, ali je pao i nije izglasan u parlamentu zbog nedostatka podrške koalicionih partnera. Da vlasti nisu odlučne da se gradnja MHE zaista zabrani pokazuje i to da ne predlažu zakonsko rješenje o tome već deklaracije i zaključke čime se samo kupuje vrijeme a priča o zabrani MHE koristi u predizborne svrhe.

 Čak 81 odsto podsticaja išlo MHE

U BiH je 2018. godine čak 81 odsto podsticaja namjenjenih obnovljivim izvorima energije išlo malim hidrolektranama.

„Finansijski podsticaji za male hidroelektrane na Zapadnom Balkanu doprinijeli su neodrživom razvoju sektora i šteti životne sredine. Od subvencija koristi imaju bogati poslovni ljudi koji su bliski vladama ili čak učestvuju u vlasti, a doprinos proizvodnji električne energije je skroman“, otkriva studija koju je objavio „CEE Bankwatch Network“ u saradnji sa Centrom za životnu sredinu.

Ovo razaranje se može zaustaviti.  U otvorenom pismu 29 udruženja koja su stala u odbranu rijeka BiH, a koje je upućeno Delegaciji EU u BiH i Energetskoj zajednici, postoje smjernice za revidiranje politike.

Smjernice:

  • U Ugovor o Energetskoj zajednici uključite Direktive o vodama, pticama i staništima, te zahtijevajte njihovu punu primjenu kako bi se smanjio učinak hidroenergetskih projekata;
  • Izuzmite male hidroelektrane iz kategorije obnovljivih izvora energije;
  • Isključite male hidroelektrane iz programa subvencija i državne pomoći;
  • Revidirajte ciljeve za obnovljive izvore energije i ustanovite programe finansiranja energetske tranzicije prilagođene potrebama i mogućnostima društva i životne sredine u BiH.

U udruženjima ističu da će se brzo znati da li će se prećutna podrška EU uništavanju rijeka u BiH nastaviti ili ne.

 CAPITAL: S. Šurlan

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Komentari na članak: Bečka škola: Zaradom od naših rijeka spašavaju lijepi plavi Dunav

  1. TD

    Ne može nas Kelag voljeti više od nas samih! Sve smo to mi dozvolili.

  2. Denis V

    Vrlo dobar clanak, svaka cast!