Capital.ba

Barozo: Evropa kao federacija nacionalnih država

12.09.2012. / 20:50

BRISEL, Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo izjavio je danas da Evropa mora da se transformiše u federaciju nacionalnih država, ukoliko želi da prevaziđe ekonomsku krizu i ostane igrač na globalnom planu.

Barozo je u obraćanju poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu, povodom redovnog izvještaja o stanju u EU, poručio da želi debatu u kojoj će se suprotstavljati drugačiji stavovi, kritike i komentari, ali da od najvažnijih proevropskih snaga očekuje podršku za svoj program.

“Taj program kombinuje ambiciju sa realizmom, a ambicije bez rezultata su samo dobre namjere. Ponekad imam utisak da smo u Evropi puni dobrih namjera, dok rezultati izostaju”, rekao je Barozo.

On je dodao da je Evropi potrebna srednjeročna vizija, dok je dugoročna vizija federalne Evrope.

“Nadam se da se nećemo iscrpljivati u diskusijama kako da nazovemo tu Evropu, naša ambicija je put ka federaciji, ali istovremeno moramo da nađemo odgovor na pitanja koja su hitna i od izuzetne važnosti, čak i u nekim slučajevima koji zahtijevaju reviziju tekućih ugovora”, rekao je Barozo.

On je istakao da je to put Evrope na kojem će Evropska komisija odlučno istrajati.

“To je, takođe, i jedini realističan način da se ostvari progres u Evropi. A, oni koji pretenduju da je zatečeno stanje zadovoljavajuće, nisu ozbiljni oko toga šta raditi sa budućnosti Evrope”, rekao je Barozo.

On je naglasio da Evropa mora da zadrži ambiciju, ali da na tom putu ne smije da zaboravi da je odgovorna svim njenim građanima i da mora da zadrži njihovu podršku.

“Evropski građani ne smiju steći utisak da se radi protiv njihovih država, već upravo zbog njihovih država i oni treba da ostanu najvažniji politički faktor. Države treba da budu svjesne da mogu da ostanu globalni faktor samo ukoliko prihvate čvršću političku uniju”, dodao je Barozo.

On je podsjetio da je u svom prošlogodišnjem obraćanju predložio preusmjeravanje strukturnih fondova, kao i redefinansiranje Evropske investiciona banke i uspostavljanje projektnih obveznica, sa čime su se saglasile većina evropskih vlada i političkih partija.

Istovremeno, kaže Barozo, Evropska komisija je predložila uspostavljanje snažnog rezervnog mehanizma, u iznosu od 440 miliona evra, koji su neki odbili, smatrajući ga nerealnim.

“Danas konačno imamo taj mehanizam, a imamo i odluku njemačkog Ustavnog suda. To pokazuje da nešto o čemu nemamo konsenzus danas, možemo imati sutra. Dužnost evropskih institucija je upravo da gradi taj konsenzus kako bi se evropske ambicije uskladile sa realnosti”, rekao je Barozo.

On je ocijenio da je odnos EU prema Evropskoj centralnoj banci izuzetno važan, te da su 14 od 17 nacionalnih kontrolora u evrozoni narodne banke, a Velika Britanija se kreće u pravcu da prenese ta ovlašćenja na Englesku nacionalnu banku.

Barozo kaže da u EU i evrozoni nema jedinstvenog modela i da su jedino važni kvalitet i vjerodostojnost nadzornih organa.

“Odlaganje promjena moglo bi da se pokaže fatalnim, mada ima onih kojima je u interesu da se reforme odlože, a to nije u interesu Evropske komisije koja želi da se što prije uspostavi jedinstveni sistem kontrole u evrozoni”, rekao je Barozo.

On je dodao da bi Evropska komisija uskoro trebalo da izađe sa prijedlogom regulative između zemalja evrozone i onih koje su izvan nje.

“Države koje nisu članice evrozone trebalo bi da učestvuju u projektu uspostavljanja jedinstvenog kontrolnog mehanizma sa ciljem da se uklone sve barijere na jedinstvenom evropskom tržištu. U tom smislu Evropska centralna banka će izdati jedinstveni pravilnik sa smjernicama o bankovnom ponašanju, na koje pristaju svih 27 zemalja članica EU”, rekao je Barozo.

Govoreći o principu jednakosti između država članica, problemu ekonomskog rasta, socijalnim i demografskim pitanjima, Barozo je istakao da se radi o veoma različitim dimenzijama, ali da se evropski zakoni moraju primjenjivati na sve jednako, uvažavajući dostojanstvo svake pojedine države, kako bi, na tim principima, svi težili evropskom jedinstvu.

Osvrćući se na pitanje Rumunije i Bugarske, Barozo je rekao da vjeruje da su te dvije zemlje ispunile potrebne uslove za članstvo u šengenskom prostoru.

“Ipak, zadržavamo pravo da djelujemo kad procijenimo da se neka od država članica ne pridržava principa vladavine prava koje su sve države članice EU prihvatile”, rekao je Barozo.

Govoreći o socijalnom aspektu evropske politike, Barozo je rekao da će Evropska komisija izaći sa novim programom pomoći siromašnim i deprivilegovanim stanovnicima, posebno zbog rasta siromaštva u Evropi.

Barozo je istakao potrebu za više institucionalne i građanske solidarnosti u Evropi, koja je “od ključne važnosti”.

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!