Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Kinezi planiraju u Srpskoj graditi vjetroelektranu od 1,5 milijardi KM

    11. Juna 2025. — 15:45

    Besplatan prevoz u Banjaluci koštaće 50 miliona i neće početi danas

    11. Juna 2025. — 15:24

    Srbac zbog spornog tendera ostao bez donacije od 840.000 KM

    11. Juna 2025. — 13:57

    „Aktiva invest“ objavio ponudu za preuzimanje „Krajinapetrola“

    11. Juna 2025. — 12:38
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Kinezi planiraju u Srpskoj graditi vjetroelektranu od 1,5 milijardi KM

    11. Juna 2025. — 15:45

    „Planet Soft“ i „Dwelt“ u trci za izradu softvera ERS

    9. Juna 2025. — 14:18

    Evropa se vraća nuklearnoj energiji

    2. Juna 2025. — 12:12

    Uvoz struje u BiH za godinu dana skočio čak 518,2 odsto

    2. Juna 2025. — 09:09

    „Aktiva invest“ objavio ponudu za preuzimanje „Krajinapetrola“

    11. Juna 2025. — 12:38

    Ko stoji iza velike transakcije akcijama Sarajevo osiguranja

    10. Juna 2025. — 14:30

    Viaduct nema račun, BiH ne zna kome da isplati novac

    9. Juna 2025. — 15:33

    Promet na berzi veći od 70.000 KM

    9. Juna 2025. — 13:50

    „Aktiva invest“ objavio ponudu za preuzimanje „Krajinapetrola“

    11. Juna 2025. — 12:38

    Ko stoji iza velike transakcije akcijama Sarajevo osiguranja

    10. Juna 2025. — 14:30

    „Eastcode“ povećao vlasništvo u „Veleprehrani“  

    30. Maja 2025. — 10:24

    „Atlantik“ novom milionskom emisijom obveznica vraća stari dug

    28. Maja 2025. — 13:26

    Tržište automobila u BiH: Cijene skaču, a vozila nema na stanju

    7. Juna 2025. — 14:02

    Vlada FBiH produžila mjeru ‘zaključavanja’ cijena za 65 proizvoda

    2. Juna 2025. — 16:26

    Još jedan proizvod se povlači iz dm prodavnica

    2. Juna 2025. — 13:44

    Čak 77 odsto Crnogoraca odjeću kupovalo preko interneta

    2. Juna 2025. — 10:17

    Inflacija najveća u restoranima i hotelima

    11. Juna 2025. — 16:16

    Sezonci na primorju mogu zaraditi i do 5.000 evra mjesečno

    11. Juna 2025. — 12:11

    Jamie Oliver otvorio restoran u Porto Montenegru

    11. Juna 2025. — 11:56

    Sve više turista posjećuje BiH

    11. Juna 2025. — 11:42

    Kinezi planiraju u Srpskoj graditi vjetroelektranu od 1,5 milijardi KM

    11. Juna 2025. — 15:45

    Šljiva će biti skuplja nego prošle godine

    11. Juna 2025. — 08:14

    Nedostatak sezonaca gasi povrtarstvo

    10. Juna 2025. — 07:41

    „Planet Soft“ i „Dwelt“ u trci za izradu softvera ERS

    9. Juna 2025. — 14:18
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Hotel na šinama uskoro prolazi kroz Banjaluku

    9. Juna 2025. — 15:00

    Kako je Starbucks osvojio kupce trikom od četiri dolara

    8. Juna 2025. — 14:24

    Ljetovanje iz snova: Sedam noćenja za 100 evra

    7. Juna 2025. — 10:52

    Musk izgubio 34 milijarde dolara u jednom danu

    7. Juna 2025. — 09:02

    Wall Street: S&P 500 i Nasdaq u plusu

    10. Juna 2025. — 09:02

    Proizvođač pelena Pampers otpušta 7.000 ljudi

    6. Juna 2025. — 14:03

    Raspoloženje u njemačkoj stanogradnji poboljšano, ali i dalje na niskom nivou

    6. Juna 2025. — 11:50

    Moguće povećanje minimalne satnice u Njemačkoj sve je bliže

    6. Juna 2025. — 08:14
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Barkodove plaćamo stotine maraka umjesto da ih za siću kupimo online

Barkodove plaćamo stotine maraka umjesto da ih za siću kupimo online

Andrijana PisarevićAndrijana Pisarević22. Juna 2022. — 14:18Nema komentara5 minuta čitanja
barkod
FOTO: Srna

BANJALUKA – Iako se barkodovi mogu kupiti na internetu za manje od jedne marke po komadu, domaći preduzetnici ih, vjerovatno u neznanju, i dalje kupuju po cijenama od 500-600 maraka za paket od 50-ak komada na period od godinu dana.

barkod
FOTO: Rawpixel

Sagovornici portala CAPITAL tvrde da barkod uopšte nije obavezan niti je njegovo dodjeljivanje regulisano bilo kakvim zakonom. To je prihvaćeni poslovni standard za označavanje proizvoda koji se dostavlja i prodavcu radi lakšeg zaduživanja i praćenja prodaje.

Ova oznaka se, kaže mentor za biznis habove i ekonomski ekspert u prodaji u industriji robe široke potrošnje Vladimir Marić, u BiH neopravdano skupo naplaćuje od 500 do 600 maraka godišnje i to za pakete od oko 50 barkodova, posebno kada se ima u vidu da su ove oznake dostupne na internetu po vrlo niskim cijenama.

“Barkod se može kupiti na internetu, postoji zaista veliki broj sajtova koji ih prodaju. Za male biznise sa kojim radim ovo je ogroman izdatak, posebno kada su na početku. Njima je to preskupo, a ja ne vidim osnov za tako skupe cijene barkodova niti za bilo kakve pretplate. Šta su osim barkodova dobili za taj novac? Ništa. Zapravo, za taj novac bi mogli da dobiju ogroman broj barkodova”, objasnio je Marić.

On priča da je svakome ko proizvodi neku robu i njene varijacije jasno kolikom se trošku izlažu kada kupuju barkodove od zvaničnih kompanija u BiH.

Svaka varijanta proizvoda ima svoj barkod

“Svaka varijacija nekog proizvoda mora imati zaseban barkod. Na primjer, ako prodajete tri vrste soka: od jabuke, cvekle i mrkve, u tri različita pakovanja od dva decilitra, pola litre i dvije litre, trebalo bi da imate ukupno devet barkodova. Ako proizvod šaljete lancima supermarketa, morate ga upakovati u transportno pakovanje po vrstama i svakoj kutiji takođe dodijeliti barkod. Kada saberemo, za devet različitih pakovanja sokova morate imati 18 barkodova – po jedan za svaki proizvod, i po jedan za svaku kartonsku kutiju koja sadrži 20 proizvoda”, objašnjava on.

On objašnjava da se forsira barkod sa oznakom 387, jer ona označava “zemlju porijekla proizvoda”, ali ni za to nema nikakvog osnova, jer to pokazuje samo da se radi o robi zapakovanoj u BiH.

Šta je barkod?

Barkod je jedinstveni identifikacioni broj svakog proizvoda.

Za prodaju nekog proizvoda na tržištu bilo putem veleprodaja, odnosno firmi koje će proizvode prodati drugim firmama, najčešće na veliko, ili maloprodaje, u supermarketima i specijalizovanim radnjama gdje kupuju potrošači, potrebno je da proizvod ima i barkod.

To je niz paralelnih linija različitih debljina koje se koriste za identifikaciju proizvoda.

Barkod je potreban kako se mogla voditi evidencija o artiklima i zalihama na stanju, a radnja koja prodaje proizvod mogla isti zaprimiti u svoje skladište, dodijeliti mu cijenu i zatim ga prodati na kasi.

“Možete da uvezete keks odakle god želite i da ga upakujete u BiH, da kupite ovaj preskupi barkod i označite pakovanja. Po informacijama koje smo mi dobili putem telefona, za jedan naš mali biznis bilo je potrebno uplatiti 200 KM za učlanjenje u udruženje, zatim 300 KM godšnje članarine, te otprilike 50 KM za 50 bar kodova”, objasnio je Marić.

Vlasnica malog biznisa “Kesa” doo Sarajevo, koji se bavi izradom odjevnih predmeta i asesoara od recikliranih kesa, Naida Pandžić, kaže da se baš iznendila kada je čula koliko bi novca morala da izdvoji za barkodove, kada je prvi put pravila etikete za proizvode.

“Kada sam prvi put pravila etikete za naše proizvode dobila sam ponudu za 387 barkodove koja se kretala oko 550 KM za 50 barkodova uz obavezu da plaćamo neku godišnju pretplatu od oko 300 KM. Onda sam u razgovoru sa mentorom saznala da 387 kodovi uopšte ne garantuju porijeklo robe, te da se isto tako validni barkodovi mogu kupiti online za svega 50 KM za 50 barkodova i to bez obaveze bilo kakve pretplate ubuduće. Dakle kodovi ostaju u trajnom vlasništvu moje firme. Te kodove korisitm i danas na svojim artiklima bez bilo kakvih problema”, objasnila je ona.

Na internetu jeftino, ponegdje čak i besplatno

Ona govori da preduzetnici moraju posebno paziti gdje troše svoj novac, kako bi opstali i zakotrljali svoj biznis.

“Evidentno je da drugi žele zaraditi na nama čak i tamo gdje nam njihove usluge uopšte nisu potrebne. Za svako rješenje postoji alternativa, pa tako i za skupe barkodove”, kaže ona.

Barkodovi sa interneta nemaju oznaju 387, radi se o neiskorištenim kodovima iz drugih tržišta. U ovom slučaju barkodovi su puno jeftiniji, pogotovo ako se kupuje veći broj.

Tako 50 kodova košta 1,36 KM po kodu, a na količinu od 200 komad svega 0.86 KM po komadu. Kodovi se plaćaju online i dolaze na email roku od nekoliko minuta. Kada stignu, uvedu se u evidenciju, a vizuelni dio štampa se na ambalaži i pakovanju, te navodi na cjenovniku asortimana,

Kompanija koja u BiH prodaje barkodove, GS1 iz Sarajeva, navodi na svom sajtu da se radi o međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u Briselu i koji tri decenije unazad radi na projektovanju i uvođenju sistema globalnih standarda koji se koriste u lancu snabdijevanja.

Kažu i da obezbjeđuju osnovu koja omogućava da se proizvodi, usluge i informacije o njima, efikasno i sigurno razmjenjuju, za dobrobit firmi i bolji život ljudi, svakog dana i svuda. GS1 standardi imaju podjednako važnu ulogu i za proizvođače i za potrošače.

Na naša pitanja o cijenama i uslugama, te dilemama privrednika u GS1 nisu uspjeli odogovriti do završetka pisanja ovog teksta. Ljubazna gospođa koja se javila na telefon rekla je da će odgovori vjerovatno biti do kraja sedmice, ali da su počeli godišnji odmori i da moramo sačekati.

CAPITAL: Andrijana Pisarević

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
barkodovi bih proizvodi
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakStara škola u Žepču rasadnik ideja i projekata 
Sljedeći članak Najava događaja za četvrtak 23, jun 2022. godine

Povezani članci

ANALIZE 312 minuta čitanja

Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

Capital teme 09 minuta čitanja

Firmama iz BiH skoro 17 miliona KM na tenderima u Srbiji, srpskim kompanijama unosni poslovi za ERS i “Jahorinu” (VIDEO)

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Kinezi planiraju u Srpskoj graditi vjetroelektranu od 1,5 milijardi KM

11. Juna 2025. — 15:4512 minute čitanja

Godišnja proizvodnja je procijenjena na 1.270 gigavat časova, što je oko deset odsto ukupne potrošnje struje u Bosni i Hercegovini.

Besplatan prevoz u Banjaluci koštaće 50 miliona i neće početi danas

11. Juna 2025. — 15:24

Srbac zbog spornog tendera ostao bez donacije od 840.000 KM

11. Juna 2025. — 13:57

„Aktiva invest“ objavio ponudu za preuzimanje „Krajinapetrola“

11. Juna 2025. — 12:38

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti