Bankarskom sektoru RS prijeti novi sistemski rizik!
23.11.2016. / 8:00
– Nenamjenski gotovinski krediti blizu 1,2 milijarde KM
– Agencija za bankarstvo: Ako banke nastave sa ovakvom praksom, to će prerasti u sistemski rizik
– Bogunović: Nekontrolisani rast ovih zajmova mogao dovesti povećanja nenaplativih kredita
– Bajić: Mnoge banke daju izuzetno visoke rokove za otplatu potrošačkih kredita
BANJALUKA, Banke u Republici Srpskoj u borbi za klijente sve češće građanima odobravaju nenamjenske gotovinske kredite na izuzetno dug period otplate i bez odgovarajućeg obezbjeđenja, što je potencijalni novi balon rizika koji prijeti da, povećanjem nenaplativosti, sistemski ugrozi bankarski sektor, otkriva poslovni portal CAPITAL.ba.
Krediti građanima za opštu potrošnju u bankama u RS posljednjih godina u konstantnom su porastu. Ovi krediti na kraju 2013. godine iznosili su 1,14 milijardi maraka, na kraju 2014. su bili 1,25 milijardi, dok su na kraju prošle godine iznosili 1,34 milijarde maraka. Prema preliminiranim podacima krediti za opštu potrošnju na kraju septembra ove godine dostigli su 1,37 milijardi maraka.
Krediti za opštu potrošnju čine 72 odsto ukupnih kredita građanima i najvećim dijelom ih čine dugoročni krediti. U kreditima za opštu potrošnju građana najznačajnije učešće imaju nenamjenski gotovinski krediti koji imaju i najveći rast.
Na kraju prošle godine ovi krediti su iznosili 1,11 milijardi KM, dok su na kraju septembra ove godine iznosili 1,15 milijardi maraka.
Agencija: Pažljivo pratimo situaciju
U Agenciji za bankarstvo RS su rekli za CAPITAL da su na nedavnom sastanku sa predstavnicima banka i finansijskih institucija u BiH upozorili na lošu praksu pojedinih banaka da odobravaju nenamjenske gotovinske kredite na veće iznose i na duži period otplate, a koji pored toga nisu odgovarajuće obezbijeđeni.
„Učešće takvih kredita u ukupnim kreditima građanima još uvijek nije značajno. Međutim, ako bi se nastavilo sa ovakvom praksom banaka i u narednom periodu, ona bi mogla prerasti u sistemski rizik, što bi prouzrokovalo potrebu za donošenjem određenih mjera od strane Agencije za bankarstvo RS koja prati situaciju u ovoj oblasti“, kazali su u Agenciji.
Bankari: Odobravanje velikih nenamjenskih kredita povećava rizik
I bankari ističu da bi povećanje rokova otplate moglo da ima loših posljedica, ali navode da svaka banka treba da snosi rizik za svoje poslovanje.
Direktor NLB banke Banjaluka i član Upravnog odbora Udruženja banka BiH Radovan Bajić kaže za CAPITAL da mjere koje je donijela Evropska centralna banka u vezi sa uvođenjem negativne kamatne stope i pokušajem podsticaja banaka da novac plasiraju kako bi smanjili svoje troškove za čuvanje viška likvidnih sredstava nisu urodili plodom sa stanovišta opšteg povećanja kreditnog portfelja, zbog čega se banke okreću stanovništvu.
„Mnoge banke daju izuzetno visoke rokove za otplatu potršačkih kredita što predstavlja rizičan oblik kreditiranja. Na svakoj banci je da odredi koji stepen rizika može da prihvati, a na Agenciji za bankarstvo je da prati kretanje obima ukupnih kredita i kvaliteta kredita i da preduzima mjere u vezi sa tim. Davanje velikih iznosa nenamjenskih kredita, naročito gotovinskih, predstavlja povećan rizik“, naglasio je Bajić i dodao da su rokovi otplate potrošačkih kredita nekada bili do tri godine, a da sada idu i do deset godina.
On je istakao da ne bi bilo dobro da eventualne negativne posljedice ovakvog rada po bilo koju banku snose sve ostale formiranjem fondova solidarnosti ili na bilo koji drugi način.
Istakao je i da veliki dio nenamjenskih potrošačkih kredita nisu klasični potrošački krediti, jer se oni koriste i za sanaciju stanova i druge namjene, ali se češće uzimaju zbog lakše procedure.
Direktor UniCredit banke Banjaluka Gordan Pehar rekao je za CAPITAL da postojeća praksa odobravanja gotovinskih kredita na rok i duži od deset godina nije u duhu potrošačkog finansiranja, niti je u skladu sa najboljim međunarodnim praksama.
„Međutim, trend produženja perioda otplate potrošačkih kredita na lokalnom tržištu, ukazuje na to da bi oblast potrošačkog finanisranja bilo potrebno dodatno regulisati kod nas“, rekao je Pehar.
Banke spuštajući kriterijume povećavaju rizik
Bivši bankar i ekonomista Srećko Bogunović kaže za CAPITAL da su građani sve poželjniji klijenti bankama, jer urednije izmiruju svoje obaveze nego privreda i da se zbog toga pojednostavljuju uslovi za odobravanje kredita stanovništvu.
„U skladu sa tim povećava se i prag prihvatljivog rizika odnosno banke su sve spremnije da onima koji imaju stalno zaposlenje i u trenutku odobravanja zajma mogu dokazati svoju kreditnu sposobnost odobre veće iznose kredita duže rokove otplate nego ranije. Ti krediti više i nisu potrošački, nego su krediti koji „krpe“ sve potrebe građana, tako da se tu nalaze djelimično i investicije, zatvaranje starih dugova i poboljšanje ličnog finansijskog stanja. Činjenica je da bi nekontrolisani rast tih zajmova za godinu – dvije mogao dovesti do toga da se ponovo poveća iznos nenaplativih kredita“, naglasio je Bogunović.
On je istakao da je tržište RS i BiH malo i da finansijski sektor trenutno prevazilazi potrebe realnog sektora zbog čega, u borbi za klijente, banke spuštaju kriterijume i odobravaju veće iznose na duže rokove i uz labavije obezbjeđenje.
Naglasio je da bi Agencija trebala da radi ciljane kontrole ovih kredita i to prije nego što se pojavi problem.
„Agencija može da napravi mali tim koji bi to kontrolisao, jer to ne rade sve banke, već samo one koje imaju ambiciozne planove rasta i viška likvidnih sredstava“, naglasio je Bogunović.
CAPITAL: Marina Čigoja
Tagovi: bankeizborizdvajamokrizapotrosacki kreditirokovi otplatevazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Da li ce neko jednog dana da preispita kako su privatizovane bivse velike drzavne banke, koje su samo na najatraktivnijim lokacijama u svim vecim gradovima imali najbolje zgrade. To je bila nevidjena pljacka naroda (banke su bile drzavne, tj. narodne), od strane stranih banaka (znamo kojih) koju nikad niko nije ni pokusao da istrazi. To su bile prve vece privatizacije u novonastalim banana drzavicama. Nakon toga banke su pocele da pljackaju gradjane i domace firme preko previsokih kamata i bankarskih troskova. Sve unaprijed negdje smisljeno da se jedna (vise njih) drzava porobi duznicki. I bi tako. Ljudi zbog prezaduzenosti, i hipotekarnih kredite, ne mogu vise da prave djecu i tako se populacija smanjuje. A to je jedan od ciljeva zavjerenickih otudjenih centara moci u kome im velikodusno i po unaprijed napravljenom dogovoru pomazu nasi politicari. Tzv. peta kolona
Ma kakav sarkazam. Vidi se po pisanju “direktor dr ” pa puno ime i prezime, da se nesto ne preskoci da je u pitanju cisto ulizivanje ili botovski posao.
“Ljubomorci
23.11.2016
Nova banka je nasa banka, jedina prava patriotska banka. Direktor dr Milan Radovic je jedini pravi direktor.“
Hahaahahahahah čitam i ne vjerujem! Pitam se može li neko zaista biti istovremeno sposoban da otkuca komentar a toliko intelektualno u deficitu da otrese ovakvu izjavu. Nadam se da je samo u pitanju žestoki sarkazam. Ako je ipak i pitanju paćeničko ulizivanje i bottovski posao, onda je kontraproduktivan
Novoj banci prijeti sistemski rizik.
Da znas. Otkako sam im otplatio kredit, morao sam poceti placati racune u drugoj banci. Iskopase oci da uzmem te nenamjenske dugogodisnje.
Doktor za pljackanje banke putem otimanja akcija. Skandal nevidjenih razmjera u vremenu koje dolazi.
Jel ovo pozitivno sto je srpska ili negativno? Posto skoro jedna ode pod led sa prefiksom srpska..
Nova banka je nasa banka, jedina prava patriotska banka. Direktor dr Milan Radovic je jedini pravi direktor.
Ala botovi rade. Moram izuciti termin patriotska banka. A da ne pricam o terminu pravi direktor. To drugi lazni. Ne znam sto me napadate. Samo sam rekao da su ove dve banke najbolje.
De objasni kako patriotska? Kome ide zarada, bonusi? Narodu ili pojedincima? Cuj banka i patriotska zajedno.
Komentari predstavnika dvije najbolje banke koji zasluzuju paznju.
Ajde botu sakrij se. Napisao ko je bolji, a ne cija je banka. Uzmi iscitaj od osnivanja Nove banke akcionare i ucesce u procentima u kapitalu i ponovo reci da je Nova banka srpska. Slovenci iz nje vire. Cij Nova jedina srpska. Koliko ti je stalo da srpskih banaka da Pavlovic ne spominjes ( ili ti ona smeta).