ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Bankari prognoziraju: Kraj besplatnog novca

Objavljeno u ANALIZE, VIJESTI IZ SVIJETA

DANSKA, Prvi put od izbijanja svjetske krize, dvije među najvažnijim svjetskim centralnim bankama – FED i ECB bi mogle da pooštre monetarne politike u isto vrijeme. novac

To bi moglo da bude početak kraja izuzetno dugog perioda trajanja praktično besplatnog novca i finansiranja.

Predsjednik ECB Mario Dragi bi mogao da očekuje suočavanje sa mnoštvom pitanja oko budućnosti željenog programa kvantitativnog popuštanja, poslije prethodnog izvještaja ovog mjeseca koji ukazuje na to da centralna banka razmatra načine smanjenja podrške tržištu evropskih obveznica.

Ovaj izvještaj je nekako uhvatio tržište nespremnim, jer bi mnogo/nedovoljno unaprijed mogao da naginje u korist sve veće podrške iz Frankfurta – ništa manje. Kao odgovor na to, prinosi na državne obveznice Evrozone su porasli na grafikonima i širom zemalja.

Referentna tačka prinosa na desetogodišnje Njemačke obveznice je izgleda za sobom ostavila dane negativnih prihoda, i trenutno je na nivou od 0,05%, testirajući nivoe rijetko viđene još od Bregzita ranije ove godine.

Da budemo iskreni, to teško da se još uvek može nazvati revolucijom, jer sva Njemačka dospijeća, uključujući i ona za period od devet godina ostaju negativna.

Ono što bi lako moglo biti zaboravljeno, možda zamagljeno super-popuštanjem iz ere Dragog, je to da ovo u suštini nije prvi put da Evropska centralna banka razmišlja o pooštravanju.

Tokom 2011. godine centralna banka je podigla svoju glavnu referentnu kamatnu stopu ne samo jednom, već dva puta, jer je tadašnji predsjednik Žan Klod Triše reagovao na rastuću inflaciju i nije želio da predugo ostavi kamatne stope na kriznim nivoima.

Uzgred, kamatna stopa je prije tog poteza iznosila 1% i kvantitativno popuštanje je bio američki fenomen i bilo je zabranjeno evropskim sporazumima.

Ono što je ovog puta drugačije je da je u Sjedinjenim Državama, FED već jednom odlučio da poveća kamatne stope, i uveliko se očekuje da će to uraditi kasnije, još jednom, ove godine na sastanku u decembru.

To znači da bi dvije najuticajnije centralne banke mogle da pooštre svoje monetarne politike u isto vrijeme, na taj način obilježavajući kraj ekstremnih politika popuštanja koje su bile na snazi još od svjetske finansijske krize 2008. godine.

Velika nepoznanica sada je to da li su politike zaista riješile osnovne probleme, ili su ih samo prikrile podupiranjem svojih ekonomija a da pritom nisu dozvolile da se loše investicije i tržišta isprave pod naletom lakog novca i pretjeranih finansijskih vrednovanja.

Sada prije nego što se plima povuče, kako će sve izgledati? Jasno je da su tržišta zabrinuta, jer smo već imali priliku da s vremena na vrijeme vidimo da strah od Fed-ovih podizanja stope izaziva metež na finansijskim tržištima.

Međutim, kratkoročne nevolje bi mogle da budu pogodne za investitore obveznicama, koje će morati da izdrže kratkoročne gubitke u cijeni kako bi mogle da uživaju u višim kuponima na duže staze, naročito ako je jedina alternativa u šutiranju konzerve niz put, omogućavajući tako da se mjehur u državnom dugu dalje naduvava, što bi vrlo vjerovatno moglo da završi sa bolnijom prisilnom korekcijom u nekom narednom trenutku. B92

(Autor je Majkl Boje, specijalista za investicije i internet trgovanje i direktor strategije na tržištu kapitala u Saxo banci)

Ključne riječi:  , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+