Capital.ba

Bankari podržavaju političare da Centralna banka BiH smanji obavezne rezerve

09.04.2020. / 9:13

BANJALUKA – Predsjednik Upravnog odbora (UO) Udruženja banaka BiH Boško Mekinjić rekao je da ove sedmice UO zatražiti da Centralna banka BiH smanji stopu obavezne rezerve, kao i penale koje naplaćuje bankama za sredstva koja imaju iznad obavezne rezerve.

Mekinjić je rekao da Centralna banka BiH može smanjiti stopu obavezne rezerve i da je ta stopa mijenjenja u vrijeme poplava. Time bi se, dodao je, dobila dodatna rezervna likvidna sredstva iz kojih banke mogu dalje reagovati nakon što se završi kriza uzrokovana pandemijom virusa korona.

„Bilo bi oslobođeno oko 1,3 milijarde KM. Imamo sjednicu UO u toku ove sedmice i tražićemo smanjenje stope obavezne rezerve. Tu inicijativu imamo i sa federalne strane. To su samo likvidna sredstva, da sačuvamo privredu i radna mjesta“, rekao je Mekinjić u emisiji „Aktuelno“ na RTRS-u.

On je istakao da će druga inicijativa UO Udruženja banka BiH biti smanjenje negativne kamatne stope za sredstva preko obavezne rezerve, a što bi smanjilo troškove banaka.

„Sutra (9. april) ide i inicijativa da svi učesnici jednako snose teret krize. Pri tome mislim na Centralnu banku i na navedene mjere, te na smanjenje naknada koje ona naplaćuje od poslovnih banaka. Treća stvar se odnosi na smanjenje naknada od Agencije za osiguranje depozita i naknada za nadzor Agencija za bankarstvo RS i FBiH“, naveo je Mekinjić.

Dodao je da se više od milijardu KM može osloboditi i ako se hartije od vrijednosti isključe iz obračuna strukture obavezne rezerve Centralne banke.

„To su sve mjere koje su izvodljive i ne zadiru u zakonske mjere“, kazao je on.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Banjaluka i predsjednik Fiskalnog savjeta RS Milenko Krajišnik dodao je da Centralna banka BiH mora podnijeti teret krize i da ne treba, zbog monopola koji ima, to izbjegavati. 

„Čemu nama čvrsta valuta i sav finansijski sistem ako propadnu preduzeća. Krivi su donosioci odluka koji ne mogu da promijene odluke i zakon da bi se upotrijebile slobodne rezerve, to su rezerve izvan deviznog pokrića za KM, koje su oko 840 miliona KM. Centralna banka bi mogla kupiti obveznice, ona bi na tome zaradila. Čemu služi stabilna valuta ako narod nema tih valuta. Ja nemam koristi od toga, ako nisam dobio platu. Ako privreda ode u stečaj, šta će banka s halom nekog preduzeća. Ako jedan segment trpi, a drugi ne, napravićemo neravnotežu koja se teško popravlja“, naglasio je Krajišnik. 

Korišćenje sredstava iz Centralne banke BiH u saniranju posljedica koje na ekonomiju ostavlja virus korona traže političari od kako je uvedena vanredna situacija, a među njima prvi srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Komentari na članak: Bankari podržavaju političare da Centralna banka BiH smanji obavezne rezerve

  1. Bonus Licemjer

    Za one manje upucene, prevod gore navedene izjave g. Boska Mekinjica:
    Iskoristimo situaciju da SMANJIMO nase troskove kod Centralne banke i da povecamo dobit banaka clanica Udruzenja, osiguramo sebi bonuse a privredu HAHA ko sisa, kao da ce privredniku znaciti to sto mi plivamo u novcu, jer kamatnu stopu i kreditne uslove za preduzetnike necemo smanjivati a ni mijenjati u koristi njih samih..”nasa dosadasnja praksa” to i dokazuje

  2. Direkt

    Obavezna rezerva nakon poplava umjesto da je smanjena, povećana je sa 10 na 15 miliona KM. Nakon toga propale su 3 banke, koje su koštale građane na stotine miliona KM. Što veća obavezna rezerva, to slabija privreda. Obavezna rezerva je 10 miliona CHF u Švajcarskoj, a 2 miliona CHF za internet banke, dok kod nas je obavezna rezerva skoro kao u Švajcarskoj, s tim da kod nas još uvijek nema licence za internet banke. Da bar to ima, ovaj skoro Švajcarski nivo obavezne rezerve bio bi manje strašan. Naša privreda očigledno ne može da izdrži toliku rezervu, koja je za nas previsoka. S obzirom na jačinu naše ekonomije, nebi smjela biti veća od 1-2 miliona KM, kako bi se oslobodila sredstva. Što više novca cirkuliše u privredi, to bolje. Nažalost, vlast se sjetila tek kada je vidjela da nema para od MMF-a. To su trebali da pokrenu još prije 10-15 godina, s obzirom da bankarski standardi u BiH kao da su prepisani od Švajcarske, Luksemburga i drugih daleko bogatijih zemalja, što nama očigledno stoji kao Yugu motor od sportskog Mercedesa.

  3. Jedan

    Hoće li mu neko reći da su ove dvije glavne predložene mjere u suprotnosti jedna sa drugom.
    Osim ako je cilj da banke i dalje drže sredstva u CB preko iznosa obaveznih rezervi, samo da više ne plaćaju naknadu za to (u vidu negativne k.s.)
    U prevodu, mlati praznu slamu

  4. komentator

    Ova inicijativa je samo inicijativa za poboljšanje profitabilnosti banaka, što donekle i ima smisla, jer ih prevelik gubitak može odvesti u likvidaciju. Svakako, to ne treba pakovati u “pomoć privredi”, kako se to nastoji prikazati. Jedino o čenmu ima smisla razgovarati rezerve izvan deviznog pokrića, dok smanjenje obavezne rezerve ne može donijeti baš ništa, imajući u vidu ogroman iznos koji banke drže preko obaveznog iznosa. Šta će značiti novih 1,3 mlrd kreditnog potencijala, kad već godinama stoji više od 2 mlrd KM “viška” preko obavezne rezerve na CBBH. Treba li spominjati da je taj višak ostao na računima CBBH u vrijeme izuzetnog rasta bankarskih poslova i pada rizičnih plasmana. Apetit za rizik naših banaka je toliki koliki je i samo ga mogu povećati eksterne garancije (u prevodu, da “država” garantuje za kredite privredi (što bi opet uvalilo budžet u propast). Znači, zaboravite na obaveznu rezervu kao alat za vađenje iz krize.

  5. Denis Vengust

    “On je istakao da će druga inicijativa UO Udruženja banka BiH biti smanjenje negativne kamatne stope za sredstva preko obavezne rezerve, a što bi smanjilo troškove banaka.”

    Potrebno je povecanje a ne smanjenje negativne kamatne stope za sredstva preko obavezne rezerve, što bi motivisalo banke, da viškove sredstava plasiraju.

  6. DrDoc

    da malo sistematizujemo ovu pricu, kao prvo on nije predsjednik UO Udruzenja banaka vec clan, i predstavnik malih banaka. drugo, on mora da se postavi sada da podrzava politicare tj jednog politicara iz RS, jer od zime 2020 ostaje bez funkcije na kojoj je sada, tj direktora banke. trece, on nema pojma kako stvari funkionisu, i starije i iskusnije kolege iz mnogo mnogo vecih banaka, sa mnogo mnogo vise iskustva su ga pustile da se lijepo upeca u ovu pricu oko CBBH, dok oni cute i smiju se i ubiru poene na drugoj strani. cetvrto, on bas nema nikakav uticaj, moc niti znanje kako da ovu pricu povede, zaigra i odigra do kraja. peto, ono sto je on rekao oko smanjenja negativne kamatne stope, kao i da teret podnesu ostali sudionici na trzistu, ce mu se tek odbiti od glavu, i nece biti svjestan kada se to desi.
    na kraju nije lose biti doktor, docent i direktor, ali ipak treba znati kada su limiti dosli do vrhunca. svaka igrica ima Game over

    • Game set match

      Dobar komentar. Svaka cast

  7. Igor

    I da li inicijativa koju je ON pokrenuo izglasana i usvojena od Udruzenja banaka BH? ima li povratne informacije, da znamo da li krece napredak

  8. Direkt

    Gledam nešto i razmišljam. Sad su se sjetili da je visok nivo obavezne rezerve problem, a to je bilo jasno još prije nekoliko godina, ako ne i prije i sad su se sjetili da se smanji obavezna rezerva, kada 90 odsto bankarskog tržišta čine strane banke. Naime, još od kraja 90-ih godina, bankarski sektor u BiH vode stranci, koji su kreirali bankarski standard i pravila u BiH po mjeri svojih banaka, a ne po mjeri potrebe naroda tj. tržišta u BiH. Dovoljno je samo vidjeti minimalnu obaveznu rezervu za osnivanje banke, a koja je previsoka i namjerno osmišljena tako da samo najveće evropske i svjetske banke mogu ući i to lako, na naše tržište, dok mnogi domaći privrednici, zbog previsoke obavezujuće rezerve i premalog tržišta za toliku rezervu, onemogućeni su da učestvuju na bankarskom tržištu, po “fer pravilima”, a kamoli da se takmiče sa bankama iz EU i svijeta. I dok u jednoj Litvaniji, koja je članica EU i čija licenca važi za čitavu EU, minimalna rezerva za osnivanje banke je milion evra, kod nas je to 15 miliona KM, na tržištu koje je premalo! Iz ovog se i više nego jasno vidi da su stranci pisali bankarska pravila u našoj zemlji, kako bi od nas napravili robovlasničku koloniju, da nas onemoguće da im budemo konkurencija, pošto od toliko banaka na domaćem tržištu, samo dvije-tri su domaće i to zahvaljući samo tome što su nastale u doba kada je obavezna minimalna rezerva bila mnogo niža nego što je sad. Postojeća bankarska pravila u BiH nažalost ne pogoduju ni daljnjem razvoju bankarskog tržišta, već čak vode unazad, pošto ista pogoduju samo velikim (stranim) bankama, dok male (domaće) banke su osuđene na propast, usljed toga što su prve su na udaru visoke obavezne rezerve, koja u kombinaciji sa krizom može dovesti do gašenja banaka, a naročito manjih banaka. Ovaj trenutni ambijent ne pogoduje ni osnivanju novih banaka (prije svega domaćih), usljed (pre)visoke obavezujuće rezerve. Sve se vrti oko previsoke rezerve, koja uz sve ovo navedeno, blokira svim bankama određena sredstva za plasman privredi i stanovništvu, tako da ista mora biti smanjena i to drastično, sa 15 miliona na milion, ako ne i niže, pošto nismo mi Švajcarska, koja ima obavezujuću rezervu za osnivanje banke od 10 miliona CHF, pa da možemo imati toliku obavezuje ću rezervu, pošto švajcarske banke drže mnogo veći kapital, od naših ili “naših” banaka, a imaju sličan nivo obavezujuće rezerve, što je neizdrživo za naše uslove, te stoga mora se smanjiti minimalna rezerva, kako bi banke maksimalno ili što više mogle da raspolažu “svojim” parama. Da je BiH kao Švajcarska, ovoliki nivo bi bio sasvim u redu. Pošto nismo ni izbliza, bilo bi dobro da dođe i to što prije, do drastične i dramatične redukcije nivoa iznosa obavetuzujuće rezerve, dok još koja banka nije propala!

    Bankarski zakoni u ovoj zemlji trebalo bi da su prilagođeni tržištu ove zemlje, a ne da su prepisani iz neke zemlje (ili zemalja) koja ima viševjekovnu bankarsku tradiciju. Zakoni naše zemlje treba da pogoduju razvoju naše privrede, a ne privrede EU. Dobro bi bilo sniziti minimalnu rezervu sa 15 miliona KM na recimo milion KM ili na još manje, kako bi i domaći privredni subjekti mogli da učestvuju na svom terenu, a ne da 90 odsto kajmaka pokupe stranci i to od našeg mlijeka. Takođe, bankarska pravila u našoj zemlji treba da budu prijateljski nastrojena prema osnivanju srartap banaka, pošto to je već godinama budućnost u EU, samo kod nas to nikako da zaživi, pošto trenutna minimalna obavezna rezerva u BiH je previsoka za otvaranje novih banaka.

    Nikako ne mogu da shvatiđ to da su naši depoziti, u njihovim (stranim) bankama, koje uz to imaju maticu van naše zemlje, gdje daju niže kamate na kredite i često ne naplaćuju osnovne usluge, poput recimo mjesečnog održavanja računa, dok ovdje isti naplaćuju održavanje i po 10-15 KM mjesečno po korisniku i imaju kamatu na kredite koja iznosi i do 40 odsto! Daš im pare i oni te još pritom deru tvojim parama. Bankarstvo u ovoj zemlji je definitivno najskuplje u Evropi, ako ne i u svijetu! Stranci nas deru samo tako. Valjda misle da niko ne putuje u inostranstvo i ne zna engleski, njemački itd, pa misle da nećemo skontati da nas deru i ti preko svake moguće mjere!

    Tri stvari, koje su po mom mišljenju, opterećenje za daljnji razvoj bankarstva u BiH su:

    1. previsok iznos obavezujuće rezerve
    2. naplaćivanje osnovnih mjesečnih naknada
    3. (pre)visoke kamate na kredite

    U svakom slučaju, nešto mora da se preduzme i to što prije, po ovim pitanjima, dok još nije kasno (dok još koja banka nije propala, usljed nemogućnosti da prati previsok nivo obavezujuće rezerve). Banke trebaju da budu što likvidnije. Sav novac treba da cirkuliše, ako je to izvedivo, a izvedivo je.

    • komentator

      @Direkt
      Nije to baš tako. Najprije, ovih 15 miliona nije nikakva rezerva, kako je ti zoveš, nego minimalni osnivački kapital koji osnivači moraju uplatiti u novcu, a to su sredstva koje banka može koristiti po svom nahođenju, svakako poštujući propise, između ostalog i obavezu održvanja regulatornog kapitala na tom nivou (15 mil. KM). Da sad ne tupimo o osnovnom i dopunskom kapitalu kao sastavnim dijelovima regulatornog kapitala. Kako već kažeš “Bankarski zakoni u ovoj zemlji trebalo bi da su prilagođeni tržištu ove zemlje, a ne da su prepisani iz neke zemlje (ili zemalja) koja ima viševjekovnu bankarsku tradiciju”, a onda se pozivaš na Švajcarsku!? Donedavno (nisam skoro provjeravao), Srbija je imala minimalni osnivački kapital za banke veći nego BiH (10 miliona EUR), a Hrvatska 40 miliona HRK (vrlo blizu nivoa u BiH) Prema tome, “topla voda” je davno izmišljena i ne treba trošiti vrijeme na takve stvari. Kod naknada donekle imaš pravo, jer su rasle u zadnje vrijeme, ali kamate su u bankama danas daleko niže od cifara koje spominješ (lako se provjeri). Na kraju, što se tiče likvidnosti, banke plivaju u parama, što se vidi i iz onih preko 2,5 mlrd KM preko obavezne rezerve, a kad se na to dodaju sredstva koje banke drže u stranoj valuti kod prvoklasnih stranih banaka, dođemo do cifre od koje zaboli glava. Dakle, para ima, ali nema ih kome dati :(

      • 43.mtbr

        Dzaba ti njemu objasnjavas, on tri mjeseca ko artiljerac tuce 15 miliona rezerva, 15 milona rezerva, 15 miliona rezerva… onda ohladi cijevi pa krene opet paljba: treba spustiti rezervu na 1 milion… i sad kad mu kazes da je to osnivacki kapital kao sto svi znamo, trazice izgovor

  9. Dragan

    Ono sto ON radi i borba koju trenutno vodi je da bude imenovan za viceguvernera CBBH kada Milici istekne mandat. Mora ON da se uhljebi, valjao je On zna se kome i kada

    • Komentator

      I bolje mu je da ide u javni sektor, njegova banka je jedina u BiH koja je u 2019. godini imala pad neto kamatnih prihoda u odnosu na prethodnu. Nije lako opstati na tržištu, “dr” tu ništa ne pomaže

      • Komentator2

        A da li DR moze da objasni zasto ima 5 miliona gubitka i to pokriva na skupstini akcionara (ima na sajtu berze prijedlog odluke) a prica na sva zvona da ima istorijsku dobit???

        • komentator

          on će to pravdati izmjenom propisa koji su ih natjerali na drugačiji obračun, a opet im ostaje oko 300.000 KM dobiti (nije baš spektakularno, ali nije ni gubitak :). Istina, i druge banke su morale primijeniti iste propise, ali su im rezultati uglavnom daleko bolji

          • Kometator2

            Slazem se oko izmjene Zakona, ali kada vidis koliko je izdvajao tj neizdvajao za kreditne gubitke onda tih 300.000 KM profita sto mu ostanr je ozbiljam minus da je radio procjene rizika i izdvajao u rezerve. Ali…

  10. mario

    da li ce nam ON nakon nekoliko nedelja reci da li su uspjele inicijative koje je ON poveo da spasi bankarski sektor a ujedno i privrednike i stanovnistvo sa svojim mjerama, ili jos on to razmatra kako da sprovede iz rijeci u djela

    • Viktor igo

      Ovi bankari su veci kompleksasi od doktora. Pojedini. A i vidi se koji