Banjaluka planira preko struje spriječiti rast cijene vode

BANJALUKA – Troškovi seoske vodovodne mreže u Banjaluci su tri puta veći od prihoda, što godišnje pravi gubitak veći od milion KM. U „Vodovodu“ jedino rješenje vide u subvencijama iz gradske kase ili povećanju cijene vode, ali u Gradskoj upravo to, očekivano, nisu dočekali sa osmijehom. Umjesto toga tražiće od “Elektroprivrede RS” da smanji cijenu elekrične energije za sva gradska komunalna preduzeća.

Banjalučki „Vodovod“ održava 787 kilometara primarnog cjevovoda, te oko 70 kilometara razvodne mreže u ruralnim područjima.

Veliki troškovi, zbog loše mreže 

Iz “Vodovoda” poručuju da je generalno gledano ova mreža u prilično lošem stanju čemu doprinose nemapirani cjevovodi, javne česme, prisutni hidraulični udari zbog neadekvatnih cijevi, dotrajalost, veliki broj nelegalnih korisnika i slično. To sve, kako navode, pravi velike troškove.

“Proračuni koje smo napravili na osnovu podataka iz prethodnih godina pokazuju da će prihodi od seoskih vodovoda biti oko 600.000 KM, a rashodi oko 1,8 miliona KM, zbog čega ćemo imati gubitke od održavanja seoskih vodovoda u iznosu od 1,2 miliona KM” rekao je za CAPITAL v.d. direktor “Vodovoda” Predrag Duduković.

Seoski cjevovodi izazivaju ogromne troškove zbog dotrajalosti i lošeg kvaliteta.

 “Neki cjevovodi su izgrađeni prije 30 i 40 godina i nisu baš urađeni po projektu i standardima. Isto tako, mreža seoskih vodovoda je veličine kao i gradska, kada je u pitanju kilometraža. U pitanju je veliko područje gdje ima malo kuća, tako da je teško pronaći sve kvarove, cijevi pucaju dolazi do curenja vode i dok se to pronađe i sanira, voda otiče u zemlju”, rekao je Duduković.

Problem je pogoršan, kaže, i zato što je “Vodovod” ostao bez značajnog izvora prihoda koji se koristio za ove troškove – mjesečne naknade za mjerno mjesto.

Nadaju se pomoći grada Banjaluka

Napominje da oni u trenutnoj situaciji mogu jedino iz vlastitih sredstava finansirati te radove.

“Rješenje za ovakvu situaciju bile bi subvencija od strane Grada Banjaluka ili usklađivanje jedinstvene cijene vode koja bi obuhvatila prethodno spomenutu fiksnu naknadu. Ono što će biti zahtjev “Vodovoda” je da izvrši usklađivanje cijena u odnosu na cijenu koja je bila prije ukidanje naknade za mjerno mjesto, odnosno da se iznos te naknade ponovo ukalkuliše u cijenu vode. Time građani neće imati skuplju vodu, već istu cijenu koju su imali prije ukidanja naknade, a “Vodovodu” će to biti dovoljno za dalji rad i za pozitivno poslovanje”, kaže Duduković.

Grad ima drugačiji plan

O ovoj vrsti pomoći odlučuje lokalna vlast u Banjaluci, koja poručuje da će dobro analizirati prijedloge uprave “Vodovoda”.

“Ukidanjem naknade za mjerno mjesto “Vodovod” je pretrpio značajan finansijski gubitak i opcije koje su pomenute zahtjevaju dubinsku analizu sa kojima ćemo nastaviti”, rekao je gradski menadžer grada Banjaluka Bojan Kresojević.

Dok analiza traje, Kresojević kaže da Grad ima drugi plan kako da ublaži krizu u Vodovodu.

“U narednih sedam do deset dana ćemo “Elektroprivredi RS” uputiti zahtjev za smanjenje cijena električne energije za sva naša komunalna preduzeća, ali i ostale poslovne subjekte”, rekao je Kresojević. U tu grupu bi trebalo da upadne i gradski “Vodovod”.

Napomenuo je da je cijena struje povećana za 50 odsto, što u slučaju “Vodovoda” znači izdvajanje 500.000 KM više za ovu poslovnu godinu.

“Obzirom da je “Elektroprivreda RS”  izvoznik struje i da je struja na svjetskom tržištu poskupila, znači “Elektroprivreda RS” po tom osnovu ostvaruje finansijsku dobit”, rekao je Kresojević i dodao da to pokazuje da “nema tržišne opravdanosti za povećanje cijena”.

Izgubljeni prihodi

Naime, “Vodovod” seoskom mrežom gazduje u zadnjih nekoliko godina. Ona je ranije bila u rukama Centra za razvoj i unapređenje sela, ali je prethodni gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić odlučio to da promjeni i taj posao prebaci u ruke gradskog “Vodovoda”. Transfer nadležnosti je zvanično započet 2017. godne, kada je Skupština grada Banjaluka donijela odluku da preduzeće “Vodovod” od Centra preuzme upravljanje vodovodnom mrežom i njeno održavanje u seoskim mjesnim zajednicama.

Ubrzo se pokazalo da na seoskoj mreži ima dosta troškova, što je bio jedan od razloga da tadašnja gradska vlast u 2019. godini uvede i naplatu mjesečne naknade za mjerno mjesto. Ta naknada je prema njihovim zamislima bila balans između visokih rashoda, a malih prihoda.

Problem je nastao početkom ove godine kada je Ustavni sud RS naplatu ove naknade proglasio neustavnim, čime je “Vodovod” ostao bez stalnog izvora prihoda.

CAPITAL: V.Popović