BANJALUKA – U momentima kada se građani Republike Srpske suočavaju sa vanrednim stanjem, a privrednici sa milionskom štetom prouzrokovanom virusom korona, benzinske pumpe u Banjaluci ubiru ekstra profit koji se prema saznanjima portala CAPITAL kreću i do 70 feninga po litri.
To znači da na 100 litara goriva naftaši u najvećem gradu Srpske sebi u džep strpaju 70 maraka.
Prema podacima do kojih smo došli ulazna cijena dizela dopremljenog iz riječke luke danas je pala na 1,50 KM po litri. U tu cijenu su uračunata akciza, te taksa na puteve i autoputeve.
Kada se na to doda prevoz od 0,05 KM i izlazni PDV koji takođe iznosi oko 0,05 KM po litri, Euro 5 dizel jednu benzinsku pumpu košta oko 1,60 KM. Sve preko te cijene je ekstra profit.
Ako se uzme u obzir da je prosječna cijena dizela na pumpama u Banjaluci danas bila 2,10 KM i viša, jasno je da građani i privreda pored svih problema moraju da plaćaju nerealno visoke marže.
Banjaluka je ubjedljivo najskuplja kada su cijene goriva u pitanju.
Primjera radi, jaka konkurencija u Prnjavoru je dovela do toga da se dizel u toj lokalnoj zajednici toči po cijeni od 1,70 KM, što ako se uzme u obzir računica CAPITAL-a pokazuje kako se i na toj cijeni može zaraditi. Gorivo je prema našim informacijama i u ostalim opštinama u okruženju palo ispod dvije marke.
Međutim, ono što bi se moglo takođe zaključiti kada su banjalučki trgovci naftom u pitanju je da između njih postoji nekakva vrsta dogovora ili kompromisa prema kojem drže istu, jako visoku cijenu a koja je svima u interesu.
Oligopol i kartelsko udruživanje je kažnjivo po zakonu i nadležne institucije bi hitno trebale nešto preduzeti da se to spriječi.
CAPITAL: Dejan Tovilović
16 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Konacno da neko tacno informise javnost koliko kosta energent kojeg koristi 90% stanovnistva i na kojem se pojedinci enormno bogate a drzava i inspektori sute i ne rade svoj posao!
1 Cisterna = 30.000 litara x 0.70 pf = 21.000 KM
Prosjecna pumpa u prosjecnoj vukojebini proda 2,5 – 3 cisterne na mjesecnom nivou
Pa vi vidite kako se cobani cak i sa 2 prodate cisterne mjesecno brutalno bogate tj. Pljackaju sopstveni narod.
Plus radnici (sve veći trošak), struja (sve veći trošak), voda, smeće, taksa za isticanje imena firme, prevoz goriva cisternom, zakup lokala, knjigovodstvo, nabavka goriva, marketing…
Malo Vam je kalkulacija tendenciozna. Slijedi stinita za sutrasnji dan:
Kalkulacija cijene i Marža na 17.3.2020.
—————————————————————
1.) 1,41KM/lit nabavna cijena
=(Paritet Rijeka-Banja Luka)
2.) 1,79KM/lit prodajna bez PDV=
(2,10KM-17%PDV)
3.) 0,38KM/lit (Bruto Marža)=
4.) 0,325KM/lit (neto Marza)=
(0,38KM-17%PDV)
Trebali bi ste biti objektivni, ako ste istrazivacki novinar i postovati struku, te ukazivati i na druge probleme u ovom sektoru.
Pumpa koja proda 3 cisterne recimo ima 4-5 zaposlenih = 5.000 KM BRUTO mjesecno
95% objekata pumpi je u Vlasnistvu jer se enormno bogate godinama
Komunalije 1.000 KM mjesecno
Knjigovodstvo (cca 200 KM mjesecno) mada svi uglavnom rade sami sebi jer nema dnevno 1h posla
Tako da ne manipulisi sa troskovima i ne lazi za neto marzu jer je mnogo veca!
Matematika je neumoljiva, tako da nema lazi. Vrlo lako prekontrolisati izracun. Izracunaj sam, predji jos jednom stavku po stavku, ukoliko si bio u skoli kada su se osnovne racunske operacije i procentni racun radili.
Naftas, kad si se vec dohvatio procentnog racuna, u odbranu viteske casti vlasnika benz. stanica mogao bi nam objasniti razliku u prodajnoj cijena goriva u Banjaluci i Prnjavoru od tricavih 40 feninga po litri.
Prijavite taj slucaj Tržišnoj inspekciji i Upravi za indirektno oporezivanje, pa ce Vam oni dati odgovor oko izracuna damping cijena, nelojalne konkurencije i sl.
Naftna industrija ili kod nas tačnije sektor trgovine naftnim detivatim, istina, ima prostora da snizi cijenu za neki manji iznos, ali morate imati na umu da to nisu neprofitne organizacije, odnosno da svi nakon što podvuku crtu na kraju godine očekuju da imaju i imaju zaradu. Sa druge strane, obaveze jedne BS daleko su vece od obaveza jedne STR mješovite robe ili kafića, tako da gledati samo da ako i ima 0,50 feninga na jednoj litri da najveći dio ide u dzep vlasnika, grdno se varate. Iz te marže mora da se plate plate, struja, komunalije, zanavljaju razne dozvole, plaćaju razne takse, republičke, lokalne, takse na isticanje reklama, koje npr. Na teritoriji Grada Bl uopšte nisu male, naknada za razvoj turizma, ovjera svakog dokumenta prilikom prijave na tender, (a toga u toku godine imate koliko hocete) i šta sve ne još, da ne spominjem da nema pumpe koja ne dobije u toku poslovne godine i koju novcanu kaznu zbog neke nepravilnosti, koja nekad zaista zna biti opravdana a nekad i trivijalna, ali kako god, sve to ulazi u na kraju u poslovni rezultat. Ako je u pitanju akcionarsko društvo troškovi su još veći.. Komparirati samo kroz maržu različite djelatnosti nije pravedno. Onda bi se svi trebali obrušiti na vlasnike kafića, koji na jednoj kafi imaju i do 1, 5 do 2 km maržu, zavisnosti koliko kafa košta, a građani isto popriličan novac trose na ovu stavku i to svaki dan!!. Da budem objektivan, cijene se svuda više ili manje dogovaraju, od ugostitelja preko naftnog sektora do tržnih centara. Na kartelsko udruživanje niko nije imun, uputite se malo, vidjećete da je to česta pojava i u najuređenijim zemljama, a mi imamo malo više problema od tog.
Naftaš je u pravu. Prvo, komparirati cijenu u BL i Prnjavoru zaista je glupo jer su takse u bl poprilično veće i obinije, a vjerovatno i cijena rada, na kraju sve je skuplje u BL. Drugo, rad na 1,70 je damping jer distributer jednostavno iz marže sa tom cijenom ne može pokriti operativne troškove, a ako i može onda je vjerovatno miksao bazno ulje, izvršio “razvodnjavanje”akcize do te mjere da uklapa i pokriva troškove i zarađuje na cijeni od 1,70
Ostavi to palamudjenje kod svoje kuce!
Dugo radio u naftnoj industriji, kada je marza na nivou godine bila 20-25 feninga trljale su se ruke jer je ogromna zarada.
Sada su marze od 40-70 feninga i pricate o troskovima zivota troskovima radnika sto veze sa zivotom nema.
Jednom prodatom cisternom pokriju se sve dazbine cak i ostane a u BL prosjecna pumpa proda 7-8 cisterni, a na jednoj je zarada NETO 20.000 KM.
Po rezonu tajkunskog bota, drasticna razlika u cijeni goriva na dvije benzinske pumpe moze biti samo zbog dampinga i nelojalne konkurencije jeftinijeg pumpadzije, a nikako zbog ekstraprofiterstva i kartelizacije ovog skupljeg. Zato i jesmo tu gdje jesmo – klozet Evrope.
Sa 1.7 ne može pokriti troškove i tačka!! Taj sto prodaje po 1,7 je Fortuna, odnosno Leburić i u opšte i ne znam sta pokusava sa sa tim, al njemu je praktično to sporedna djelatnost i radi minus i na kraju ta cijena nije svaki dan ,nego sedmično naprave izlet, tj. Prave sebi promociju. Sa druge strane ko i prodaje po enormno nižim cijenama, vrlo vjerovatno da je razvodnio akcizu sa baznim uljem, dovoljno je da uspe par hiljada litara ulja na cisternu, kvalitet nije puno narušio, al kao da je to našem narodu bitno, a ima prostor za znatno reduciranje cijene a opet zarađuje 0.50 km/l (Afera Reunion-marku na liti 30.000 km po cisterni, pa ništa, pojeo vuk magarca). Takođe neizdavanje računa isto utice na cijenu, sam sam se uvjerio da ga ne izdaju, jer sam namjerno išao točiti gorivo na ovakva mjesta, račun samo na zahtjev, ali isti nije odštampan, nego ga tek onda štampa, a nekad zna biti i roblem pa ga nema uopšte. Isto tako prodaju i ostalu robu na BS, dakle bez računa. Ko plaća sve, radnike ne drzi na crno i daje uredno platu punu preko banke ne moze preživjeti sa 20 feninga drugar moj, jer i ranije sam rekao, firma mora na kraju i imati dobit, mora zaraditi, zato i postoji.
Daj ti nesto argumetnovano reci, a ne samo da vičes kako je extra zarada, zarada jest ali postoje i enormni troškovi koje sve servisiras iz te zarade.
@ Mediator
ovo o neizdavanju racuna ti nije nikakav argument jer ni Neskovic pumpa u BL(na tranzitu) ne izdaje racune, pa drzi cijenu 2,09 KM( do prije 10-tak dana je bila 2,20KM)
Ja sipam vec 4-5 godina kod njih i nikad racun nisam dobio, placa se kod onog momka napolju sto ti sipa i njemu se daju pare.
@ Mediator
po ovim tvojim argumentima ispada da bi Neskovic u Banjaluci trebao biti najjeftiniji i da bi cijena na Neskovic pumpama isto trebala biti 1.70KM ako je uslov ne izdavanje racuna kao sto ti kazes jer ni Neskovic ne izdaje racune.
Medjutim malcice je drukcije u praksi, tako da ti ova tvoja prica ne drzi vodu.
Neka se sad jave likovi sa nadimcima “Naftas” i “Medijator”, koji su se iz petnih zila upirali da nam objasne kako su naftasi covjekoljupci, koji su radili za marzu od jedva 30ak feninga po litri goriva.
Svi smo svjedoci kako su se cijene goriva strmoglavile kako je vlada ogranicila marzu na 0.25 km/lit. Po racunici naftaskih botova – smanjenje marze od 0.1 km je izazvalo preko noci pojeftinjenje goriva od min. 0.40 km po litri!!! Alal vam racun, botine stare! Istina vas je ujela za du*e.
Nisu Vladine mjere uticale toliko, čak ni izbliza toliko, koliko je cijena goriva na svjetskom tržištu drastično opala, tako da, ako se ova cijena na svjetskom tržištu održi samo još koji dan, biće cijena nafte na benzinskim pumpama čak i ispod 1 KM po litri, pošto već je sad na nekim pumpama oko 1.20 KM. Sad je (ponovo) nafta po litri (nešto) jeftinija od dvolitre Coca Cole po litri. Kad bi država odrekla se svog kolača, cijena bi bila čak i duplo manja, što bi pokrenulo ekonomiju. Dobro bi bilo kada bi država ukinula akcize na gorivo, a namirila se kroz povećanu privrednu aktivnost. Treba nam brži uspon nakon što se ova kriza sa Korona virusom završi.