Avioni sve puniji, vozovi idu prazni
08.09.2014. / 9:23
BANJALUKA, U vrijeme teške ekonomske krize gotovo niko u Republici Srpskoj ne putuje vozom, koji je ubjedljivo najjeftiniji vid prevoza, dok se broj putnika u RS koji se voze avionom rekordno povećava.
Statistika pokazuje kako je u drugom tromjesečju 2014. godine u željezničkom saobraćaju prevezeno čak 29,7 odsto manje putnika u odnosu na isti period prošle godine. Broj ostvarenih putničkih kilometara niži je za 28,4 odsto, a prevezeno je i 15,6 odsto manje robe.
S druge strane, broj prevezenih putnika u drumskom saobraćaju veći je za 7,3 odsto u drugom tromjesečju 2014. godine u odnosu na isti period prethodne godine.
Kada je prevoz avionom u pitanju, na banjalučkom aerodromu od januara do kraja avgusta ove godine na 1.133 leta prevezeno je 18.114 putnika, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja povećanje broja putnika za ogromnih 286 odsto.
“S jedne strane vrlo je važno da se svi koji putuju, prije nego što se odluče za bilo koji drugi vid saobraćaja, sjete da postoji aerodrom iz njihovog grada ili neposrednog okruženja, a da sa druge strane mi, aerodromske službe, postignemo pozitivno poslovanje koje će biti samoodrživo”, kazao je Miroslav Janjić, direktor Aerodroma Banjaluka.
Kako je rekao, uz mnogo napora banjalučki aerodrom uspio je da obezbijedi i očuva međunarodni standard, ali je u narednom periodu neophodno ulagati u adaptaciju aerodromske zgrade, proširenje piste, te uvođenje teretnog saobraćaja.
Jedna od pogodnosti koje aerodrom nudi je i da putnici koji putuju iz najvećeg grada RS ili dolaze u Banjaluku imaju obezbijeđen prevoz na relaciji centar grada – aerodrom.
U Pokretu potrošača RS kažu da su razlike, ukoliko se uporedi putovanje vozom sa, na primjer, autobusom, očigledne.
“Ljudi su puno sigurniji u autobusu, a i udobniji je od voza, dok je cijena karte neznatno veća”, kaže Dragutin Bošković, predsjednik Pokreta.
Pojašnjava kako je voz prije nekoliko decenija bio mnogo popularniji jer mu autobusi nisu predstavljali konkurenciju.
“Ranije su postojala državna preduzeća za vršenje prevoza sa malim brojem autobusa i linija, a vozova je bilo gdje je god bilo šina i vozili su svaki sat, a željeznički saobraćaj je bio mnogo razvijeniji. Danas je autobuski saobraćaj u privatnim rukama i svako hoće da se tim bavi i često se dešava da oni voze čak i dva-tri ili pet putnika umjesto 30 i 50”, kazao je on.
Kao jedan od razloga zbog kojeg vozom gotovo više niko ne ide Bošković smatra i nedostatak linija i veći broj polazaka.
“Za Beograd je prije rata voz išao pet puta, a sada vozi samo jedanput. Zatim imate presjedanje i neudobnost pa sve kad se sabere bolje je putovati autobusom”, smatra Bošković.
U Ministarstvu saobraćaja i veza RS kažu kako cijena nije jedini i dovoljan razlog da se putnici opredijele za željeznički transport, te da je konkurencija u oblasti transporta sve veća.
“Činjenica je i da su nedostatak kvalitetnih putničkih vagona i mali broj vozova uticali na odliv putnika sa željeznice. One prevoz putnika uglavnom organizuju u unutrašnjem saobraćaju, dok se avionski saobraćaj kod nas koristi za međunarodni prevoz. Putnici koji danas koriste željeznicu su studenti i penzioneri, i to u većem broju na relacijama gdje nema paralelnog saobraćaja drumom, dok avion koriste privrednici, sportisti i putnici kojima je vrijeme ograničavajući faktor”, kazali su u ovom ministarstvu. Nezavisne novine
Tagovi: avionidragutin boskovicizdvajamomiroslav janjicprevozvaznovozovi
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
