Capital.ba

Zašto Srpska ne koristi potencijale finansiranja na kripto tržištu

09.10.2019. / 8:00

BANJALUKA, Postoji pet faza životnog ciklusa jedne kompanije i to: 1. testna faza, 2. početna faza, 3. ekspanzija, 4. dokapitalizacija i 5. preuzimanje (izlaz). Svaka od ovih pet faza životnog ciklusa kompanije ima preporučeni – najbolji način finansiranja.

Autor: Boris Majstorović

Nažalost, veliki broj startup i malih kompanija u Republici Srpskoj se odmah na početnim dvjema fazama ugasi zbog nedovoljne edukovanosti, slabo razvijenog tržišta i slabe podrške države. Preporučeni načini finansiranja po fazama životnog ciklusa kompanije su sljedeći:

Faze životnog ciklusa Preporučeni načini finansiranja
1. Testna faza Lični kapital, pomoć prijatelja i porodice, Business Angels, P2P, Crowdfunding i kripto tržište kao vid Crowdfunding-a (ICO, STO i IEO)
2. Početna faza
3. Ekspanzija – širenje Finansijske institucije i emisije dužničkih hartija od vrijednosti (obveznice, komercijalni zapisi i sl.)
4. Dokapitalizacija Fondovi rizičnog kapitala (Venture capital) i strateški partneri.
5. Izlazak na berzu – preuzimanje (izlaz) Inicijalna javna ponuda (IPO)

1.    Finansiranje projekata i kompanija preko kripto tržišta (ICO, STO I IEO)

ICO (initial coin offering) – je vrsta finansiranja projekata ili startup kompanije koristeći pretežno kripto valute, rjeđe fiat valute (legalno sredstvo plaćanja država). Uglavnom se postupak provodi kroz crowdfunding, ali i privatni ICO postaju sve češći.

Na ICO-u, količina kripto valuta prodaje se u obliku „tokena“ špekulantima ili investitorima, u zamjenu za fiat valute (legalno sredstvo plaćanja) ili druge kripto valute poput Bitcoin-a ili Ethereum-a.

Prodani tokeni promovišu se kao buduće funkcionalne jedinice novca ako ili kada se ispuni cilj finansiranja ICO-a i projekat se uspješno pokrene. Riječ je o modelu koji jako podsjeća na IPO – initial public offering kakve viđamo na berzi kad se neka od kompanija odluči da postane „javna“ tj. izađe na berzu i na taj način prikupi neophodan kapital za dalji razvoj kompanije.

Razlika je jedina što u IPO-u investitor postaje suvlasnik kompanije, a kod ICO dobija token tj. buduću kripto valutu koja moža ali i ne mora da u budućnosti vrijedi u zavisnosti od uspješnosti projekta ili kompanije.

PREDNOSTI NEDOSTACI
·        Laka dostupnost startup kompanijama i investitorima – potreban samo pristup internetu;

·        globalna baza investitora;

·        potencijalo moguće prikupiti veliku količinu novca za projekat;

·        Osnovni kapital ostaje kod osnivača u 100% vlasništvu;

·        Manje administracije u odnosu na neke druge vidove finansiranja;

·        Ažuriranje podataka brzo i jednostavno

·        Potencijalno veliki povrat investicije za investitore;

 

·        Velika volatilnost;

·        Nepostojanje regulacije ili nedovoljna regulacija;

·        Potencijalne prevare radi neregulisanosti tržišta;

·        Nedostatak odgovornosti da se sve ispuni iz White Paper i Road map;

·        Propast potencijalno uspješnog i dobrog projekta zbog neuspjeha ICO-a;

 

Smatra se da je prva kripto valuta koja je koristila ICO bila Ripple. Početkom 2013. godine Ripple Labs počeli su razvijati Ripple sistem plaćanja i stvorili su oko 100 milijardi XRP tokena. Kompanija je prodala ovaj token za finansiranje razvoja platforme Ripple.

Ethereum-ov ICO je 2014. godine prikupio 18 miliona dolara u periodu od 42 dana. Kada je uvršten na berzu koštao je 0,30 USD, a u julu 2018. godine trgovalo se sa njim po 474,62 USD, predstavlja povrat investicije od blizu 1600x. Trenutna vrijednost Ethereum-a je oko 180 USD.

NAO ICO 2015. godine prikupio 4,5 miliona dolara. I ako nije jedan od najvećih, pružio je nevjerovatan ROI mnogim investitorima od čak 150.000%.

STO (security token offering) – je nova metoda prikupljanja sredstava,  slično ICO, gdje investitori dobijaju sigurnosne tokene – digitalne vrijednosne papire koji je podržan stvarnom imovinom i koji daju prava na dividende, akcije, udjele itd. Sigurnosni token, predstavlja podatke o vlasništvu investicijskog proizvoda, zabilježene na blockchain-u. STO predstavljaju hibrid između ICO za kripto imovinu i tradicionalne inicijalne javne ponude IPO zbog preklapanja sa obe ove metode prikupljanja sredstava. Ovim tokenima se trguje na berzama i regulisano je zakonima o tržištima hartija od vrijednosti i potpada pod regulatore tržišta kapitala.

IEO (initial exchange offering) – je tehnički identičan ICO-u, ali glavna razlika leži u tome gdje se token nudi. IEO nudi isključivo token preko crypto berze, a ne direktno investitorima kako je to bio slučaj sa ICO. Kod ICO-a može sudjelovati gotovo bilo ko, ali u IEO mogu učestvovati samo investitori te berze na kojoj se nudi token. To povećava sigurnost u odnosu na ICO prije svega od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, ali i reputacioni rizik prezima na seba crypto berza što smanjiju broj prevara čiji je glavni problem bio kod ICO-a.

Uporedni podaci investicija u kripto tržište (projekte, startup i male kompanije) u svijetu sa direktnim stranim investicijama u Republiku Srpsku

  2015 2016 2017 2018 2019
ICO 109,7 miliona $ 8.895,03 miliona $ 7.501,67 miliona $ 196,49 miliona $
STO 299,22 miliona $
IEO 1.548,03 miliona $
Strane investicije u Republiku Srpsku 146,5 miliona KM 76,4 miliona KM 214,3 miliona KM 64,3 miliona KM (za tri kvartala)

Zaključak: Kad bismo privukli oko četiri odsto investicija koje se prikupe putem kripto tržišta – ICO, STO i IEO mogli bismo udvostručiti direktne strane investicije u Republiku Srpsku.

Potrebno uspostaviti zakonsku regulativu za blockchain i posticati startup-ove da rade na ovoj tehnologiji u Republici Srpskoj.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Zašto Srpska ne koristi potencijale finansiranja na kripto tržištu

    1. Goran

      Drzavna kriptovaluta RS koja bi bila zvanicno sredstvo placanja u RS a diljem svijeta bi bila veliki svjetski hit i veliki konkurent Bitcoinu
      RS ne mora da prikuplja sredstva preko ICO, STO i IEO moze da ih dobije kroz premining
      Naprimer totalni totalni supply bi mogao biti 999 milijardi a 20% od toga premining za RS.Cijena ovkave drzavne kriptovalute RS bi mogala na trzistu dostici 1 dolar ako ne vise
      Pri cijeni od 1 dolar RS bi imala 200 miliajrdi dolara zivog kesa to bi moglo preporoditi drzavu

    2. Ziko

      kako neznaju kada su diplome stekli u engleskoj, po dva fakulteta završena, niostrifikovane u Travniku.
      Šta je radio ministar privrede prije ovog namještenja, ministar energetike..

    3. Giovanni de bilzzenzo

      Strucnjak, nijedno trziste na svijetu ne moze stalno da zivi od priliva stranog kapitala. Dominantno bi trebalo da bude od domace stvorene razlike u cijeni i stednje. Gdje je nasa razlika/stednja? U stanovima u kopru, becu, beogradu ili u vilama sa bazenom ili vikendicama na jahorini… znaci, zaledjena u nesto sto ne stvara novu razliku u cijeni proizvoda i sluzi za ispijanje kafe ili kupanje u bazrnu. A ti pricaj o novim tehnologijama i prikupljanju kapitala na ovom nasem “trzistu” gdje ni ministri ne znaju engleski