Ambari puni pšenice
04.07.2013. / 8:55
BANJALUKA, Ovogodišnji prinos pšenice u Republici Srpskoj izuzetno je dobar i mogao bi da dostigne 165.000 tona, što bi, uz dobru otkupnu cijenu, poljoprivrednicima poslije nekoliko godina velikih gubitaka omogućilo da ponovo stanu na noge.
Ova godina mogla bi da bude veoma uspješna za domaće poljoprivrednike, s obzirom na to da se očekuju dobri prinosi i ostalih žitarica i voća. S obzirom na to da su suše, poplave i grad ranijih godina bili pogubni za većinu prinosa, poljoprivrednici sve nade polažu u ovu sezonu.
Pšenica
Iako su prve tone pšenice u Srpskoj već požnjevene i proslijeđene mlinovima, još se ne zna kolika će biti njena otkupna cijena.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Ljubo Maletić kaže da je u RS posijano ukupno 41.000 hektara pšenice u ovoj godini, te da se očekuje prinos od četiri do pet tona po hektaru.
– To znači da očekujemo ukupan prinos od oko 160.000 do 165.000 tona. Prošle godine je bilo nešto manje zasijano, a imali smo oko četiri tone po hektaru. Ove godine je prinos po hektaru veći otprilike za tonu – kazao je Maletić i dodao da privrednici i pored toga ne mogu da kažu da će se ove godine izvući iz gubitaka, jer se ne zna otkupna cijena pšenice.
– Prinosi su ove godine odlični, ali je agrarna politika jako loša. Kilogram pšenice cijenimo od 40 do 45 feninga po kilogramu i to je minimum ispod kojeg ne možemo ići. Ako otkupna cijena bude između 35 i 40 feninga, poljoprivrednici će teško moći pokriti troškove – rekao je Maletić i dodao da je ponuda mlinara od 28 do 32 feninga po kilogramu potcjenjivanje.
– Neki mlinovi već melju pšenicu iako se cijena još ne zna, jer su proizvođači primorani da je prodaju. Ja sam imao 20 tona i dao sam je u mlin iako ne znam po kojoj cijeni. Tako, mahom, rade i ostali. To je klasična ucjena – rekao je on.
On je naglasio da ratari traže sastanak sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kako bi se usaglasile tržišne potrebe i njihove mogućnosti.
Predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos kaže da cijena na berzama još nije formirana i da proizvođači moraju da budu strpljivi.
– U idućih nekoliko dana cijena bi trebalo da bude poznata. Mi ćemo se ponašati po tržišnim uslovima. Ne možemo ovdje platiti 45 feninga po kilogramu ako uvozna cijena bude 30. Ako u RS i BiH ulazi brašno po znatno nižim cijenama, onda mi nismo konkurentni – istakao je Kos.
U Ministarstvu poljoprivrede su istakli da cijenu pšenice određuje tržište i da oni na to ne mogu uticati.
– Razmišljamo o stimulaciji otkupa pšenice, ali još je rano reći u kolikom iznosu – rekao je portparol Ministarstva Bojan Kecman.
Ministar poljoprivrede RS Stevo Mirjanić rekao je ranije da se očekuje uvoz iz drugih područja oko 100.000 tona merkantilne pšenice, uz pretpostavku da će se u RS i ove godine ostvariti višegodišnji prosjek tržišnosti pšenice od oko 25 odsto. U tom slučaju RS bi raspolagala sa oko 40.000 tona otkupljene i uskladištene merkantilne pšenice, što je iznad petogodišnjeg prosjeka.
Prema bilansu za pšenicu, koji je rađen u privrednim komorama RS i FBiH, godišnje potrebe na nivou BiH su 630.000 tona pšenice. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, prošle godine je uvezeno oko 327.000 tona u vrijednosti od 146 miliona KM.
Voće
Voćari takođe ističu da je ovogodišnji prinos voća u RS mnogo bolji nego u prošloj godini iako je uništeno od 15 do 20 odsto zasada zbog najezde insekata.
Voćar iz Gradiške Nikola Vukota, koji ima zasade jabuke, kruške, šljive i trešnje, kaže da je ovogodišnji rod odličan posebno kada su u pitanju jabuke i kruške.
– Mi nemamo organizovanog otkupa i to je problem kod svih vrsta voća, jer dolazimo u situaciju da nam neko drugi određuje cijenu. Insistiramo da se granica zatvori za uvoz makar na određeno vrijeme, odnosno da se na bilo koji način smanji uvoz koji guši domaće proizvođače – naglasio je Vukota.
Njegov sugrađanin Momir Berić, koji ima četiri hektara zasađenih jabuka, kaže da još ne zna gdje će voće prodati, niti kome.
Duško Tepić iz Kozarske Dubice kaže da se u odnosu na prošlu godinu, koja je bila katastrofalna za voćare, ove godine očekuje solidan rod.
– Mada je većina voćara ove godine pretrpjela štetu na voćkama od insekta drvenara, koji je uništio dobar dio zasada, mislim da je ova godina dosta bolja. Ja sam zbog tog insekta pretrpio štetu oko 25.000 KM – naglasio je Tepić i dodao da on na pet hektara koje ima pod zasadima očekuje rod oko 150 tona jabuka i oko 40 tona krušaka.
Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović kaže da još nisu formirane otkupne cijene s obzirom na to da plodovi još nisu stigli.
– Stigla nam je samo rana kruška, ali radi se o jako malim količinama i to se uglavnom plasira na našem tržištu – naglasio je Dojčinović i dodao da domaći proizvođači imaju dovoljno roda da podmire potrebe domaćeg tržišta i da 20 odsto ostane za izvoz.
Kukuruz
Kada je u pitanju prosječan prinos kukuruza, on bi u zrnu u RS mogao iznositi minimalno šest tona po hektaru, što bi dalo ukupnu proizvodnju od oko 960.000 tona.
– Višegodišnji prosjek površina pod kukuruzom iznosi oko 141.000 hektara uz prosječan prinos od četiri tone po hektaru – naglasio je ministar Mirjanić, ali i dodao da se do ove računice došlo pod pretpostavkom da se do jeseni zadrži prosječno normalno vrijeme, bez izražene suše. Glas Srpske
Tagovi: kukuruzljubo maleticpsenicastevo mirjanictopvaznovocezoran kos
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
