Capital.ba

BiH zaostala na putu u „Mali Šengen“

16.07.2021. / 14:50

BANJALUKA – Iako zemlje u okruženju uveliko rade na formiranju „Malog Šengena“ i pristupanju istom, u BiH nema konkretnih pomaka ka realizaciji ciljeva dogovorenih u okviru te inicijative.

mali šengen

Foto: Agencije

Lidera Zapadnog Balkana u novembru i decembru 2019. godine u Ohridu i Tirani definisali su mjere za predmetnu inicijativu, neposredno nakon što su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija pokrenule cijeli proces potpisivanjem Deklaracije o namjerama o uspostavljanju „Mini Šengena“.

Postignut je dogovor o slobodnom kretanju roba, ljudi, usluga i kapitala.

„Na sastanku u Ohridu i Tirani, upućen je poziv i zemljama Zapadnog Balkana, između ostalog i BiH, da pruže podršku inicijativi za formiranje „Malog Šengena“ i pristupe istoj. Međutim, prethodni saziv Savjeta ministara BiH nije razmatrao mogućnost podrške inicijativi, te nije izvršio ni jedan vid konsultacija u vezi sa prednostima pristupanja istoj“, tvrde iz Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ništa bolje nije radio ni aktuelni Savjet ministara pred kojim bi tek sada trebala naći Informacija o analizi interesa i koristi za BiH u slučaju pristupanja incijativi „Mali Šenegen“.

U toj Informaciji pobrojani su ciljevi koji treba da budu ostvareni formiranjem „Malog Šengena“, ali i šta su sve zemlje u okruženju uradile da ispune te ciljeve.

Vidljivo je da na početku Crna Gora i Kosovo nisu iskazale zainteresovanost za pridruživanje predmetnoj inicijativi, ali je u međuvremenu Crna Gora promijenila stav i prihvatila poziv za učešće u istoj.

Do ostvarivanja prvih rezultata došlo je nakon sastanka tri lidera (Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija) koji su održani 30. oktobra 2020. godine. Dogovoreno je da počev od 10. novembra 2020. godine građani te tri države prelaze granicu samo sa ličnim kartama, ostvareno je slobodno kretanje radne snage, te ubrzane su carinske formalnosti na granicama tri države.

Pomenute tri zemlje do sada su potpisale niz sporazuma i memoranduma u cilju stvaranja prostora „Mali Šengen“, odnosno Regionalne ekonomske zone.

U kontekstu razvoja regionalnog ekonomskog tržišta, prema studiji Svjetske Banke iz 2019. godine, regionalna integracija Zapadnog Balkana bi mogla dodatno uvećati rast BDP-a za 6,7 odsto u regionu.

„Inicijativa „Mali Šengen“, kao logičan nastavak daljih integracija u okvirima već postojećeg CEFTA Sporazuma, u potpunosti je kompatibilna sa širim regionalnim integracijama u okviru EU i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), a u isto vrijeme nije suprotna međunarodnom multilateralnom trgovinskom sistemu uspostavljenom u okviru Svjetske trgovinske organizacije (STO)“, navedeno je u Informaciji koja će se naći pred Savjetom ministara BiH.

Prednosti i koristi koje bi BiH ostvarila pristupanjem „Malom Šengenu“

U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH pobrojali su neke od prednosti pristupanja BiH predmetnoj inicijativi, a to su:

  • Olakšan i unapređen protok roba – unapređenje administrativne i tehničke infrastrukture na ključnim graničnim prelazima,
  • Smanjenje necarinskih barijera i čekanja – unificiranje dokumentacije koja prati protok roba – unapređenje trgovinskih veza,
  • Unapređenje standarda elektronskog sistema – uspostavljanje regionalnog elektronskog sistema za prihvatanje i obradu dokumentacije koja prati trgovinu roba,
  • Unapređenje mobilnosti građana zemalja Zapadnog Balkana – omogućavanje putovanja sa ličnim kartama, unifikacija i evropsko standardizovanje procedura izdavanja radnih dozvola, uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija,
  • Modernizacija sistema plaćanja i unapređenje protoka kapitala,
  • Unapređenje investicionog potencijala i investicione klime sa ciljem ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta,
  • Unapređenje konkurentnosti kroz približavanje standardima EU u svim prethodno navedenim oblastima što dovodi do umanjenja strukturne neravnoteže zemalja Zapadnog Balkana i EU,
  • Ispunjavanje obaveza iz procesa pristupanja EU,
  • Potencijal za ubrzanje rasta BDP-a i jačanje ekonomskih veza na Zapadnom Balkanu je osnovna pretpostavka Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.

„Imajući u vidu sve prethodno navedeno, te da inicijativa „Mali Šengen“ stremi prosperitetu u regionu Zapadnog Balkana i predstavlja stabilan osnov za privlačenje investicija, svi pokazatelji navode na postupanje usmjereno ka donošenju odluke o pristupanju BiH predmetnoj inicijativi“, istakli su u Ministarstvu.

U skladu s tim predlažu Savjetu ministara da usvoji predmetnu informaciju i istu uputi Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!