Capital.ba

Više od 730 firmi nemaju nijednog zaposlenog, a zaradile 38 miliona KM

23.04.2021. / 14:52

BANJALUKA – Čak 1.805 firmi u Republici Srpskoj ne zapošljava nijednog radnika, ali to nije spriječilo značajan broj njih da posluje sa milionskom dobiti. Bez ijednog radnika u prošloj godini profitabilno je poslovalo 736 preduzeća, a ukupna dobit koju su ostvarili iznosi 38,3 miliona KM.

firme bez radnika

Foto: Agencije

Milionsku dobit imalo je šest firmi, a najuspješnija među njima je firma „Bora“ sa profitom od 4,2 miliona KM.

Firma „Bora“ bavi se naplatom potraživanja koje joj je prodala bivša Hipo Aple Adria banka.

Odmah iza „Bore“ nalazi se firma „ND Sports Group“ Bijeljina sa dobiti od 2,2 miliona KM. Ova firma bavi se posredovanjem u trgovini specijalizovanoj za određene proizvode ili grupe ostalih proizvoda.

Slijede ih preduzeća „Darse“ sa 1,6 miliona profita, „NFASS“ sa 1,1 miliona KM te „PrimeSoccer Management“ sa milion maraka dobiti.

Firme bez radnika grade zgrade i proizvode struju

Zanimljivo je da se među najčešćim djelatnostima kojima se bave firme bez radnika nalaze i izgradnja zgrada i proizvodnja električne energije.

„U top pet djelatnosti kojima se bave preduzeća bez radnika radnika spadaju savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, nespecijalizovana trgovina na veliko, izgradnja stambenih i nestambenih zgrada, proizvodnja električne energije, agencije za reklamu i propagandu“, kazali su za CAPITAL u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF).

Ukupan broj firmi koje nemaju nijednog radnika na kraju prošle godine je bio 1.805, ali nisu sve aktivne.

Od tog broja, prema podacima APIF-a, aktivna su 1.763, u stečaju je 26, iz registra je brisano 14, dok su u likvidaciji bila dva preduzeća.

Direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić kaže da u Uniji nemaju takvih firmi da bi inspekcijski organi trebali kontrolisati poslovanje ovakvih preduzeća ukoliko ostvaruju neke značajnije promete.

„Inspekcijski i poreski organi bi kod firmi koje nemaju radnike, a ostvaruju veći promet trebali da pojačaju kontrole s ciljem sprečavanja pranja novca“, kazao je Aćić.

Vlasnici sebi isplaćuju dobit, umjesto platu

Generalni sekretar Saveza sindikata Goran Stanković za CAPITAL ističe da je poslovanje firmi bez radnika jedan od načina za izbjegavanje plaćanja različitih obaveza kako prema državi tako i prema radnicima.

„Firma ne bi mogla da ostvar dobit da neko za nju ne radi. Problem je što radnici koji rade za takve firme nemaju klasične ugovore o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, već menadžerske, ugovore o obavljanju poslova direktora, ugovore o djelu, odnosno ugovore na osnovu kojih se ostvaruje profit, a obaveze prema državi i osobama koje obavljaju te poslove su svedene na minimum“, naglasio je Stanković.

Sa jednim radnikom 1.741 preduzeće

Podaci APIF-a pokazuju da je veliki broj i preduzeća koja zapošljavaju samo jednog radnika, a takođe su profitabilna.

Tako je na kraju prošle godine u Srpskoj bilo 1.741 preduzeće sa jednim radnikom, od kojih je čak 1.204 poslovalo pozitivno.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže da to što postoje firme bez radnika nije sporno ukoliko se one bave uslugama. Pojašnjava da direktor, kojeg svaka firma mora da ima, ne mora nužno biti zaposlen, već može imati menadžerski ugovor.

„Svaka firma mora imati minimalno jednu odgovornu osobu i ona može biti angažovana na menadžerski ugovor. Dakle, zapošljavanje nije uslov postojanja kompanije i sama činjenica da takve kompanije postoje to pokazuje. Ima takvih firmi i u FBiH. Ono što je bitno je kojim sektorima te firme pripadaju. Pretpostavljam da se uglavnom bave uslužnim djelatnostima ili plasiraju neke proizvode na tržište“, kazao je Čavalić.

Kaže da se, kada su ovakve firme u pitanju, može postaviti pitanje i da li one služe kao paravan za izbjegavanje plaćanja poreza prema državi ili pranje novca, ali je izrazio sumnju da se radi o takvim firmama navodeći da su proteklih godina urađene brojne reforme i da je sve manje takvih firmi.

CAPITAL je ranije pisao da je Srpska posljednjih godina postala veoma primamljiva za otvaranje firmi strancima koji na taj način pokušavaju izbjeći plaćanje poreza u svojoj zemlji.

Samo su državljani Slovenije u protekle dvije godine otvorili na stotine preduzeća, a njihove kompanije nemaju ni broj telefona, ni internet stranicu, ni kancelarije. Na adresama na kojima su prijavljene uglavnom ne postoje nikakva obilježja na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da se tu nalaze. Najveću ulogu u masovnom otvaranju ovih preduzeća imao je Rok Snežič, protiv kojeg je nedavno pokrenuta međunarodna istraga. Tada je saslušano više lica koja se se sumnjiče da su činili krivična djela i omogućili izvlačenje novca iz firmi iz Slovenije, i to u milionskim iznosima.

CAPITAL: Marina Čigoja Ljubojević

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Više od 730 firmi nemaju nijednog zaposlenog, a zaradile 38 miliona KM

    1. U3PM

      Stace im njihovi radnici kada za njih danonocno rade drzavni sluzbenici i politicari

    2. Mitar

      Nije problem što zarađuju velike pare, nego je problem što dobar dio tih firmi pare zarađuje kroz namještene tendere. 90% tendera u bih su namješteni. Gdje se sve unaprijed pripremi. Samo što u startu ne istaknu i sliku sretnog dobitnika.

    3. Ekonomista1

      Npr. firma se bavi veleprodajom računarske opreme (vlasnik je strano pravno lice), nema zaposlene ostvaruje milionski prihod i profit od par stotina hiljada. Firma je izdvojila poslovanje (outsourcing). Imaju dobavljače koji im rade logistiku i distribuciju robe, administrativne, računovodstvene poslove. Tako da im zaposleni nisu potrebni. Takva firma uopšte ne izbjegava plaćanje poreza, zakon je dozvolio menadžerske ugovore i u tome ne vidim nikakav problem. Znam iz ličnog iskustva 2-3 takve firme i nije im svrha pranje novca i izbjegavanje plaćanja poreza.
      Takođe ako se firma bavi investiranjem u izgradnju nekretnina i prodajom istih realno nema potrebu za zaposlenim. Poslove oko izgradnje i prodaje može izdvojiti i povjeriti da dobavljači grade i prodaju u njihovo ime.
      Naravno postoje firme bez radnika čiji je cilj i svrha postojanja izbjegavanja plaćanja poreza i pranje novca, za to su odgovorni regulatorni organi (poreska, UIO, inspekcije, …) koji ne rade posao u interesu države i društva. Dok se regulatorni organi ne uozbilje u svom poslu ovo će biti česta pojava.
      Sa druge strane firma koja zapošljava npr. 150 radnika i recimo imaju prosječnu ugovorenu platu 600 KM, a u koverti dobiju još 500 KM, da li je to izbjegavanja plaćanja poreza i doprinosa, da li se iko pozabavio time koliko su zbog ovoga zakinuti fond PIO, fond Zdravstva i drugi fondovi kojima se uplaćuju porezi i doprinosi po osnovu plate.

      • Crni

        Problem izbjegavanja poreza i doprinosa na plate radnika nikada nece biti iskorijenjen, dok god se ti porezi naplacuju u procentualnom iznosu.

        To je jednostavno stvar matematike i logike. Npr. Neka su ukupni porezi 50%. Tvoja plata npr. iznosi 1000km. Znaci da ces platiti poreza 500 km. Ako ti je plata 1500 porez ti je 750. Zbog toga gazde prijave radnika na 500 pa placaju poreza 250. U kovertu daju jos 500 i radnik je dobio 1000 ali drzava je dobila poreza 250 umjesto 500.

        Znaci da je u interesu poslodavca da prijave sto manje plate.

        Jedini nacin da se iskorijeni isplata dijela plate u koverti je da se svima odredi fiksno i jednak porez na platu, bez obzira na visinu plate.

        Npr. kada bi svaki radnik fiksno placao 500 km mjesecno za penziono, zdravstveno i td., bez obzira da li imao platu 500 ili 5000km, nestao bi interes da se od poreske uprave krije visina plate radnika.

        Cak sta vise, desila bi se obrunuta stvar. Gazde bi pojedinim radnicima formalno povecali plate na 10000km(iako bi stvarna plata zapravo bila 1000km). Tu bi nasli logiku da radniku isplate 10000 i to u knjiga prikazu kao trosak. Time bi u knjigama prikazivali da imaju ogromne troskove i bukvalno bi namjestili knjige tako da izgleda da nemaju nikakav profit i onda ne bi placali porez na zaradu firme. Dok bi ti pojedini radnici 9000km tj. razliku od 1000 do 10000 dizali sa tekucih racuna i licno donosili gazdi.

        Igra ciframa.

    4. Honduras

      Postoji više vrsta firmi koje nemaju zaposlene, neke opravdano neke neopravdano. Država nebi trebala dozvoliti da postoje firme koje imaju promet naprimjer iznad 50.000KM a da nemaju minimum jednog zaposlenog. sasvim drugi slučaj su firme koje su trenutno bez prihoda dovoljnog da bi pokrile troškove bar jednog zaposlenog a koje su došle veoma često u to stanje zbog nečijih manipulacije, podmetanja toj firmi. S namjerom da je opljačkaju na razne načine. Uglavnom pljačkaši stranci uz pomoć domaćih djeluju na našem području tako što dižu kredite u inostranstvu za inostrane firme a daju kao zalog imovinu naših firmi s namjerom da te kredite ne vraćaju te onda banke naplaćuju kredite od domaćih firmi a te domaće firme ni marke nisu vidjele od tih kredita. To je zloupotreba položaja stranaca te svjesno i namjerno nanošenje štete domaćim kompanijama, akcionarima, državi i kompletnom društvu. Država se tereba pobrinuti da se što pre prekine sa ovakvom vrstom pljačke. Sudovi slabo prepoznaju ovakve namjere stranih akcionara te se ne pokreću pravovremeno tužbe kojima bi se spriječilo nastajanje štete od strane akcionara zbog uvjerenja da sudovi neće pravovremeno reagovati. Zakonom treba tačno propisati postupak kad se može dati u zalog domaća imovina za dizanje kredita stranih kompanija.