Capital.ba

Ljudi treba da rade osam sati – ali nedjeljno, ne dnevno

16.04.2021. / 7:40

LONDON – Jedna studija je izašla sa zaključkom da ljudi treba da rade osam sati – ali nedjeljno, ne dnevno. Ova neobična konstatacija objavljena je u časopisu “Društvene nauke i medicina”, pod imenom “Kraća radna nedjelja za sve: Koliko je plaćenog rada potrebno za mentalno zdravlje i blagostanje?”.

Najava događaja

FOTO: Pixabay

Dok su se tokom pandemije dešavale brojne promjene, a dešavaju se i dalje, koje su poslodavce natjerale da preispitaju svoje stavove o samom radnom okruženju (mjestu), malo ko se bavio brojem radnih sati. Štaviše, zaposleni kažu da su u radu od kuće radili duže, i to tri sata dnevno u prosjeku.

Studija iz 2019. godine, dakle čak prije perioda korone, otkriva da ljudi treba da rade svega osam sati sedmično, ako žele da postignu “psihološke koristi” od rada. Ovo sasvim sigurno neće i ne može biti opšteprihvaćeno, mada postoje inicijative da radna nedjelja svakako bude kraća.

Prijedlozi su ili da se radi četiri dana u toku nedjelje, ili šest do sedam sati dnevno – pet dana sedmično. Ova zanimljiva studija svakako odlazi korak dalje: tvrdi da je osmočasovna radna nedjelja dovoljna da se postignu “dobrobiti od zaposlenja”.

Autori to objašnjavaju ovako: masovno korištenje vještačke inteligencije bi moglo da se odrazi na “značajni nedostatak plaćenog rada”. Umjesto da to dovede do gubitka posla, kažu da je moguća opcija uvođenje kraće radne nedjelje. Ipak, da li je ovoliko kratka radna nedjelja zaista smislena?

Za izradu istraživanja korišteni su podaci iz britanske longitudinalne studije, u kojoj je učestvovalo više od 80.000 ljudi. U obzir je najprije uzimano to kako su promjene vezane za broj radnih sati uticale na mentalno zdravlje ispitanika, odnosno praćeno je u kojim trenucima se ono poboljšalo.

To je kao kada uzimate vitamin C. Svima nam treba određena doza, ali nije dobro ako pretjeramo, to ne donosi nikakve dodatne beneficije po zdravlje. Zapravo, uzimanje velikih količina može imati štetan uticaj“, kaže Daiga Kamerade, autorka studije i sociolog sa Univerziteta “Salford” u Engleskoj.      Nezavisne

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!