Capital.ba

Prihod od indirektnih poreza pao za 145 miliona KM

02.06.2020. / 15:49

BANJALUKA – Prihodi od poreza na dodanu vrijednost (PDV), carina, akciza i putarina pali su za 145 miliona maraka u prva četiri mjeseca ove godine, pokazala je analiza Uprave za indirekno oporezivanje (UIO) BiH.

prihod uio

Komparativna analiza spoljnotrgovinskog poslovanja BiH za period januar – april 2019/2020. godine, koja je u posjedu portala CAPITAL, pokazala je da je najveći pad prihoda od PDV-a i putarina, dok su jedino rasli prihodi od akciza.

U prva četiri mjeseca ove godine PDV na uvoz iznosio je 939,5 miliona KM, što je pad od 102,86 miliona u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine kada je bio preko milijardu maraka. Samo u aprilu ovaj porez manji je za 93,7 miliona ili 30,8 odsto u odnosu na april 2019.

Carinske dažbine pale su u prava četiri mjeseca sa prošlogodišnjih 100,1 milion KM na ovogodišnjih 87,8 miliona, odnosno za 12,29 miliona. U aprilu ove godine na ime ovih dažbina naplaćeno je 15,9 miliona, dok je lani u istom mjesecu taj prihod iznosio 28 miliona. To je pad od 43 odsto.

Akcize na uvozne proizvode za četiri mjeseca prošle godine bile su 398,7 miliona KM, a ove godine su porasle na 448,9 miliona ili za 50,20 miliona. Rast je, između ostalog, evidentiran na akcizama za naftu i naftne derivate, za duvanske prerađevine, za alkohol i alkoholna pića i za kafu, dok je smanjen priliv po akcizama za bezalkoholna pića, pivo, vino.

Putarina je pala sa 191 miliona KM iz prva četiri mjeseca 2019. godine na 111 miliona KM u istom periodu ove godine, odnosno za 79,99 miliona. Samo u aprilu putarina je manja za 31,4 miliona.

Preliminarni pregled naplaćenih prihoda za period januar – april 2019/2020. godina

Skočio uvoz žitarica i lijekova

Iz analize UIO je vidljivo i da je u aprilu ove godine evidentiran rast vrijednosti uvezenih žitarica u visini od 16,1 milion KM, u odnosu na april prošle godine, što je rezultat pojačane tražnje proizvoda od žitarica koji je izazvan paničnom kupovinom brašna i sličnih roba krajem marta i početkom aprila 2020. godine u BiH.

Takođe, evidentiran je i rast vrijednosti farmaceutskih proizvoda u visini od 9,4 miliona KM, što je takođe rezultat preduzetih mjera u cilju suzbijanja širenje virusa Covid 19.

Najveće smanjenje zabilježeno je na vrijednosti uvoza mineralnih goriva, ulja i proizvoda njihove destilacije, i to u iznosu od 137,8 miliona.

Takođe, značajno smanjenje od 109 miliona evidentirano je kod uvoza vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila i njihovih dijelova i pribora.

Najviše pao uvoz iz Hrvatske

Zbirno najveća vrijednost uvezene robe u BiH u aprilu 2020. godine stigla je iz Srbije, Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Italije, Turske, Mađarske. Jedino je kod uvoza roba iz Kine i Bugarske evidentiran rast vrijednosti robe u odnosu na april 2019. godine, dok je kod ostalih država evidentirano smanjenje, što se posebno odnosi na uvoz roba iz Hrvatske koji je pao za 141 milion KM.

Izvoz iz BiH u aprilu manji za 360 miliona KM

Izvoz iz BiH pao je u aprilu ove godine za 361,7 miliona KM u odnosu na april prošle godine, a u UIO navode da je ovakvo smanjenje  rezultat prekida ili smanjenog obima proizvodnje od strane većih proizvođača kao što su ALUMINIJ Mostar, GLOBAL ISPAT KOKSNA INDUSTRIJA, BORAC EXPORT-IMPORT Travnik i drugi.

Najveći rast izvoza evidentiran je kod roba iz tarifne glave 16 (prerađevine od mesa, riba ili rakova, mekušaca ili drugih vodenih beskičmenjaka) u visni od 5,4 miliona KM, što je rezultat pojačanog izvoza roba “pripremljeni ili konzervisani proizvodi od mesa, drugih klaoničkih proizvoda ili krvi”.

Najveće smanjenje vrijednosti izvezene robe u aprilu 2020. godine, u odnosu na isti period 2019. godine, evidentiran je kod namještaja i sličnih roba i to u u iznosu od 41,4 miliona KM. Smanjenje je evidentirano i kod izvoza oružja i municije, iako je u prvom kvartalu 2020. godine roba te vrste imala najveći rast.

Najviše robe iz BiH u aprilu ove godine izvezeno je u Hrvatsku, Njemačku, Srbiju, Austiju…, a kod skoro svih država u koje se izvozilo evidentiran je pad vrijednosti izvezene robe u odnosu na isti period u 2019. godini, osim za robu koja je izvezena u Rumuniju. Najveći pad evidentiran je u izvozu BiH u Italiju (25,7 miliona KM).

“Izbijanje globalne pandemije virusa korona ili Covid 19 snažno se reflektovala na spoljnotrgovinsko poslovanje u mjesecu aprilu 2020. godine u BiH, ali i u drugim zemljama”, naveli su u UIO i dodali da je cilj analize da se sagledaju i analiziraju podaci o spoljnotrgovinskom prometu BiH, da se prikažu trendovi, najveća odstupanja i da se eventulano identifikuju rizici kako bi se na iste adekvatno i pravovremeno odgovorilo.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Prihod od indirektnih poreza pao za 145 miliona KM

    1. Zelimir

      @Capital, ukoliko ste istrazivacke prirode :)

      1. Zasto UIO i statisticki zavod BiH imaju razlicite podatke o izvozu i uvozu? Npr. razlika za april 2020. je preko 20 miliona KM? i uvijek je tako, oko 10% razlika..radi li se kod nekih samo o izvozu roba a kod drugih roba i usluga mozda?

      2. Kako izgledaju podaci poreske uprave RS za prvih 5 mjeseci i mozda neka kommparativna analiza pada prihoda sa podacima federalne porezbne uprave? Porblem je sto poreska RS ne objavljuje padatke kada god ima pad pa je tako i sada slucaj i vec mjesecima ne objavljuju podatke..

      3. Prihodi vecih opstina i gradova u RS?

      hvala