Capital.ba

Zoran Tegeltija: Institucije BiH traže novca koliko zamisle da im treba

18.07.2011. / 8:30

tBANJALUKA, Neprihvatljiva je činjenica da kad god treba da se utvrđuje budžet zajedničkih institucija BiH, oni uvijek polaze sa rashodovne strane i traže koliko su izračunali da im treba, a entiteti su dužni to da obezbijede, rekao je ministar finansija RS Zoran Tegeltija.

On je u intervjuu “Glasu Srpske”  upozorio da postoji veliko nerazumijevanje pozicije u kojoj se nalaze entiteti koji su zaduženi i za socijalnu politiku, i za privredu, obrazovanje, zdravstvo i slično.
– Sa druge strane, zajedničke institucije BiH, osim priče o evropskim integracijama i diplomatiji, nemaju ništa od onoga što čini realni život i utiče na život građana, dodaje on.
.

Izvjesno je da budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2011. godinu neće biti usvojen u iznosu od 1.051.823.000 KM. Koji je, po Vašem mišljenju, realan okvir u koji bi trebalo da bude sveden?
TEGELTIJA: Sama činjenica da se u usvajanje budžeta krenulo preglasavanjem u Predsjedništvu BiH je loša poruka i za rezultat će imati da se takav budžet neće usvojiti, već da će se vratiti u Predsjedništvo BiH i da će oni, uvažavajući stav Savjeta ministara BiH i stavove entiteta, utvrditi onoliko sredstava koliko je potrebno da bi institucije BiH funkcionisale. Dugo smo pregovarali o fiskalnom okviru kako bismo utvrdili kolika su okvirno sredstva koja pripadaju različitim nivoima vlasti, ali nismo naišli na razumijevanje predstavnika zajedničkih institucija BiH, jer oni imaju stalnu potrebu za rast njihovih prihoda sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje po principu: “Nama toliko treba i toliko uzmemo, a vama šta preostane”.
Neprihvatljiva je činjenica da kad god treba da se utvrđuje budžet zajedničkih institucija BiH, oni uvijek polaze sa rashodovne strane i traže koliko su izračunali da im treba, a entiteti su dužni to da obezbijede. Za nas je neprihvatljivo da se u uslovima svjetske krize kreira budžet na sistemu potreba, a ne na stanovištu realnih fiskalnih potencijala.
.

Koji iznos smatrate realnim da se izdvoji za institucija BiH?
TEGELTIJA:
Naš prijedlog je da institucijama BiH sa jedinstvenog računa UIO bude doznačeno od 720 do 730 miliona KM, a oni u ovom trenutku potražuju najmanje 807 miliona KM. To je velika razlika sa kojom se ne slažemo.

.
Kako komentarišete to da institucije BiH koje iz godine u godinu traže najviše sredstava imaju revizorske izvještaje u kojim je jasno da nemilice troše?
TEGELTIJA:
U zajedničkim institucijama BiH ne postoji pouzdan podatak koliko je potrebno sredstava za njihovo funkcionisanje. Oni stalno planiraju uspostavljanje nekih novih institucija. Za sve te institucije treba ogroman iznos sredstava i oni su, nažalost, i do sada uspijevali da za sve te institucije, koje nisu ni formirane, unaprijed obezbijede sredstva. U periodu 2009. i 2010. godine budžeti entiteta izvršavani su sa ogromnim kreditnim zaduženjem od Međunarodnog monetarnog fonda. To su deficiti koji su ostvareni u budžetima i ta kreditna sredstva moraju da vrate u iduće dvije godine. Postoji veliko nerazumijevanje pozicije u kojoj se nalaze entiteti, jer su oni zaduženi i za socijalnu politiku, i za privredu, obrazovanje, zdravstvo i sav realni život i sektor. Sa druge strane, zajedničke institucije BiH, osim priče o evropskim integracijama i diplomatiji, nemaju ništa od onoga što čini realni život i utiče na život građana.
.

Koliko je trenutno blokirano sredstava međunarodnih finansijskih institucija koje RS ne može povući zbog neformiranja vlasti na nivou BiH?
TEGELTIJA:
Imamo deblokirane neke procese, ali je činjenica da je zbog kašnjenja ovih procedura proces sa MMF-om zaustavljen ili prolongiran za ovu godinu, jer da bismo završili posao sa njima, nije postojao partner u FBiH i to je razlog zašto nećemo imati nikakvih sredstava od MMF-a. Imamo blokirana sredstva od Evropske komisije zbog toga što ne postoji jedan od ključnih uslova, a to je uspostavljanje fiskalnog okvira. Po tom osnovu blokirano je 100 miliona evra koje je trebalo da se rasporede između zajedničkih institucija, FBiH i RS, odnosno, RS bi trebalo da pripadne 30 miliona evra. Još nisu odblokirana ni sredstva Svjetske banke uslovljena sprovođenjem reformi u socijalnom sektoru. Znali smo da ćemo imati te probleme i tražili smo rješenje i nećemo dozvoliti da nam neusaglašenost sa FBiH ili neispunjavanje nečijih drugih obaveza ugrozi finansiranje budžeta.

.
Kineska uvozno-izvozna banka ponudila je kredit RS od 350 miliona evra za izgradnju autoputa Banjaluka – Doboj. Kakve su šanse da taj aranžman bude realizovan?
TEGELTIJA:
Pregovori u vezi sa gradnjom autoputa traju već dvije godine. Bilo je nekoliko modaliteta načina finansiranja, postojali su različiti pregovori sa različitim kreditorima i sa nekima od njih pregovori još traju. U ovom momentu traju pregovori i sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i kineskom Razvojnom bankom. Jedinu konkretnu ponudu za ukupnu dužinu puta imamo od kineske Razvojne banke oko 350 miliona evra. Do kraja jula predstavnici ove banke trebalo bi da dođu u Banjaluku i da razgovaramo o uslovima kredita. Za procjenu održivosti toga kredita i vraćanja želim da podsjetim da se radi o indirektnom zaduživanju i da će krajnji korisnik kredita biti javno preduzeće “Putevi RS” koje bi trebalo da vraća taj kredit. Naše su procjene da najveći iznos tog kredita može da se vraća iz prihoda od plaćanja putarine.

.
Kakvi su efekti povećanja stope poreza i doprinosa i da li će neki od uvedenih nameta biti ukinuti?
TEGELTIJA:
Kod usvajanja zakona koji se odnosi na poreze i doprinose, NSRS je usvojila zaključak da će Vlada RS do 31. jula pripremiti analizu primjene tih novih zakonskih rješenja. Činjenica je da postoji pozitivni finansijski efekti promjene ovih propisa, što znači da su nam u prvih šest mjeseci primjene zakona doprinosi rasli po stopi od oko 11,4 odsto dok su nam direktni porezi rasli po stopi od 36 odsto. Ovaj rast je omogućio mnogo bolje funkcionisanje i mnogo stabilnije finansiranje fondova PIO, zdravstvenog osiguranja, dječije zaštite i Zavoda za zapošljavanje. Rast poreza na dohodak ostvaruje pozitivne efekte u budžetu RS. Poslije analize efekata primjene ovih propisa razgovaraćemo o eventualnim korekcijama, ali želim da podvučem da RS i danas ima najniže stope poreza i doprinosa u regionu.
.

Ali privrednici su upozorili da ne mogu da izdrže tolike namete?
TEGELTIJA:
Naša privreda, bez obzira na to što su uvedene stope koje znači dodatni namet, u boljoj je poziciji nego što su mnoge privrede u okruženju. Mislim da sa ovim stopama poreza i doprinosa nismo doveli privredu u situaciju da je nekonkurentna. Naša privreda ima probleme konkurentnosti koji su u vezi sa određenim tehnološkim procesima, znanjem i tome slično, a stope poreza i doprinosa nisu te koje stvaraju nekonkurentnost naše privrede.
.

Pominjali ste otvaranje podračuna za prikupljanje indirektnih poreza kako bi bila izbjegnuta neravnomjerna raspodjela novca?
TEGELTIJA:
Taj smo zakon uputili u proceduru, a kod svih tih zakona, nažalost, mora da se postigne konsenzus. To je naš jedini način da pokušamo da prevladamo blokadu i imamo sistem koji će funkcionisati, a neće zavisiti od volje bilo kojeg pojedinca. Smatram da su podračuni morali da se uvedu kada je uspostavljana Uprava za indirektno oporezivanje i da smo u tom trenutku morali
.
Kakvo je stanje u budžetu RS i javnim fondovima u prvoj polovini ove godine?
TEGELTIJA:
Budžet RS uredno izvršava svoje obaveze u ovoj godini uz sva ograničenja i poteškoće koje postoje zbog ekonomske krize. Globalno govoreći, budžet RS je uspio da sačuva stabilnost, izvršava sve obaveze prema, prije svega, budžetskim korisnicima, fondovima prema kojima imamo obavezu po osnovu invalidnina i socijalnih davanja, kao i obaveze koje se tiču sredstava za podsticaje i obaveze po osnovu spoljnog i unutrašnjeg duga. Prvi put u 2011. godini sve obaveze po osnovu unutrašnjeg duga RS izvršava iz svojih redovnih budžetskih sredstava i ona ove godine iznose više od 90 miliona KM.
.

Fondovi su u milionskim deficitima? Ima li tamo neracionalnog trošenje novca?
TEGELTIJA:
Moram da kažem da smo izmjenama stopa doprinosa naše fondove doveli i značajniju i povoljniju finansijsku situaciju nego što smo imali u prethodnom periodu. Fondovi u ovom trenutku ostvaruju svoje tekuće prihode na nivou obaveza. Sva tri fonda RS imaju akumulirane deficite iz prethodnog perioda koji im stvaraju poteškoće sa stanovišta likvidnosti. Sada vodimo ozbiljne razgovore kako bismo obezbijedili dugoročna kreditna zaduženja za fondove da bi oni mogli da izvrše obaveze prema korisnicima koje nisu izvršili u prethodnom periodu, ali do tog nivoa da kreditno zaduženje ni na koji način ne ugrozi finansiranje fonda. Naša je procjena da ćemo u privredu vratiti oko 30 miliona KM po osnovu prava koja su se nakupila prethodnih godina u fondovima.
.

Zakon o PIO

.
Kakve finansijske efekte očekujete od novog zakona o PIO?
TEGELTIJA:
Ako se ovaj zakon dosljedno sprovede možemo ostvariti pozitivne efekte za one penzionere koji su ostvarili svoja prava iz rada. Ostala prava biće regulisana drugim zakonskim rješenjima.

.
Centralna banka

Na koji način ćete doći do ispunjenja zahtjeva da trećina prihoda Centralne banke BiH pripada RS?
TEGELTIJA:
Parlamentarci iz RS predložiće izmjene i dopune Zakona o Centralnoj banci BiH kojima će se definisati da se dobit koju ostvaruje Centralna banka uplaćuje njenim vlasnicima. RS je ta koja je svojim sredstvima formirala početni kapital Centralne banke i mi očekujemo da taj zakon bude usvojen. Ne postoji ništa bolje nego da se zna koliko ko učestvuje sa vlasništvom i ko koliko učestvuje u raspodjeli dobiti. Znam da će biti teško pregovarati oko tih zakonskih rješenja, ali to su stvari od kojih RS ne smije da odustane. Glas Srpske

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Zoran Tegeltija: Institucije BiH traže novca koliko zamisle da im treba

    1. 122

      Sreca nasa pa ste vi stedljivi. Pljujete jedni na druge, pune vas novine, a ustvari ste svi isti i stalno je ista klika zadnjih 20 godina koja nam pije krv.