Capital.ba

Zlatković: Sve više turista dolazi u RS

03.01.2012. / 7:10

BANJALUKA, Gordana Zlatković, ministar trgovine i turizma RS, kaže da su banjski centri RS u protekloj godini izazvali najveće interesovanje stranih i domaćih gostiju, te da se, iako posljednjih godina zimske turističke sezone na Jahorini propadaju zbog nedostatka snijega, Vlada RS odlučila za ulaganje u sisteme za osnježavanje, kako uspjeh sezona ubuduće ne bi u tolikoj mjeri zavisio od klimatskih uslova.

U kojoj mjeri ste zadovoljni posjetom turističkih centara u RS?
ZLATKOVIĆ: RS bilježi sve veći broj posjeta turista. Ovo je naročito karakteristično za banjska mjesta, koja konstantno bilježe trend rasta. Posmatranjem pokazatelja za prvih 11 mjeseci 2011. godine, koji se odnose na smještaje turista u banjskim centrima, jasno je vidljivo da je ostvareno 16,3 odsto više noćenja u odnosu na 2010. godinu. Primjetan je trend rasta dolazaka stranih gostiju od 27,8 odsto, dok je trend rasta dolazaka domaćih turista 6,6 odsto, što je karakteristično i za prethodne periode.
Ovo nam govori da su strani turisti bitno zainteresovani za posjete našim banjama. Što se tiče zimskog turizma, nedostatak snježnog pokrivača na našim planinama uveliko je uticao na slabu posjetu turista zimskim centrima. S obzirom na to da će klimatske promjene i u budućnosti imati značajan uticaj na prirodu, jasno je da je potrebno preduzeti mjere kojima će se turizam moći predstaviti održivim. Način za to svakako je preinačenje zimskog u planinski turizam, koji će biti održiv tokom cijele godine, a ne samo u jednoj sezoni, a što će se postići dodatnim obogaćivanjem postojećih kapaciteta.
Turistički potencijali koji najviše privlače pažnju posjetilaca svakako su Jahorina, “Banja Vrućica”, te gradski centri Banjaluka i Trebinje. Takođe, primjetan je porast dolazaka turista i u etno selo “Stanišići”, eko-centar “Ljekarice” , ali mnogi drugi.
Često se govori o tome da je za RS zainteresovan sve veći broj avanturista te posjetilaca koje zanima naše bogato kulturno-istorijsko nasljeđe, da li se u vezi s tim u Ministarstvu razmišlja u smjeru novih ulaganja u ove oblasti?
ZLATKOVIĆ: Ministarstvo trgovine i turizma svake godine raspisuje javni konkurs za finansiranje projekata iz oblasti turizma, te se na ovaj način finansiraju i projekti iz ovih oblasti. Pored davanja finansijske podrške, Ministarstvo je izradilo i niz podzakonskih akata iz ovih oblasti kako bi se kroz regulativu stvorila osnova za njihov dalji razvoj.
Koje su to najznačajnije turističke investicije u protekloj godini, kakva su vaša očekivanja od zimske turističke sezone?
ZLATKOVIĆ: U odnosu na prošlu godinu, kada su sredstva ulagana u modernizaciju vertikalnog transporta na Jahorini, Vlada RS odlučila je da ove godine sredstva uloži u vještačko osnježavanje staza na Jahorini, jer se osnježavanjem staza stvaraju bolji uslovi za produžetak turističke sezone na Jahorini.
Pored toga, značajna finansijska sredstva izdvojena su za projekat “Andrićgrad” u Višegradu. Posmatranjem iskustava u Srbiji, gdje je zabilježena velika posjeta Mokroj gori, došlo se do zaključka da ovaj projekat ima svoju opravdanost. Kroz ova ulaganja biće obogaćena ne samo turistička ponuda Višegrada, već i RS. Isto tako, postoji mogućnost da se kroz ovaj projekat formira zajednički turistički proizvod sa Srbijom, na način da posjetioci Andrićgrada mogu da posjećuju Mokru goru i obrnuto. Način da to bude ostvarivo je povezivanje Andrićgrada i Mokre gore starom prugom, što je u planu u narednom periodu.
Ove godine počela je primjena Zakona o cijenama u RS, da li ste zadovoljni rezultatima njegove primjene, da li je stroža kaznena politika izvršila dovoljan pritisak na trgovce?
ZLATKOVIĆ: Zakon o regulisanju cijena RS predviđa mogućnost propisivanja mjera neposredne kontrole cijena u slučaju značajnih poremećaja na tržištu, u slučajevima ako i pored preduzetih mjera ekonomske politike nastupe ili mogu da nastupe veći poremećaji na tržištu. To je neophodno radi sprečavanja monopolskog formiranja cijena, utvrđivanja prodajnih cijena proizvoda koji se koriste za intervenciju na tržištu i zaštite životnog standarda. U skladu s tim, Ministarstvo može propisati niz mjera neposredne kontrole cijena kao što su: određivanje fiksne, najviše i najniže cijene, način formiranja cijena, davanje saglasnosti na cijene određenih proizvoda i usluga, određivanje marže i vraćanje cijena na prethodni nivo. I dalje je na snazi Uredba o ograničavanju marži u prometu robe, kojom su ograničene marže na osnovne životne namirnice.
U 2011. godini ušlo se u snažnije aktivnosti brendiranja i zaštite proizvoda iz RS, recite da li će se i na koji način na ovim projektima raditi i u narednoj godini?
ZLATKOVIĆ: Ministarstvo trgovine i turizma RS prepoznalo je potrebu stvaranja domaćih brendova, kako proizvodnih, tako i trgovačkih preduzeća. Budući da trenutno nema formiranih brendova, u tom cilju organizovali smo nekoliko konferencija o marketingu i brendiranju proizvoda i usluga u RS na kojima su se privrednici mogli upoznati i edukovati o značaju brendiranja proizvoda. Mi ćemo i u narednom periodu nastaviti s organizovanjem sličnih konferencija, seminara i predavanja, a koje će kao krajnji cilj imati stvaranje brendova i njihovu zaštitu. Ministarstvo trgovine i turizma RS je kroz donošenje Strategije razvoja trgovine RS za period do 2015. godine i Akcionog plana za implementaciju Strategije razvoja trgovine RS za period do 2015. godine predvidjelo niz mjera i aktivnosti u cilju razvijanja trgovinskog sektora i domaće proizvodnje RS.
Pored toga, kao jedna od aktivnosti Strategije za razvoj trgovine i Akcionog plana, predviđena je i izrada strategije brendiranja, kao i obezbjeđivanje namjenskih sredstava za stvaranje i održavanje Brenda. Nezavisne novine

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!