Žiranti odahnuli, sada se dužnici hvataju za glavu
21.02.2012. / 8:50
BANJALUKA, Građani RS koji planiraju podizati kredite sa žirantnim obezbjeđenjem ubuduće će prije apliciranja za zajam morati da sklope ugovor sa jemcem i primjerak dostave banci uz već standardno traženu dokumentaciju.
To je propisano izmjenama Zakona o bankama, koje su stupile na snagu 1. decembra prošle godine, a koje će banke u RS, zbog utvrđenog prelaznog perioda za usklađivanje akata, morati početi primjenjivati najkasnije od 1. juna ove godine.
Finansijski analitičari ukazuju da će zahtijevani ugovor između dužnika i jemca smanjiti dosadašnje kreditne zloupotrebe na štetu žiranata, ali će, sa druge strane, dužnicima usložiti i poskupjeti podizanje zajma zbog potrebne notarske ovjere.
U praksi će stoga biti moguća i situacija da žirant od dužnika zahtijeva hipotekarno ili drugo obezbjeđenje svoje garancije za otplatu kredita.
Bankari ističu da će nove procedure stoga dugoročno uticati na smanjenje ponude dosadašnjih dominantnih kredita sa žirantnim obezbjeđenjem u korist zajmova s učešćem i sa drugim kolateralom.
Vladimir Rudić, ombudsman za bankarski sistem RS, ukazao je da nova legislativa ima za cilj povećanje zaštite korisnika finansijskih usluga, jer je protekli period pokazao mnoštvo devijacija na relaciji banka – korisnik kredita – jemac.
Kao ostale značajne novine zakona navodi to što će novčane obaveze iz kreditnog ugovora ubuduće morati biti određene ili odredive na način da je kreditni korisnik može lako izračunati. Tako su promjenjivi elementi u ugovoru definisani kao oni koji se zvanično objavljuju, poput referentne kamatne stope, indeksa potrošačkih cijena i drugih, na koje ne utiče jednostrana volja jedne od ugovornih strana.
“Dakle, u ugovorima više neće stajati odredba da korisnik svojim potpisom prihvata sve buduće izmjene i dopune akata banke u kojima oni regulišu razne naknade”, naglašava Rudić.
On, takođe, navodi da će banka prije odobravanja kredita, sve strane u postupku morati upoznati s podacima prikupljenim prilikom ocjene kreditne sposobnosti klijenta, ukoliko se s tim složi osoba čiji se podaci objavljuju.
“Ako onaj ko je aplicirao za kredit ne želi dati saglasnost da banka jemca upozna s njegovom kreditnom istorijom, jemcu odmah treba da bude jasno da je riječ o nepouzdanom dužniku”, kazao je Rudić.
Jovica Cvjetković, predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata u BiH, ocijenio je da će nova zakonska rješenja biti vrlo korisna za buduće korisnike finansijskih usluga, a posebno jemce, koji će izbjeći zamke tuđih zloupotreba u koje su do sada upadali.
“Većina odredaba zakona dopunjena je iz već postojećih odluka Agencije za bankarstvo. Banke su morale postupati i po tim odlukama, ali je kod nas praksa pokazala da se podzakonski akti baš i ne poštuju, pa se to moralo pretočiti u zakonska rješenja sa propisanim visokim kaznama u slučaju nepoštivanja zakona”, istakao je Cvjetković.
Milan Radović, član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH i direktor Nove banke Banjaluka, izjavio je da je ta banka svojih 270 akata na nekoliko hiljada stranica uskladila s novim zakonom čija primjena počinje 1. marta.
“Banke su iznijele niz primjedaba na zakon, ali je on usvojen u formi u kakvoj jeste i mi nemamo druge nego da idemo u njegovu primjenu. Moguće je da će dodatne procedure odužiti postupak odobravanja kredita, dok će za korisnika kredita, naravno, biti skuplje ako prije toga kod notara bude morao ovjeravati ugovor sa žirantom”, kazao je Radović.
On vjeruje da će usložnjene procedure vremenom primorati banke da postepeno iz ponude izbacuju kredite sa žirantskim obezbjeđenjem, umjesto kojih će od dužnika tražiti vlastito učešće u iznosu od 20 do 30 odsto.
Ombudsman okončao 15 postupaka
Ombudsman za bankarski sistem RS je od početka rada do kraja prošle godine zaprimio ukupno 56 prigovora i obavještenja u vezi s poslovanjem finansijskih organizacija, od čega se više od 90 odsto odnosi na postupanje banaka.
Prema prezentovanim podacima, ombudsman je završio 15 postupaka, od čega je bilo šest osnovanih prigovora korisnika, pet neosnovanih, u tri slučaja su podnosioci zahtjeva odustali od prigovora, dok je u jednom predmetu finansijska kuća odbila prijedlog korisnika za mirno posredovanje.
Najveći broj prigovora korisnika finansijskih usluga odnosio se na kreditne poslove, a najčešći predmet prigovora bio je način obračuna i promjene ugovorene kamatne stope na kredite u otplati, zatim neobavještavanje i neadekvatno obavještavanje korisnika o promjenama uslova u otplati kredita, pravilnost ugovaranja i određivanja zateznih kamata, te pitanja mjeničnog prava i određivanje naknada za prijevremenu otplatu kredita.
“Sve su to meritorna pitanja u kojima objektivno ne može doći do posredovanja, već će se morati rješavati sudskim putem s obzirom na to da se utvrđuje imovinsko-pravna šteta. Lično postupam po tim prigovorima, ali je opredjeljenje banaka da to prepusti sudovima”, kazao je Rudić. Nezavisne novine
Tagovi: bankarski sistem rsgradjani rsombudsmanvaznovladimir rudiczakon o bankamaziranti
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ovo je u svakom slučaju napredak u odnosu na dosadašnju praksu. Mislim ipak da usložnjavanje i poskupljenje procedure dobijanja kredita ne ide u prilog ni tražiocima kredita ni bankama, te da se tu mora naći neki drugi način pridobijanja klijenata.
Slažem se sa Radovićem da će biti sve manje “žirantskih” kredita, ali mislim da krediti sa učešćem nisu adekvatna zamjena, gledajući iz ugla tražioca kredita (bankama ova “zamjena” itekako odgovara). Naime, ukoliko vam ponude kredit sa učešćem od 20% i kamatnom stopom od npr. “samo” 4%, to je isto kao da ste uzeli kredit bez učešća sa kamatnom stopom od skoro 13%.
Mislim da bi se banke trebale više okrenuti drugim instrumentima obezbjeđenja koji im stoje na raspolaganju, a koji su vrlo utrživi. Čini mi se da su bankari malo lijeni po tom pitanju, dobro im je i ovako…
Što se tiče boniteta klijenata, bankari bi mogli razmisliti i o tome. U razvijenom svijetu se kamatna stopa (ali i drugi uslovi za kredite koje nude) računaju i na osnovu tzv. credit score-a (npr. FICO score). Prema njima bi klijenti sa dobrim bonitetom dobijali jeftinije kredite od onih “problematičnom istorijom”. Čak bi vam i neplaćeni računi za grijanje ili struju mogli smanjiti bonitet…
Nedostatak gore navedenog govori u prilog tome da mi i nemamo pravu konkurenciju među bankama…
Zar je trebalo ovoliko vremena ( aman dvije godine ) da prođe da mi se donio samo jedan akt koji spašava jadne osobe, žirante. Prvi komentar na ovu temu je objavljen na ovom portalu 5 maja 2010. godine ( akcionar ).