– Banjalučki „Vodovod“ ponovo kupuje prostorije ZIBL-a?
– ZIBL će novac potrošiti na otpremnine i zaostale plate
BANJALUKA – Zavod za izgradnju Banjaluka ponovo planira da proda dio zgrade kako bi izmirio obaveze prema radnicima koji će biti proglašeni tehnološkim viškom i isplatio zaostale plate, saznaje portal CAPITAL.
Iako je prošle godine za 1,77 miliona KM prodao dio zgrade banjalučkom „Vodovodu“, ZIBL-u to nije bilo dovoljno da stane na noge, pa je primoran na novu prodaju poslovnih prostorija.
Prema nezvaničnim informacijama „Vodovod“ će i sada biti kupac.
Odluku o prodaji drugog sprata zgrade ZIBL-a, koja se nalazi u centru grada, Skupština akcionara ovog preduzeća razmatraće na vanrednoj sjednici zakazanoj za 24. decembar.
Predsjednik Upravnog odbora ZIBL-a Đuro Crnomarković potvrdio je danas za CAPITAL da će Skupština akcionara razmatrati odluku o prodaji te da će konačnu riječ dati grad Banjaluka kao većinski vlasnik.
On je istakao da je ZIBL usvojio novu sistematizaciju po kojoj je određen broj radnika višak te da im je novac, prije svega, potreban kako bi zbrinuli te radnike. Međutim, nije mogao precizirati po kojoj cijeni će prostor biti prodat.
„Predloženo je da se proda drugi sprat. Novac od prodaje će biti iskorišten za izmirenje obaveza prema radnicima, jer je značajno smanjen broj radnih mjesta u ZIBL-u. Po novoj sistematizaciji ZIBL bi trebalo da ima 38 radnika, a trenutno ih ima oko 46. Ranije ih je bilo i više, ali je dobar dio penzionisan“, naglasio je on.
On je istakao da ZIBL najviše radi sa gradom Banjaluka, te da još uvijek nije uspio da obezbijedi dovoljno posla za sve radnike, zbog čega je i donesena nova sistematizacija. Kazao je da i u ovoj godini plate kasne te da će opet poslovati sa gubitkom, ali da će on biti manji nego ranijih godina.
„Tek nakon što dobijemo novac od prodaje počeće se sprovoditi sistematizacija, jer moramo obeštetiti ljude. Imamo obaveza i prema Poreskoj upravi RS, tako da će dio novca biti iskorišten i za to, ali je najvažnije da isplatimo ljude koji odlaze kako bi se stalo na kraj sudskim sporovima“, naglasio je on.
ZIBL se duže vrijeme nalazi u finansijskim problemima, a samo u prošloj godini imao je minus od 1,77 miliona KM. Zbog neisplaćivanja plata radnici su ranije štrajkovali, a zatim su i tužili preduzeće.
Kako bi riješio dio problema ZIBL je prošle godine prodao dio zgrade „Vodovodu“, a tadašnja direktorica Branka Trninić rekla je za CAPITAL da su kupili dvije etaže i da će jednu iznajmiti.
Bivši direktor ZIBL-a Velimir Kukobat ranije je za CAPITAL rekao da je ZIBL-u potrebno maksimalno 30 radnika, te da je višak skoro polovina.
Prema zvaničnim podacima na kraju prošle godine u ovom preduzeću su bila zaposlena 54 radnika.
CAPITAL: Marina Čigoja
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Sve je to samo tiho uniranje ZIBL-a. Upravni odbor je trebao usvojiti Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i njime odrediti potreban broj zaposlenih , onih koji su stvarno potrebni ZIBL-u i restrukturisati ZIBL. kako je bog zapovidio. ZIBL-u je potrebno da redefiniše odnos sa Gradom jer radi poslove koje grad ne plaća, a i ono što plaća nije dovoljno za pokrivanje troškova zaposlenih npr.Služba za komunalnu naknadu, dio za otkup stanova, dio imovinsko pravnih poslova i dr. Tako Grad drži ZIBL u veoma lošem odnosu jer tehnička služba bi trebala da zaradi da se isplate navedeni troškovi čime grad zarađuje na ZIBL-u, a zauzvrat mu ne daje poslove stručnog nadzora i dr. da bi se to kompenzovalo jer uposleni koji rade u službi za komunalnu naknadu ne mogu raditi druge poslove da bi sebi zaradili dio plate i pokrili dio troškova koje imaju.Trebalo bi te odnose sa gradom potpuno redefinisati, jer kada ne bude imalo šta prodavati nema nikakve sigurnosti po dalje funkcionisanje ZIBL-a. Grad to neće da prizna, ali je to stvarno stanje u ZIBL-u koje je veoma teško promijeniti bez sasvim drugačijeg odnosa Grada prema ZIBL-u.Uvjerenja smo sda ni Upravni odbor niti Komisija grada nemaju dignitet da izvrše restrukturisanje ZIBL-a i trebalo bi ih promijeniti.