Žene dižu ruke od proizvodnje cipela
19.11.2018. / 12:32
BANJALUKA – Obućarska industrija u Republici Srpskoj nalazi se na pragu novih problema jer iz preduzeća u inostranstvo odlazi sve više žena, koje su dominantna radna snaga u toj branši, što bi moglo dovesti do smanjenja proizvodnje i gašenja pojedinih pogona.
Proteklih godina trbuhom za kruhom, na višestruko plaćenija radna mjesta u inostranstvu, masovno su odlazili muškarci koji stiču uslove za spajanje porodica, pa sada odlazi i ženska radna snaga. U proizvodnim pogonima širom Srpske, u kojima nastaju hiljade pari cipela, patika i papuča ističu da sve češće ostaju upražnjena mjesta za mašinama.
Direktor i vlasnik Fabrike obuće “Dermal” iz Kotor Varoša Radenko Bubić ističe za “Glas Srpske” da je već bilo pojedinačnih odlazaka iz preduzeća i da uveliko traže način da sačuvaju radnu snagu i ne ugroze lanac proizvodnje.
– Sve više u inostranstvo odlazi ženska radna snaga, što bi moglo stvoriti ogroman problem u našoj branši, gdje više od 85 odsto zaposlenih čine žene. Masovniji odlasci bi sigurno doveli do smanjenja proizvodnje. O gašenju pogona ne želim ni da razmišljam, nadam se da nećemo doći u takvu situaciju – rekao je Bubić.
Dodao je da “Dermal” sa svojim partnerima nastoji da pronađe model kako da radnicima pruži bolje uslove i koliko-toliko spriječi odlazak radnika.
– Treba poboljšati cjelokupan ambijent u zemlji i definitivno povećati plate, da budu bar između 800 i 1.000 maraka. Vjerujem da bi u tom slučaju mnogi razmislili o ostanku na ovim prostorima – rekao je Bubić.
Problem nedostatka ženske radne snage nije zaobišao ni Derventu, a tamošnji poslodavci kažu da radnici napuštaju pogone na sedmičnom nivou.
– Prvi put od kada sam u ovom poslu plašim se kako će biti u bliskoj budućnosti, sve je toliko neizvjesno, jer bukvalno odlaze svi. Nažalost iz našeg preduzeća svake sedmice ode nekoliko radnika. Sami privrednici mogu malo uraditi da bi ti procesi bili zaustavljeni, jer nisu male plate jedini razlog odlaska, već i nestabilna politička situacija na nivou BiH – rekao je direktor i vlasnik derventske fabrike obuće “Sanino” Radovan Pazurević i dodao da posljednjih nekoliko mjeseci radnici iz obućarske industrije mahom odlaze u Austriju i Njemačku.
Sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće u Privrednoj komori RS Aleksandra Mihajlović-Bijelić ističe da je odlazak radnika krucijalni problem u privredi.
– Ono što nam je ranije bio glavni adut za privlačenje investitora, radna snaga, sada nam je veliki problem. Investitori koji su zainteresovani za ovo područje prvo pitaju ima li radne snage, pa tek onda ulažu i otvaraju pogone. Generalno, u sektoru tekstila i obuće nema kvalifikovane radne snage – rekla je Mihajlović-Bijelić.
Dodala je da su neophodne sistemske mjere Vlade, u smislu kreiranja povoljnijeg ambijenta za preduzeća, da bi imala uslove za povećanje plata i na taj način pokušala da zadrže radnike.
Obrazovanje
Republika Srpska uvodi sistem dualnog obrazovanja da bi jače povezala školstvo i privredu, ali privrednici ističu da je to sve još na veoma skromnom nivou.
– Imamo 20 učenika na praksi koji se školuju za obućare, ali je problem što nema kvalifikovanih nastavnika, a ni djeca nisu mnogo zainteresovana za ovaj posao i već uveliko pričaju kako su se na zanat upisali na nagovor roditelja i da planiraju da rade nešto sasvim drugo – rekao Radovan Pazurević.
Tagovi: obucarska industrijaproizvodnjavaznozene
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
