Capital.ba

Zakonska rješenja u Srpskoj bolja nego u FBiH

26.12.2015. / 6:50

narodna skupstina republike srpskeBANJALUKA, Prijedlog zakona o radu, koji bi Narodna skupština Republike Srpske trebalo da razmatra u ponedjeljak, 28. decembra, sadrži povoljnija zakonska rješenja po radnike od onih koja je usvojila Federacija BiH /FBiH/ prije pola godine, a od zemalja regiona najsličnija su zakonskim rješenjima u Srbiji.

U Srpskoj je pravilo ugovor na neodređeno vrijeme, a za Federaciju BiH na određeno.

Ugovor o radu u Republici Srpskoj zaključuje se, u pravilu, na neodređeno vrijeme, a pod određenim uslovima predviđenim zakonom može se zaključiti i na određeno vrijeme.

Prema zakonima u Republici Srpskoj i Srbiji, jedan ili više ugovora na određeno vrijeme poslodavac i radnik mogu zaključiti za period koji sa prekidima ili bez prekida ne može biti duži od ukupno 24 mjeseca, osim u izuzetnim slučajevima, koji su navedeni u zakonu.

U FBiH ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.

Ugovor o radu sa punim radnim vremenom u Republici Srpskoj radnik može zaključiti samo sa jednim poslodavcem, u Hrvatskoj može sklopiti ugovor i sa drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam časova sedmično, odnosno 180 godišnje, ukoliko se prvi poslodavac saglasi.

Kod prestanka radnog odnosa, uglavnom je riječ o isteku roka na koji je zasnovan, sporazumom, otkazom ugovora o radu radnika ili poslodavca, odlukom nadležnog suda, smrću radnika, kada radnik navrši 65 godina i najmanje 15 godina staža osiguranja i drugim slučajevima previđenim zakonom, dok je u FBiH osim navršenih 65 godina potrebno i 20 godina staža osiguranja.

Kolektivni ugovori potpisuju se u Srpskoj, Srbiji, FBiH na tri godine, u Hrvatskoj najduže pet godina, a kao vrste kolektivnih ugovora navode se opšti, posebni i kod poslodavca.

Prema novom zakonu o radu, prekovremeni rad u Hrvatskoj ne smije biti duži od 50 časova sedmično, u Republici Srpskoj ne više od 10 časova sedmično ni duže od četiri časa dnevno, a u Srbiji i FBiH ne duže od osam časova sedmično.

Pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora u Republici Srpskoj radnici ostvaruju u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, u FBiH ova oblast nije uređena, a u Srbiji zaposleni imaju pravo na tu naknadu u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.

U Hrvatskoj se regres utvrđuje i isplaćuje srazmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije uređeno drugačije.

Za razliku od FBiH, vrijeme pauze u toku rada se u Republici Srpskoj, Srbiji i Hrvatskoj uračunava u radno vrijeme, a za sve je zajedničko da zaposleni koji rade najmanje šest časova dnevno imaju pauzu od 30 minuta.

U Republici Srpskoj porodiljsko odsustvo, prema novom zakonu o radu, iznosi godinu dana neprekidno, a za blizance, treće i naredno dijete 18 mjeseci, a u FBiH jednu godinu neprekidno.

U Hrvatskoj postoje dva prava: rodiljni dopust od šest mjeseci i roditeljski dopust koji traje od osam do 30 mjeseci u zavisnosti o kojem je novorođenčetu po redu riječ.

Plata se, prema novom zakonu, u Srpskoj sastoji od dijela plate za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, uvećanja plate i drugih primanja po osnovu radnog odnosa. Pod platom se podrazumijeva bruto plata koja sadrži poreze i doprinose. Plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plate i dijela plate za radni učinak. Plata se uvećava 0,3 odsto za svaku godinu radnog staža.

U Srbiji se plata sastoji od zarade za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspjehu poslodavca /nagrade, bonusi…/ i drugih primanja. Plata se uvećava 0,4 odsto za svaku godinu radnog staža.

U Hrvatskoj se pod platom podrazumijeva osnovna ili minimalna plata i sva dodatna davanja, a u FBiH plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plate, dijela plate za radni učinak i uvećanja plate. Srna

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!