Capital.ba

Za Ustavni sud RS sporno, a za Ustavni sud BiH zakonito!?

19.01.2009. / 7:45

BANJALUKA, Gubici čija se nadoknada tražila sudskim putem, u prvom redu gubici bliskih srodnika i najmilijih, su najtragičniji, i nenadoknadivi gubici, sa kojima, kao čovjek, duboko ljudski saosjećam, ali kao ministar finansija, dužan sam upozoriti Narodnu skupštinu i Ustavni sud RS na razorne posljedice nesrazmjerno visokog unutrašnjeg javnog duga u slučaju da se insistira na njegovom izmirenju u kratkom roku, rekao je u intervjuu ministar finansija RS Aleksandar Džombić komentarišući odluku Ustavnog suda kojom se osporava izmirenje rate štete putem obveznica.

 Ministarstvo finansija RS, 15. januara 2009. godine od Ustavnog suda RS, dobilo je sopštenje za javnost u kojem se između ostalog navodi da pojedine odredbe Zakona o unutrašnjem dugu nisu u skladu sa Ustavom obrazlažući da su te odredbe za koje je sud ocijenio da su neustavne dovode do narušavanja pravične ravnoteže, odnosno da nije uspostavljena ravnoteža između opšteg i pojedinačnog interesa, odnosno javnog interesa RS i imovinskih prava pojedinca. U saopštenju nije eksplicitno navedeno zašto je Sud donio takvu odluku i kojim parametrima se rukovodio
     Odlukom Ustavnog suda RS ukazuje se na neadekvatnu pravičnost između opšteg i pojedinačnog interesa u odredbama osporenog zakona?
DŽOMBIĆ:
Za potpun komentar moramo sačekati objavu odluke u Službenom glasniku, ali sasvim sigurno već sad mogu komentarisati da je u najmanju ruku čudno postupanje Ustavnog suda na ovakav način, jer je ranije Ustavni sud BiH ocijenio da pozivanje na javni interes, u pomenutom Zakonu, ispunjava kriterijum zakonitosti. Donošenje osporenog zakona, kao državna mjera kojom je izvršeno zadiranje u prava pojedinaca, služilo je potpuno legitimnom cilju, a to je uspostavljanje ravnoteže između opšteg interesa našeg društva i pojedinačnih prava njenih građana. Jasno je da ta ravnoteža podrazumijeva odgovarajuću pravičnost, ali je pravu mjeru pravičnosti teško utvrditi. Isto tako, ne treba zaboraviti da ni Evropska konvencija o ljudskim pravima ne garantuje pravo na punu kompenzaciju u svim okolnostima. Naše finansijske okolnosti su takve da je ukupan unutrašnji javni dug, bez obzira da li je sudskim putem utužen ili ne, nesrazmjerno visok i da bi isplata u kratkom roku ugrozila tekuće funkcionisanje države.  
Narodna skupština je dužna donositi društvene zakone koji istovremeno odražavaju interese pojedinca i interese društvene zajednice, što je po mom mišljenju postignuto Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga RS.
     Na čemu zasnivate svoje mišljenje?
DŽOMBIĆ:
Opšte pravilo je da u ustanovljavanju postojanja takvog javnog interesa domaće vlasti, to jest predlagači zakona, uživaju široku slobodu procjene. Da preciziram, Evropski sud za ljudska prava ističe da poštuju ocjenu zakonodavca o tome šta je u javnom interesu ukoliko ta ocjena nije očigledno bez razumnog osnova. Pojednostavljeno znači da Evropski sud dozvoljava vladama i skupštinama da procijene važnost i prednost javnog interesa što je i slučaj u našem zakonu. Jasno je da RS ne može i ne smije ugroziti funkcionisanje svih javnih funkcija samo da bi bile odmah i u novcu izvršene presude za unutrašnji dug iz ratnog i poratnog perioda.
     Smatrate li da je Ustavni sud uzeo u obzir sve činjenice koje iznosite?
DŽOMBIĆ:
Kako je Ustavni sud, očigledno, drugačijeg mišljenja, nadam se da će obrazloženje odluke Ustavnog suda RS sadržavati sveobuhvatnu i nedvosmislenu analizu kompleksne ekonomske situacije RS, a koja je Sudu pružila dokaze i činjenice da prava, koja je RS priznala po sudskim presudama o isplati naknade proistekle iz ratnih okolnosti, mogu biti veća i da se preuzete obaveze mogu izmiriti pravičnije, a da se time, istovremeno, ne ugrozi fiskalna stabilnost RS. Ukoliko bi takva ekspertiza izostala, to bi moglo da znači da je zakon Narodne skupštine bio podvrgnut proizvoljnom tretmanu Ustavnog suda RS. Bojim se da bi se slični zaključci mogli donijeti i kada je u pitanju veliki broj odluka osnovnih i okružnih sudova u predmetima ratne materijalne i nematerijalne štete, na šta ukazuje očigledno postojanje nekonzistentnosti, i svako odsustvo ujednačene sudske prakse u odlučivanju u predmetima istih ili sličnih činjeničnih i pravnih osnova. Smatram da je Ustavni sud prilikom odlučivanja trebalo da uzme realno u obzir sveukupne pravne, ekonomske i druge prilike RS, i da cijeni socijalne i privredne posljedice koje pravičnije izmirenje ratne materijalne i nematerijalne štete može prouzrokovati.
     Zbog čega mislite da je Odluka ustavnog suda čudna?
DŽOMBIĆ:
Vraćajući se na svoj komentar da je odluka čudna ili netipična, spomenuću da je Ustavni sud BiH konstatovao u oko 1.500 sličnih predmeta: “Vlada RS je prema važećim zakonskim propisima apelantima isplatila naknadu štete putem modaliteta – obveznice, isplatom kamata do donošenja zakona, kao i isplatom troškova postupka, smatrajući da je time uspostavljena ravnoteža između javnog interesa i prava apelanata i da nema povrede ustavnih prava apelanata.”
Navedeno je stav Ustavnog suda BiH, koji opravdava u samom meritumu svojih odluka postojanje zakona, odnosno da je kroz izmjene zakona skraćivanjem rokova za emisiju i rokova za verifikaciju uspostavljena pravična ravnoteža između opšteg i pojedinačnog interesa.
Zbog čega Ustavni sud RS po istoj stvari odlučuje drugačije od Ustavnog suda BiH, i zbog čega Ustavni sud RS nije uvažio utvrđeni javni interes definisan veoma jasno kroz potrebu očuvanja makroekonomske i fiskalne stabilnosti RS, za razliku od Ustavnog suda BiH koji je to uvažio, ostaje nejasno. Koji su motivi rukovodili Ustavni sud RS da ne prihvati nešto što prihvata Ustavni sud BiH, a vezano za RS, pokušaćemo da utvrdimo kada dobijemo donesenu Odluku, ili je bolje da to pitanje postavite predstavnicima Ustavnog suda RS.
     Da li će se ova odluka primjenjivati retroaktivno?
DŽOMBIĆ:
Nema retroaktivne primjene po ovoj odluci. U skladu sa članom 69. Zakona o ustavnom sudu RS, sve odluke koje donese Ustavni sud RS primjenjuju se u budućem periodu.

Šta je bio cilj osporenog zakona? 
DŽOMBIĆ:
Pri usvajanju zakona i utvrđivanju modaliteta izmirenja ratne štete i opštih obaveza  smo se rukovodili isključivo javnim interesom zaštite makroekonomske i fiskalne stabilnosti Republike Srspske, a nikako nekim odsustvom namjere plaćanja obaveza po osnovu unutrašnjeg duga. Veoma jasno smo utvrdili rok od 15 godina za izmirenje ovih obaveza, značajno smanjujući prvobitno utvrđeni rok koji je bio 50 godina, a da pri tom ne ugrozimo stabilnost Srpske. Kroz izmjene i dopune zakona i smanjenje roka učinili smo maksimum. Insistiranje na drugim rješenjima bi dovelo do ugrožavanja javnog interesa direktno ugrožavajući fiskalnu stabilnost Republike Srpske, a poslije ugoženog javnog interesa ugrozili bi se i pojedinačni interesi stanovnika Republike Srpske kroz mogući uticaj na smanjenje dostupnosti javne usluge. Ovakav zakon postoji i u Federaciji BiH, postoje odluke Evropskog suda za ljudska prava, gdje se nedvosmisleno prizna značaj javnog interesa. Vlada Republike Srpske je u skladu sa međunarodnim pravom i međunarodnom pravnom praksom utvrdila javni interes, ne osporavajući ni jednog trenutka svoje obaveze po unutrašnjem dugu, već koristeći pravo da kaže u kojem ih roku može izmiriti neugrožavajući javni interes Srpske.  
Gubici čija se nadoknada tražila sudskim putem, u prvom redu gubici bliskih srodnika i najmilijih, su najtragičniji, i nenadoknadivi gubici, sa kojima, kao čovjek, duboko ljudski saosjećam, ali kao ministar finansija Republike Srpske, odgovorno vršeći svoju funkciju, dužan sam upozoriti i Narodnu skupštinu i Ustavni sud Republike Srpske na razorne posljedice nesrazmjerno visokog unutrašnjeg javnog duga u slučaju da se insistira na njegovom izmirenju u kratkom roku.

Kako ocjenjujete odluku Banjalučke berze o privremenom zaustavljanju trgovanja obveznicama Republike Srpske.
DŽOMBIĆ:
Kada je u pitanju privremeno zaustavljanje trgovanja obveznicama emitovanim po ovom zakonu, dakle obveznicama za opšte obaveze, za obaveze prema dobavljačima i obveznicama za izmirenje ratne štete, cijenim da je Banjalučka berza, koristeći svoja zakonska ovlašćenja i izvršavajući svoje obaveze, postupila kao što bi postupila i svaka druga berza na razvijenim tržištima kapitala, a sve u cilju zaštite interesa potencijalnih investitora.  Saopštenje za javnost Ustavnog suda je dosta šturo, te je privremena suspenzija trgovanja logična reakcija jednog organizovanog tržišta kapitala. Ministartvo finansija je zaprimilo upit Banjalučke berze u vezi sa budućim tretmanom ovih hartija, i kao odgovoran emitent, svoj stav prema ovom pitanju ministarstvo će zauzeti odmah u ponedjeljak nakon stručnog kolegijuma.
Prava koja su utvrđena i priznata titularima tih prava po osporenom zakonu, kao i izvršavanje obaveza Republike Srpske po emitovanim obveznicama su nesporni. Investitori u obveznice za opšte obaveze, za obaveze prema dobavljačima i obveznicama za izmirenje ratne štete su potpuno zaštićeni, a da li će temeljem odluke Ustavnog suda RS, Republika Srpska, pored već priznatih morati priznavati i dodatna prava za ratnu štetu, i kojim modalitetima će izvršavati svoje obaveze prema titularima tih prava, da li dodatnim emisijama duga ili na drugi način, ostaje da se vidi nakon sveobuhvatnog upoznavanja  sa odlukom US i nakon donošenja novih propisa koji će na drugačiji način urediti osporene zakonske odredbe.  Fokus

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!